POLITOLOG Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku gostovao je u HRT-ovoj emisiji "Studio 4". Poručio je da se izbori u Srbiji održavaju u trenutku iznimno velike političke napetosti i neizvjesnosti. Ocijenio je kako je mogućnost promjene vlasti veća nego dosad, ali ishod i smjer eventualnih promjena ostaju otvoreni.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Napomenuo je kako su izbori formalno parlamentarni, ali su istodobno svojevrstan referendum za i protiv Aleksandra Vučića. Tvrdi da Vučić izborima pokušava potvrditi vlast i ojačati poljuljane pozicije, dok njegove protivnike ponajprije povezuje želja za političkom promjenom.

Smatra da Srbija u posljednjih gotovo četvrt stoljeća nije imala mnogo političkih trenutaka obilježenih tolikom napetošću i neizvjesnošću. "Realnost promjena nikada nije bila veća. Istovremeno, izgledi da se te promjene dogode također su upitni", rekao je. 

"Ovo je zapravo referendum"

Vjeruje da su izbori prerasli u izjašnjavanje o dugogodišnjoj vlasti Aleksandra Vučića. "Ovo je zapravo referendum, podjednako od vlasti i protiv nje", ustvrdio je. 

Što se tiče uspona studentskog pokreta, Maldini je naveo da je tragedija koja je pokrenula prosvjede bila okidač za mnogo šire nezadovoljstvo. Činjenica da su studenti postali glavni politički izazov vlasti, prema njegovu mišljenju, pokazuje koliko je tradicionalna oporba u Srbiji razjedinjena i oslabljena.

Ona, napomenuo je Maldini, nije uspjela ponuditi političku alternativu koja bi oko zajedničkih političkih, ideoloških ili socioekonomskih tema okupila dovoljno široku potporu.

"Cijela ova situacija govori o nepostojanju organizirane političke oporbe"

Objasnio je da je studentski pokret vrlo heterogena skupina koju povezuju protivljenje korupciji i političkim i medijskim neslobodama te nezadovoljstvo sadašnjom vlašću, ali koja nema jasno zajedničko ideološko i političko određenje.

"Cijela ova situacija jednog velikog pokreta kojeg nosi nezadovoljstvo govori de facto o nepostojanju organizirane političke oporbe", naglasio je. 

Uvjeren je kako je upravo heterogenost studentskog pokreta razlog zašto tijekom kampanje nije predstavljen jasniji politički program. Upozorio je da bi snažnije ideološko profiliranje moglo dovesti do osipanja potpore jer bi otvorilo pitanja oko kojih među Vučićevim protivnicima ne postoji suglasnost.

"U ovom trenutku ono što okuplja čitavu ovu heterogenu skupinu oporbenjaka zapravo je nezadovoljstvo i bunt protiv sadašnje vlasti. Međutim, to je plan A. Plana B, čini mi se, nema", nastavio je. 

"Sve ono što ih može razjediniti stavljeno je u drugi plan"

Tvrdi da eventualnu pobjedu Vučićevih protivnika ne bi trebalo automatski poistovjetiti s demokratizacijom Srbije. "Ne treba se zavaravati. Svi oni koji misle da bi ovo bio prodemokratski prevrat u smislu demokratizacije Srbije, odnosno konsolidacije demokracije, mislim da bi bili u krivu", poručio je. 

Smatra da dio vrlo heterogene oporbe nije prodemokratski orijentiran, a među različitim skupinama zasad ne postoji ni zajednički program o nizu ključnih političkih pitanja. Kao pitanja oko kojih nema jasnog zajedničkog stajališta Maldini je izdvojio Kosovo, odnose s Hrvatskom i drugim susjedima, europski put Srbije te odnose s Rusijom i Kinom.

Objasnio je da takve teme namjerno ostavljaju u drugom planu jer bi mogle pokazati duboke razlike među skupinama okupljenima protiv sadašnje vlasti. Posebno je ukazao na Kosovo, ocjenjujući da su unutar širokog oporbenog bloka u manjini oni koji bi slijedili izrazito proeuropsku politiku prema tom pitanju.

Zaključio je kako zbog toga ni promjena vlasti sama po sebi ne bi nužno značila prekid dosadašnjeg balansiranja Srbije između različitih vanjskopolitičkih partnera. "Sve ono što ih može razjediniti stavljeno je potpuno u drugi plan. Ono malo što ih može ujediniti, a to je upravo micanje Vučića s vlasti, u ovom je trenutku na stolu", ustvrdio je.