DANAS je na press konferenciji Stožera postavljeno pitanje o jučerašnjem apelu 26 zabrinutih znanstvenika na čelu s Ivanom Đikićem.

Podsjetimo, jučer je objavljen apel 26 znanstvenika i liječnika koji su napisali otvoreno pismo u kojem ističu kako su duboko zabrinuti širenjem koronavirusa u Hrvatskoj. U apelu su pobrojali svoje preporuke za suzbijanje epidemije u Hrvatskoj. Znanstvenici su u otvorenom pismu zatražili jasniju komunikaciju te jasan kriterij za testiranje.

> Apel 26 znanstvenika s Đikićem na čelu: Duboko smo zabrinuti, ovo su naše preporuke

"Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju "vjerojatni slučajevi", te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci.

Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni", stoji u jučerašnjem apelu 26 znanstvenika i liječnika.

Što na apel kaže Božinović?

Danas su na press konferenciji Nacionalnog Stožera civilne zaštite novinari zamolili članove Stožera da prokomentiraju taj apel.

Prvi ga je komentirao šef Stožera i potpredsjednik vlade Davor Božinović.

"U smislu načelnih prijedloga, dio toga je već pretočeno u odluke stožera ili u mjere. U tom smislu nismo ni stali sa svim mjerama, razgovara se s predstavnicima trgovina i ti razgovori idu u smjeru koji će značiti dodatno ograničavanje broja kupaca koji odjednom smiju biti u jednoj trgovini, ali, naglašavam, sve se radi u razgovorima s predstavnicima tih djelatnosti. Također, što se tiče škola, ministarstvo je na liniji i upravo danas sa svim županima i razgovaraju o eventualno nekim korekcijama prvotnih planova, ali o tome će sigurno više riječi biti i na sjednici vlade", rekao je Božinović.

"Da su se mjere dosljedno provodile, vjerojatno ne bi bilo potrebe za dodatnim setom mjera"

"Mi smo već više puta javno kazali da se sve odluke donose na temelju epidemiološke situacije i da se donose i u situaciji kad vidimo da one prethodne mjere ili nisu polučile onaj rezultat u smislu smanjenja broja novozaraženih ili je došlo do određenih povećanja. Mjere se, dakle, gradiraju po aktualnoj epidemiološkoj situaciji, mi smo ih i najavljivali i donosili, ali smo prije svega svima dali šansu da onaj set mjera koji je dotad bio na snazi, da se uzme vrlo ozbiljno kao što je više puta rečeno. Da su se te mjere, koje su bile liberalnije od onih koje su danas na snazi, dosljedno provodile, vjerojatno ne bi bilo potrebe za dodatnim setom mjera", dodao je Božinović.

"Činjenica je da je ovo zajednička zadaća koja pred sve nas, i institucije i poslovne subjekte i građane, daje zahtjev za solidarnim pristupom, jer kad se donose mjere, one se donose na način da se procjenjuje da li i u kojoj mjeri one mogu biti prihvaćene na način da se ne ide s onim što je uvijek zapravo najnepopularnije, nego bi ih svatko htio izbjeći, a to je da se krene s represijom. I zakon koji je izmijenjen kako bi se moglo sankcionirati nenošenja maski, i njegova primjena je krenula ne represivno nego edukativno, jer mislimo da je to najbolji put. Zapravo cijela ova situacija s pandemijom je, kao što znamo, svodi na to da se smanje kontakti među ljudima, pogotovo sad u zimsko doma, da se pridržavamo onih najosnovnijih mjera zaštite, a to je nošenje maski, održavanje distanci, higijena ruku i nosa i kad bi svi to prihvatili, bez obzira koliko mi to ponavljali, očito da je cijeli ovaj spektar pitanja oko koronakrize, da se tu plasira odnosno, da se puno informacija o svemu ovome može pročitati, ali kad bi svi skupa koji možemo utjecati na javno mišljenje svakodnevno ponavljali ovih nekoliko osnovnih epidemioloških postavki, bili bismo u boljoj situaciji", rekao je Božinović.

Što na apel znanstvenika kaže Alemka Markotić?

Apel znanstvenika kratko je prokomentirala i Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević".

"Potpredsjednik se dotakao većine stvari. Cijela međunarodna zajednica komunicira, nismo zatvoreni. Svatko od nas je prošao od početka epidemije cijeli niz različitih online sastanaka unutar Hrvatska ali i s kolegama izvan Hrvatske, gdje smo praktično i često razmjenjivali mišljenja. Mišljenja su često različita, vi ste to i vidjeli i objavili da su isti ljudi u određenim razdobljima imali različita mišljenja. Komunikacija postoji kontinuirano, nemojte gledati na lokalnoj razini da li institucija A komunicira s institucijom B, svi mi na dnevnoj bazi s kolegama iz inozemstva, iz susjednih zemalja, često komuniciramo, a neki od nas su uključeni i u europske i međunarodne platforme. Bitno je postavljati pitanja, dobronamjerno tražiti rješenja, sasvim je normalno i među znanstvenicima da o bolesti o kojoj se i dalje ne zna dovoljno, raspravlja, da se ima različita mišljenja, jer znanja nije nikad dovoljno", rekla je Markotić.

"Ta komunikacija se stalno pokušava poboljšati i pojačati. Morate shvatiti da su mnogi od nas svakodnevno angažirani u toj priči, nekad ostaje premalo vremena i onda u noćnim satima odgovaramo na poruke. To je sve realan život u vrijeme covida, dajemo maksimum od sebe na najbolji način kojeg znamo. Što se tiče samih kriterija za testiranje, puno tih kriterija je postavljen na HZJZ-u i vrlo su jasni. Ja nisam nikad od kolega koji rade u praksi dobila informaciju da ne znaju što će s testovima i koga će testirati. Ne vidim taj problem da se u Hrvatskoj međusobno ne komunicira, baš kao i sa cijelim svijetom. Svaki dobronamjeran prijedlog i razmišljanje je dobrodošlo", rekla je Markotić.