politika plaća,smanjenje zaposlenih u morh-u i novi zakoni za stand by
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odlučna politika plaća i ograničenje rashoda za plaće, smanjenje broja zaposlenih u MORHu ukupno u idućoj godini za 12.000, nastavak privatizacije i donošenje odluke o strateškom partneru za Inu do kraja ožujka, privatizacija Hrvatske poštanske banke u fazama, donošenje niza zakona, među kojima i novog zakona o radu čiji bi prijedlog trebao biti poznat početkom iduće godine, neke su od obveza koje je hrvatska Vlada zacrtala u dokumentu vezanom uz novi stan by aranžman s MMFom.
Vlada je, naime, na današnjoj sjednici usvojila Nacrt memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici, čiji je sadržaj usuglašen s misijom MMF-a. Sabor bi o tom dokumentu trebao raspravljati idući tjedan, na izvanrednoj sjednici. Konačnu odluku hoće li se ići na novi aranžman Vlada bi trebala donijeti početkom iduće godine, a Odbor direktora MMF-a o njemu će odlučivati 3. veljače.
Novi bi stand by vrijedio 14 mjeseci, odnosno do ožujka 2004. Njime bi Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 140 milijuna dolara, ali Vlada u pismu namjere, koje uz Memorandum, šalje čelnicima MMF-a ističe da ne namjerava povlačiti ta sredstva.
Ekonomska politika sadržana u Memorandumu ekonomska je politika Vlade, opetovao je danas ministar financija Mato Crkvenac.
U samom dokumentu kao svoj cilj Vlada navodi težnju daljnjem ubrzanju gospodarskog rasta, te očekivanje da BDP u 2003. poraste za 4,2 posto.
Cilj je programa, kako se ističe, daljnje smanjenje fiskalnog deficita i udjela državnih rashoda u BDP-u, te stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u nakon njegova višegodišnjeg rasta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U sladu s nedavno usvojenim državnim proračunom za iduću godinu i 53 najveće lokalne jedinice deficit proračuna opće države sa 6,2 posto u ovoj godini smanjit će se u idućoj godini na 5 posto BDP-a. Taj je deficit dovoljan da se udjel duga u BDP-u stabilizira na procjenjenoj razini od 57,5 posto BDP-a na kraju ove godine.
Vezano za fiskalnu politiku, u Nacrtu memoranduma obrazlažu se izmjene poreznih zakona koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2003., te poručuje da Vlada ne namjerava uvesti nikakve druge promjene u porezni sustav i sustav doprinosa. Vlada, poručuje se, ´neće smanjiti 22-postotnu stopu PDV-a niti dopustiti širenje primjene nulte stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a´.
Kao ključ uspjeha fiskalnog programa ističe se odlučna politika plaća i smanjenje broja zaposlenih kojim se jamči poštivanje proračunom predviđene mase plaća.
I čelnik Misije MMF-a Hans Flickenschild jučer je pred novinarima upravo pitanje plaća označio jednim od najtežih dijelova. Masa plaća u idućoj godini u proračunu bi porasla samo za jedan posto.
Vlada je, naime, odlučila zadržati istu osnovicu za plaće kao u ovoj godini (4.232,43 kune), ne mijenjati koeficijente izuzev za plaće učitelja i profesora u osnovnim i srednjim školama. Zaposlenicima središnje države osigurat će se pak regres za godišnji odmor, dok isplate božićnice i dara za djecu nisu predviđene, odnosno bit će isplaćene samo ako dovoljno prostora za njihovu isplatu bude kreirano putem smanjenja neto zaposlenosti, stoji u Nacrtu.
Ističe se također da su osigurana sredstva za povećanje broja zaposlenih u sudstvu, obrazovanju, Ministarstvu financija, ali i da se očekuje da će znatno smanjenje neto zaposlenosti biti postignuto provedbom reforme u sektoru obrane. ´Počevši s otpuštanjem oko pet tisuća zaposlenih u Sektoru obrane u prvom tromjesečju 2003. Vlada namjerava smanjiti broj zaposlenih u MORH-u za oko 12 tisuća u 2003.´, navodi se u dokumentu.
U skladu pak sa snažnim opredjeljenjem za razvoj kapitalni se rashodi, pogotovo za autoceste, nastavljaju povećavati i svoj će udjel u BDP-u povećati na 6,8 posto. U idućoj godini ti bi kapitalni rashodi trebali iznositi gotovo 12,8 milijardi kuna, što je 9,4 posto više nego u ovoj godini.
Vlada također ističe kako se njen plan financiranja proračuna u idućoj godini manje oslanja na prihode od privatizacije, a više na zaduživanje u zemlji. Zaduživanje pak u inozemstvu trebalo bi biti upola manje nego ove godine, a u Nacrtu se najavljuje da će se osim isplate druge tranše SAL zajma (100 milijuna dolara), izdati euroobveznice od 500 milijuna eura u prvom tromjesečju iduće godine, a sredinom godine ići će se i sa obveznicama na japanskom tržištu.
Za stabiliziranje razine duga, Misija MMF-a je kao važnu činjenicu isticala i potrebu ne povećavanja državnih jamstava, čije će udio na kraju ove godine porasti na 14,7 posto BDP-a. I u Nacrtu memoranduma se tako poručuje da će se nova jamstva izdavati samo u iznosu u kojem budu podmirena ili isteknu postojeća jamstva.
Kao strukturne reforme navedene su reforma fiskalnog sektora, financijskog sektora, reforma javnih poduzeća i privatizacija, te reforma tržišta proizvodnje i rada.
Tako se najavljuje donošenje novog zakona o proračunu, ističe da država ne namjerava osnivati nikakve nove fondove ili agencije.
U Nacrtu memoranduma Vlada ističe i odlučnost prodati gotovo sva javna poduzeća i zadržati manjinski udjel samo u nekima. Do kraja iduće godine HFP bi, kako se očekuje, trebao za polovicu smanjiti svoj portfelj u kojem je trenutno oko 1.100 poduzeća.
Izvan tog portfelja, Vlada nastavlja provoditi restrukturiranje i privatizaciju većine velikih državnih poduzeća. Tako se naglašava da neće biti dodatnog produženja roka za obvezujuće ponude u privatizaciji Ine (sredina siječnja), te najavljuje da bi odluka o tim ponudama bila donijeta do konca ožujka.
Vlada ističe da bi u 2003. HEP bi trebao dovršiti podjelu u zasebna poduzeća, privatizacija elektrana moguća je 2004. a distribucijska infrastruktura, tako i JANAF neće biti privatizirani.
Vezano za Croatia osiguranje, Vlada navodi da planira 30 posto društva prodati na Zagrebačkoj burzi, a u drugom će tromjesečju zaposlenicima HT-a biti prodano 7 posto dionica.
Vezano za Hrvatsku poštansku banku, koja je preuzela Croatia banku, Vlada ističe da ne vjeruje da bi trebala posjedovati poslovnu banku, te da je stoga odlučila privatizirati HPB u fazama -iduće godine prodajom 25 posto udjela IFC-u, a u 2004. prodajom barem još 26 posto udjela strateškom partneru.
Vlada najavljuje i nove zakone o trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju i o radu, a za posljednja dva očekuje suglasnost Sabora do kraja veljače.
Posebno mjesto pritom zauzima novi zakon o radu koji je, uz nekoliko već navedenih točaka, kao npr. donošenje proračuna i poreznih mjera, dostavljanje ponuda za Inu i sl., jedna od prethodnih mjera stand by-a. Naime, šest takvih zadaća Vlada treba ispuniti i prije nego što Odbor direktora MMF-a odobri sam stand by aranžman.
Vlada je, naime, na današnjoj sjednici usvojila Nacrt memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici, čiji je sadržaj usuglašen s misijom MMF-a. Sabor bi o tom dokumentu trebao raspravljati idući tjedan, na izvanrednoj sjednici. Konačnu odluku hoće li se ići na novi aranžman Vlada bi trebala donijeti početkom iduće godine, a Odbor direktora MMF-a o njemu će odlučivati 3. veljače.
Novi bi stand by vrijedio 14 mjeseci, odnosno do ožujka 2004. Njime bi Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 140 milijuna dolara, ali Vlada u pismu namjere, koje uz Memorandum, šalje čelnicima MMF-a ističe da ne namjerava povlačiti ta sredstva.
Ekonomska politika sadržana u Memorandumu ekonomska je politika Vlade, opetovao je danas ministar financija Mato Crkvenac.
U samom dokumentu kao svoj cilj Vlada navodi težnju daljnjem ubrzanju gospodarskog rasta, te očekivanje da BDP u 2003. poraste za 4,2 posto.
Cilj je programa, kako se ističe, daljnje smanjenje fiskalnog deficita i udjela državnih rashoda u BDP-u, te stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u nakon njegova višegodišnjeg rasta.
U sladu s nedavno usvojenim državnim proračunom za iduću godinu i 53 najveće lokalne jedinice deficit proračuna opće države sa 6,2 posto u ovoj godini smanjit će se u idućoj godini na 5 posto BDP-a. Taj je deficit dovoljan da se udjel duga u BDP-u stabilizira na procjenjenoj razini od 57,5 posto BDP-a na kraju ove godine.
Vezano za fiskalnu politiku, u Nacrtu memoranduma obrazlažu se izmjene poreznih zakona koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2003., te poručuje da Vlada ne namjerava uvesti nikakve druge promjene u porezni sustav i sustav doprinosa. Vlada, poručuje se, ´neće smanjiti 22-postotnu stopu PDV-a niti dopustiti širenje primjene nulte stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a´.
Kao ključ uspjeha fiskalnog programa ističe se odlučna politika plaća i smanjenje broja zaposlenih kojim se jamči poštivanje proračunom predviđene mase plaća.
