PRIJE manje od mjesec dana šef Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, koji je jutros uhićen u velikoj akciji policije, grčevito je branio naknadu za općekorisne funkcije šume koju su prisiljeni plaćati hrvatski poduzetnici neovisno o tome je li njihovo poslovanje vezano uz šumsko gospodarstvo.

>> Uhićeno 10-ak osoba: Šef Hrvatskih šuma, Josipa Rimac, ljudi iz vrha ministarstva...

Jakupčić je tako početkom svibnja kazao da je Zakonom o šumama znatno smanjen broj tvrtki koje moraju plaćati taj namet. Usprotivio se i tome da se naknada za šume kvalificira kao parafiskalni namet. 

Jakupčić tvrdio da naknada za šume nije parafiskalni namet

"Žao nam je da se ona uopće klasificira kao parafiskalni namet, pravilnije bi bilo reći da je to jedna od rijetkih naknada za koju je zakonom točno određena namjena korištenja. Ukidanje naknade općekorisne funkcije šuma imalo bi nesagledive posljedice po šume na kršu, koje su ugrožene požarima i ostalim katastrofalnim posljedicama ubrzanih klimatskih promjena", ustvrdio je Jakupčić. 

Dodao je i kako na razminiranje šumskog područja odlazi 30 posto prikupljenih sredstava, 20 posto namijenjeno je vatrogasnim pripremama, dok na gospodarenje šumama u vlasništvu šumoposjednika ide 12 posto prikupljenog novca, a jedan posto na rad Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta. Čak 37 posto novca prikupljenog od naknade ide na gospodarenje šumama na području krša koje nemaju neku značajniju gospodarsku ulogu, ali su važne zbog ekoloških razloga, pohvalio se šef Hrvatskih šuma, jednog od najvećih javnih poduzeća u zemlji, ujedno i najbolje plaćeni šef neke državne firme.

>> Tko je Krunoslav Jakupčić, uhićeni šef Hrvatskih šuma?

Danas je Jakupčić uhićen sa skupinom drugih ljudi, među kojima je i bivša kninska gradonačelnica te HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac. Na teret im se, prema dostupnim informacijama, stavljaju malverzacije i korupcija. Iako cijeli slučaj vjerojatno nema veze s naknadom za šume, očito je da ima s radom Hrvatskih šuma.

Namet za šume je već dugo trn u oku poduzetnika

Namet za šume, kako se popularno zove naknada koju tvrtke moraju plaćati, već je dugo trn u oku hrvatskih poduzetnika. Štoviše, smatraju ga jednim od većih utega u svom poslovanju. 

Analiza koju je napravila Hrvatska udruga poslodavaca pokazala je da u Hrvatskoj postoji oko 500 parafiskalnih nameta. Prije 13 godina bilo ih je upola manje i već tada su ti neporezni nameti predstavljali velik problem u poslovanju tvrtki. Danas su za mnoge od njih kamen oko vrata.

>> HUP traži ukidanje parafiskalnih nameta: Tvrtka s 300 zaposlenih plaća ih 2 mil. kuna

Nije tu riječ samo o nametima raznih državnih i paradržavnih institucija i poduzeća: u kreiranju neporeznih davanja možda su još i kreativnije lokalne vlasti, koje u takvim davanjima vide izdašan oblik financiranja svojih institucija i poduzeća. 

Ipak, naknada za šume uživa posebno mjesto među parafiskalnim nametima u Hrvatskoj. Ne samo zbog iznosa koji su tvrtke dužne uplaćivati nego i zato što ga velika većina poduzetnika smatra nepoštenim davanjem s obzirom na to da njihovo poslovanje nema nikakve veze ni s drvnom industrijom ni s gospodarenjem šumama. Kada se toj naknadi pribroje i brojne druge, proizlazi da tvrtke na neporezna davanja središnjoj i lokalnoj državi i njihovim institucijama potroše tek nešto manje nego na "službene" poreze.

Analiza HUP-a pokazala prave razmjere neporeznih davanja u Hrvatskoj

Tako je analiza krovne udruge poslodavaca pokazala da tvrtka iz drvne industrije koja ima oko 2000 zaposlenih na razne članarine, naknade, rente i ostala neporezna davanja godišnje potroši preko 4,6 milijuna kuna, od čega samo na naknadu za šume odlazi više od 191.000 kuna. Proizvođač iz sektora poljoprivrede sa stotinjak zaposlenih na parafiskalne namete godišnje mora izdvojiti gotovo 400.000 kuna, od čega preko 50.000 kuna otpada na naknadu za šume, dok proizvođač hrane i pića s oko 300 zaposlenih na parafiskalne namete izdvaja više od 1,8 milijuna kuna, u čemu je udio naknade za šume preko 70.000 kuna. Naknadu za šume, kao i ostale parafiskalne namete, plaćaju i u metalnoj industriji, u kojoj, prema analizi HUP-a, tvrtka s oko 70 zaposlenih godišnje plati oko 220.000 kuna neporeznih davanja, od čega se za šume izdvaja oko 24.000 kuna.  

Vlasnik Primaca: Radije bih pristao na veću stopu poreza nego na more parafiskalnih nameta

"Svake godine preko 200.000 kuna platim na ime raznih parafiskalnih nameta. Od toga, oko 40.000 kuna plaćam naknadu za šume. Nijedan parafiskalni namet ne smatram opravdanim, pa tako ni ovaj za šume, ne volim takva davanja koja se naplaćuju ispod radara. Čak bih radije pristao i na to da stopa poreza na dobit bude jedan ili dva postotna boda veća nego da plaćamo more parafiskalnih nameta", kaže za Index Petar Šimić, vlasnik i direktor Primaca, jedne od vodećih špediterskih tvrtki u Hrvatskoj. 

Slično na problem plaćanja naknade za šume gleda i Hrvoje Bujas, suosnivač i jedan od čelnih ljudi udruge Glas poduzetnika. Bujas upozorava da se namet za šume obračunava na promet koji je tvrtka ostvarila pa poduzetnicima predstavlja velik teret u poslovanju. 

"Što ako je tvrtka godinu zaključila s gubitkom? Svejedno mora platiti tu naknadu jer se ona računa na ostvareni promet", žali se Bujas. 

Namet plaćaju svi, bez obzira na djelatnost kojom se bave

Nelogičnim smatra i da namet za šume moraju plaćati sve tvrtke neovisno o tome kojom se djelatnošću bave. Zato predlaže ili ukidanje tog nameta, ili njegovu prilagodbu, i to tako da se obračunava na dobit, a ne, kao što je sada slučaj, na promet. Također, predlaže da ga plaćaju samo tvrtke čije je poslovanje vezano uz šume. 

"Taj namet Hrvatskih šuma je jedan od najvećih parafiskalnih nameta", poručuje Bujas za Index.

"Hrvatske šume su raj za uhljebe, tamo se dolazi po HDZ-ovim linijama"

Jedan od nekad vodećih ljudi u sektoru drvne industrije i gospodarenja šumama u Hrvatskoj, a danas privatni poduzetnik, kaže da bi naknada za šume imala smisla kada se i iz tih prihoda ne bi financirao, kako kaže, glomazan i neracionalan sustav Hrvatskih šuma. 

"Za Hrvatske šume je ta naknada značajan izvor prihoda. Uvedena je po uzoru na Njemačku i tamošnji ekološki porez. Istina je da je u Hrvatskoj puno šuma i da ih treba održavati, što je dosta skupo. Međutim, to je parafiskalni namet koji opterećuje naše poslovanje, a nikada zapravo nismo saznali kako se on točno troši, osim što svi znamo da se u Hrvatskim šumama dosta putuje", kazao nam je taj poduzetnik koji je želio ostati anoniman. 

"Hrvatske šume su raj za uhljebe. Tamo se uglavnom dolazi po stranačkim linijama, većinom HDZ-ovim", poručuje naš sugovornik ističući da stvari ne treba gledati crno-bijelo i da u tom javnom poduzeću radi i puno stručnih ljudi, koji vole i znaju raditi svoj posao. 

Rezanje neporeznih davanja pričekat će novu vladu, onu koja bude proizašla iz izbora najavljenih za 5. srpnja. Tvrtke će se dotad morati snalaziti oko plaćanja velikih davanja brojnim institucijama u uvjetima kada je zemlja već potonula u koronakrizu, koja je mnoge poduzetnike ostavila bez prihoda.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera tvrdi da naknadu za šume ne treba ukidati

Iako je naknada za šume već dugo "na piku" hrvatskih poduzetnika, Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, smatra da je ne treba ukidati. Ta je naknada u više navrata smanjivana i od nekadašnjih 0,07 posto prihoda tvrtki sada iznosi 0,0265 posto, a vlada na odlasku predlaže i daljnje smanjenje, kao i povećanje praga prihoda na koje bi tvrtke plaćale naknadu za šume, što bi dodatno rasteretilo tvrtke, ali bi, upozorava Kavran, smanjilo prihode Hrvatskim šumama i ugrozilo održivi razvoj za koji je potrebna solidarnost. 

"To je zapravo ekološka naknada kakva postoji i u Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama. Hrvatska je bogata šumama, 48 posto njenog teritorija je pod šumama i njih treba održavati. Ako se ta naknada ukine, pitam se iz čega će se financirati gospodarenje šumama", poručuje Kavran za Index.

Podsjeća kako velik dio novca od naknade ide za razminiravanje šuma, kao i za vatrogasnu zaštitu. Kada ne bi bilo naknade, tvrdi Kavran, veliko je pitanje iz čega bi se i kako te potrebe financirale. 

"Šume i zrak moramo očuvati, ta naknada tome služi", zaključuje Kavran.