U OSNOVNIM i srednjim školama sutra počinje štrajk profesora i učitelja. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je izjavila kako su ravnateljima dali upute da vrata škola budu otvorena i u uvjetima štrajka te da organiziraju odgojno-obrazovni rad ili neki drugi rad za djecu koja su u školi.

Podsjetimo, danas je propao postupak mirenja između vlade i školskih sindikata. Predsjednici Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, danas su nakon sastanka s ministrom rada i pomoćnicima drugih ministara izjavili da štrajk počinje sutra.

>>Mirenje nije uspjelo, sutra počinje štrajk u osnovnim i srednjim školama

Mihalinec je rekao da je vlada odbila u cijelosti njihove zahtjeve za izmjenama koeficijenata složenosti poslova u sustavu odgoja i obrazovanja.

"Prvog dana štrajkat će cijela Hrvatska"

"Ponudili su povećanje od 2 posto kroz dodatke i to od 1. listopada te 2 posto od 1. lipnja sljedeće godine", rekao je i dodao kako je to sindikatima neprihvatljivo te kako su oni tražili povećanje od 6 posto.

Tada je rekao kako najavljuje štrajk koji počinje sutra, koji će se odvijati u srednjim i osnovnim školama te koji će biti cirkularan.

"Način oblika štrajka bit će proveden kao cirkularni štrajk. To znači da će prvoga dana, u četvrtak, cijela Hrvatska biti u štrajku, a ostale dane će sudjelovati po nekoliko županija", objasnio je Mihalinec.

Dodao je kako će u prostorijama sindikata svaki dan objavljivati podatke o odazivu na štrajk te će obavješćivati javnost o tome kada će i koja županija štrajkati.

Istaknuo je da će sutra i nastavno i nenastavno osoblje u osnovnim i srednjim školama štrajkati. On i Šprem su pozvali ostale sindikate da im se pridruže u štrajku.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je nakon neuspjelog mirenja sa školskim sindikatima kako su oni odbili vladin prijedlog o povećanju plaća za po dva posto od 1. listopada ove i od 1. lipnja iduće godine.

Ministri o štrajku

"Postupak mirenja je završen. Sindikati su došli s istim zahtjevima. Mi kao vlada iznijeli smo ponudu kojom bismo korigirali plaće za dva posto od 1. listopada i za 2 posto od 1. lipnja iduće godine. To je ukupni kumulativni trošak na godišnjoj razini od 320 milijuna kuna", izjavio je Aladrović te naveo kako je to bio maksimum koji su mogli postići.

Kazao je kako je u ovoj godini za plaće učitelja osigurano 500 milijuna kuna više, a vladina ponuda o kojoj su razgovarali značila bi još dodatnih 320 milijuna.

"Od sindikata smo čuli želju za promjenom koeficijenata složenosti poslova. S obzirom na to da to nije predmet pregovaranja, takav pristup nismo mogli prihvatiti, ali smo iznijeli alternativni pristup koji poboljšava materijali status učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Međutim, sindikatima to očito nije bilo dovoljno i odbili su naš prijedlog", rekao je Aladrović.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je prokomentirala da je razočarana i ljuta što je postupak mirenja propao.

Divjak: Najvažnije je da su vrata svih škola i dalje otvorena

Na konferenciji za medije zamolila je roditelje i učenike za razumijevanje i strpljenje te da budu u kontaktu sa školama. Rekla je da su ravnatelji dobili upute kako postupati te da je najvažnije da su vrata svih škola i dalje otvorena.

"Upravo sam došla sa sastanka s nadležnim dužnosnicima gdje smo pripremili dvije upute. Jedna školama, druga uredima državne uprave. Poruke su da je na prvom mjestu najvažnija sigurnost učenika i prava i interesi učenika i u tom smislu sve drugo pa i postupanje ravnatelja koji su sada nadležni treba uskladiti.  Druga poruka, vezana uz prvu, je pitanje dostupnosti informacija roditeljima i učenicima”, rekla je ministrica i zamolila roditelje i učenike da prate informacije i budu u kontaktu sa školama.

"Najvažnije je da ravnatelji organiziraju da su vrata škole otvorena i u uvjetima štrajka te da organiziraju odgojno-obrazovni rad ili neki drugi rad za djecu koja su u školi”, dodala je.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.