I čelnik Misije MMF-a Hans Flickenschild jučer je pred novinarima upravo pitanje plaća označio jednim od najtežih dijelova. Masa plaća u idućoj godini u proračunu bi porasla samo za jedan posto.
Vlada je, naime, odlučila zadržati istu osnovicu za plaće kao u ovoj godini (4.232,43 kune), ne mijenjati koeficijente izuzev za plaće učitelja i profesora u osnovnim i srednjim školama. Zaposlenicima središnje države osigurat će se pak regres za godišnji odmor, dok isplate božićnice i dara za djecu nisu predviđene, odnosno bit će isplaćene samo ako dovoljno prostora za njihovu isplatu bude kreirano putem smanjenja neto zaposlenosti, stoji u Nacrtu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ističe se također da su osigurana sredstva za povećanje broja zaposlenih u sudstvu, obrazovanju, Ministarstvu financija, ali i da se očekuje da će znatno smanjenje neto zaposlenosti biti postignuto provedbom reforme u sektoru obrane. ´Počevši s otpuštanjem oko pet tisuća zaposlenih u Sektoru obrane u prvom tromjesečju 2003. Vlada namjerava smanjiti broj zaposlenih u MORH-u za oko 12 tisuća u 2003.´, navodi se u dokumentu.
U skladu pak sa snažnim opredjeljenjem za razvoj kapitalni se rashodi, pogotovo za autoceste, nastavljaju povećavati i svoj će udjel u BDP-u povećati na 6,8 posto. U idućoj godini ti bi kapitalni rashodi trebali iznositi gotovo 12,8 milijardi kuna, što je 9,4 posto više nego u ovoj godini.
Vlada također ističe kako se njen plan financiranja proračuna u idućoj godini manje oslanja na prihode od privatizacije, a više na zaduživanje u zemlji. Zaduživanje pak u inozemstvu trebalo bi biti upola manje nego ove godine, a u Nacrtu se najavljuje da će se osim isplate druge tranše SAL zajma (100 milijuna dolara), izdati euroobveznice od 500 milijuna eura u prvom tromjesečju iduće godine, a sredinom godine ići će se i sa obveznicama na japanskom tržištu.
Za stabiliziranje razine duga, Misija MMF-a je kao važnu činjenicu isticala i potrebu ne povećavanja državnih jamstava, čije će udio na kraju ove godine porasti na 14,7 posto BDP-a. I u Nacrtu memoranduma se tako poručuje da će se nova jamstva izdavati samo u iznosu u kojem budu podmirena ili isteknu postojeća jamstva.
Kao strukturne reforme navedene su reforma fiskalnog sektora, financijskog sektora, reforma javnih poduzeća i privatizacija, te reforma tržišta proizvodnje i rada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tako se najavljuje donošenje novog zakona o proračunu, ističe da država ne namjerava osnivati nikakve nove fondove ili agencije.
U Nacrtu memoranduma Vlada ističe i odlučnost prodati gotovo sva javna poduzeća i zadržati manjinski udjel samo u nekima. Do kraja iduće godine HFP bi, kako se očekuje, trebao za polovicu smanjiti svoj portfelj u kojem je trenutno oko 1.100 poduzeća.
Izvan tog portfelja, Vlada nastavlja provoditi restrukturiranje i privatizaciju većine velikih državnih poduzeća. Tako se naglašava da neće biti dodatnog produženja roka za obvezujuće ponude u privatizaciji Ine (sredina siječnja), te najavljuje da bi odluka o tim ponudama bila donijeta do konca ožujka.
Vlada ističe da bi u 2003. HEP bi trebao dovršiti podjelu u zasebna poduzeća, privatizacija elektrana moguća je 2004. a distribucijska infrastruktura, tako i JANAF neće biti privatizirani.
Vezano za Croatia osiguranje, Vlada navodi da planira 30 posto društva prodati na Zagrebačkoj burzi, a u drugom će tromjesečju zaposlenicima HT-a biti prodano 7 posto dionica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vezano za Hrvatsku poštansku banku, koja je preuzela Croatia banku, Vlada ističe da ne vjeruje da bi trebala posjedovati poslovnu banku, te da je stoga odlučila privatizirati HPB u fazama -iduće godine prodajom 25 posto udjela IFC-u, a u 2004. prodajom barem još 26 posto udjela strateškom partneru.
Vlada najavljuje i nove zakone o trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju i o radu, a za posljednja dva očekuje suglasnost Sabora do kraja veljače.
Posebno mjesto pritom zauzima novi zakon o radu koji je, uz nekoliko već navedenih točaka, kao npr. donošenje proračuna i poreznih mjera, dostavljanje ponuda za Inu i sl., jedna od prethodnih mjera stand by-a. Naime, šest takvih zadaća Vlada treba ispuniti i prije nego što Odbor direktora MMF-a odobri sam stand by aranžman.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati