Pogledajte koliko se dugo živi u Hrvatskoj, a koliko u zapadnoj Europi

Pogledajte koliko se dugo živi u Hrvatskoj, a koliko u zapadnoj Europi
Foto: Eurostat

KAD JE riječ o zdravlju i očekivanoj životnoj dobi, Europu dijeli nevidljiva granica. Iako u globalnim okvirima građani Europske unije stoje vrlo dobro, s očekivanim životnim vijekom koji je 2,5 godina dulji nego u SAD-u i 4,6 godina dulji nego u Kini.

Međutim, unutar samog europskog kontinenta postoji duboka podjela, a ona se, uz iznimku bivše Jugoslavije, više-manje poklapa s nekadašnjom Željeznom zavjesom između zapadnog kapitalističkog i istočnog komunističkog bloka. 

A ta je razlika, između najkraće i najdulje dobi, prema podacima Eurostata čak 12 godina. Najdulje žive Španjolci iz Madrida, s očekivanim životnim vijekom od čak 85 godina, dok Bugari iz pokrajine Severozapaden žive samo 73 godine.

Hrvati, prema posljednjim podacima Eurostata iz 2017., žive u prosjeku 78 godina. Slovenci, pak, žive 81,2 godine, Austrijanci 81,7 godina, a Talijani 83,1 godinu. Nijemci žive 81,1, Britanci 81,3, a Francuzi 82,7 godina. S druge strane, Mađari žive samo 76 godina, Crnogorci 76,6, a Srbi samo 75,6 godina.

Jedine su iznimke Slovenija, koja je nešto iznad prosjeka EU-a iako je istočnoeuropska zemlja, i Danska, koja je nešto ispod prosjeka iako je zapadnoeuropska zemlja.

Razlike su ipak najjasnije kad se pogleda Eurostatova karta, na kojoj tamnije obojene regije označavaju dulji očekivani životni vijek, a svjetlije obojene regije označavaju kraći vijek.

Karta: Eurostat

Istočni Europljani više piju, puše i boluju od kroničnih bolesti 

Nije uvijek bilo tako, piše Economist. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća Latvijci i Litavci živjeli su jednako kao Ciprani i Francuzi. No nakon dugog perioda konvergencije, odnosno izjednačavanja, kao i uspostave sovjetske dominacije nad istokom kontinenta, isti je postepeno sve više zaostajao. 

Loše životne navike poput pušenja i pretjeranog pijenja alkohola zastupljenije su na istoku nego na zapadu Europe, prema nevladinom Europskom savezu za javno zdravstvo (EPHA). To, pak, kao i općenito nezdravije okruženje, pridonosi kroničnim bolestima poput raka, šećerne bolesti i bolesti srca.

>> Novi Eurostatov izvještaj sakupio svu hrvatsku bijedu na jedno mjesto

Mađari najgore stoje kad je riječ o kroničnim bolestima, ali stope bolesti su vrlo visoke i u velikom dijelu Poljske, Slovačke i - Hrvatske. Podsjetimo, Hrvatska prema Eurostatovim podacima iz prošle godine ima najveću smrtnost od raka, više od 300 ljudi na 100 tisuća, dok je europski prosjek 261,7. Uz Hrvate rak je najviše fatalan za Mađare, Poljake i Slovake te u sjevernom dijelu Engleske.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara