Poljska poslala oštru poruku SAD-u. Njemačka: Američke prijetnje štete NATO-u
SVJETSKI čelnici okupili su se u Münchenu. Na dnevnom redu konferencije nalaze se rat u Ukrajini, napetosti s Kinom te potencijalni nuklearni sporazum između Irana i SAD-a.
OVDJE STE MOGLI GLEDATI OBRAĆANJE ZELENSKOG
Ključne informacije
- Njemački ministar obrane: To da najveći saveznik u okviru NATO-a dovodi u pitanje teritorijalni suverenitet drugog saveznika je nevjerojatno i šteti Savezu
- Poljski šef diplomacije: Mi plaćamo ovaj rat. Američka izdvajanja su lani bila gotovo nula. Ako mi plaćamo, onda zaslužujemo mjesto za stolom
- Danska premijerka kazala da Trump nije odustao od Grenlanda
- Španjolski premijer: Moramo zaustaviti Putina. Izgradimo pravu europsku vojsku
- Šef NATO-a: Rusi ne pobjeđuju. Putin se ponaša ludo
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je ukrajinska vojska "najjača" u Europi i da je "nije pametno držati izvan NATO-a".
- Britanski premijer najavio slanje udarne skupine nosača zrakoplova u regiju Sjevernog Atlantika i na Daleki sjever
- Američki šef diplomacije poručio je da "Sjedinjene Države i Europa pripadaju jedna drugoj"
Daniel Markić, šef obavještajnog centra EU, ističe Rusiju, Kinu i odnose sa SAD-om kao ključne vanjske prijetnje. Unutarnji izazovi su migracije i nestabilnost na Zapadnom Balkanu.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski primio je nagradu Ewald von Kleist za 2026. godinu.
U kratkoj izjavi za medije, stojeći uz bavarskog premijera Markusa Södera, predsjednika Münchenske sigurnosne konferencije Wolfganga Ischingera i poljskog premijera Donalda Tuska, zahvalio je Njemačkoj na kontinuiranoj potpori, istaknuvši da je ta zemlja sada najveći donator.
Poručio je i da mu je drago što je jučer posjetio zajedničko njemačko-ukrajinsko postrojenje za proizvodnju dronova, gdje je preuzeo prvi proizvedeni primjerak. Dodao je da je dron "već na bojištu".
Poljski premijer Tusk, koji će kasnije na svečanosti održati govor u čast dobitnika, rekao je da za Ukrajinu "ne postoji nagrada, čak ni Nobelova nagrada za mir, koja bi bila dovoljna" za ono što je pretrpjela tijekom ruske agresije.
"Neki kažu da bi Ukrajina trebala biti zahvalna za sve. Istina je upravo suprotna: mi ostali trebali bismo biti zahvalni vama", izjavio je Tusk.
Nagrada Ewald von Kleist dodjeljuje se u sklopu Münchenske sigurnosne konferencije (MSC) osobama koje su dale izniman doprinos međunarodnoj sigurnosti, dijalogu i miru.
Nazvana je po Ewaldu von Kleistu, čovjeku koji je osnovao Münchensku sigurnosnu konferenciju 1963. godine. On je pokrenuo konferenciju kao platformu za transatlantski dijalog tijekom Hladnog rata, a danas je to jedno od najvažnijih globalnih okupljanja o sigurnosnim pitanjima.
Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a.
>> Opširnije
Senatorica s Aljaske Lisa Murkowski upitana je o svom nedavnom posjetu Grenlandu. Rekla je da su Grenlanđani "ponosan", "snažan" i "otporan" narod.
Istaknula je da je taj posjet dodatno naglasio zašto se mora poštovati pravo tamošnjih ljudi na samoodređenje. Dodala je da je rasprava o mogućem preuzimanju Grenlanda "skrenula pozornost" s drugih važnih tema.
Arktičke države o sigurnosti u regiji razgovaraju godinama, rekla je, ali je priznala da zemlje, uključujući SAD, trebaju "djelovati brže".
"Ovo skreće pozornost s pravog pitanja, stvarne prijetnje, a to je Rusija. I ono što radi zajedno s Kinom", ustvrdila je.
Dodala je da postoje "zajednički izazovi", uključujući gospodarske, te da o tome treba više razgovarati. Govoreći o prijetnjama vezanima uz Grenland, poručila je: "Ovo nije način na koji bi Amerika trebala voditi."
Kremlj je odbacio tvrdnje pet europski zemalja da je ruski oporbeni čelnik Aleksej Navalni 2024. godine ubijen u ruskom zatvoru toksinom iz otrovne žabe.
>> Opširnije
Njemački ministar obrane Boris Pistorius pridružio se osudama agresivne politike SAD-a prema Grenlandu.
"To da najveći saveznik u okviru NATO-a prijeti i dovodi u pitanje teritorijalni suverenitet i integritet drugog saveznika - to je nevjerojatno i šteti Savezu… koji je bio najuspješniji savez u povijesti čovječanstva", ustvrdio je.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da je Trump bio "transparentan" u vezi sa svojom željom da preuzme Grenland. "Ne mislim da je to više slon u sobi", rekao je.
Kazao je da Grenlanđani žive u "surovom okruženju" i da su "otporni". "Živimo na zemlji na kojoj gotovo nitko ne bi mogao živjeti… postoji razlog zašto smo mi ti koji smo ostali", dodao je, što je izazvalo smijeh u dvorani.
No, naglasio je da se "ne radi samo o njima", upitavši: "Zamislite da jedna članica NATO-a preuzme teritorij saveznika… gdje bi svijet završio kada bi se to dogodilo?" Trumpove prijetnje nazvao je "skandaloznima", ali je dodao da su u međuvremenu poduzeti koraci u "pravom smjeru" jer su otvoreni kanali dijaloga.
Govoreći o prijetnjama iz Rusije i Kine, rekao je da je "paradoks" u tome što se grenlandski narod nikada nije osjećao ugroženim sve dok prijetnje nisu došle iz SAD-a.
Na pitanje vjeruje li da pregovori mogu umiriti Trumpa, Nielsen je odgovorio: "Ne možemo poviti leđa." Istaknuo je da želja za kontrolom Grenlanda i dalje postoji, ali da se sada vode razgovori i da su unutar NATO-a poduzeti pozitivni koraci.
Frederiksen je ponovila da smatra kako prijetnje Grenlandu iz SAD-a i dalje postoje. Dodala je da je takav pritisak "neprihvatljiv".
Rekla je da su Danska i Grenland jasno poručili da "postoje stvari oko kojih nema kompromisa", uključujući teritorijalni integritet.
Danska premijerka istaknula je da već postoji sporazum između SAD-a i Danske koji Washingtonu omogućuje "snažnu prisutnost" na otoku te da su "uvijek bili vrlo snažan i pouzdan partner" spreman surađivati sa Sjedinjenim Državama.
Dodala je da sada postoji radna skupina koja vodi pregovore, ali da postoje jasne crvene linije.
Kanadska ministrica vanjskih poslova Anita Anand potvrdila je da se geopolitičko okruženje na Arktiku "brzo mijenja".
Istaknula je da je to posebno važno za zemlju čijih se 40% teritorija nalazi u dodiru s Arktikom. Anand je na summitu rekla da kanadska ulaganja u Arktik nisu počela preko noći te da Kanada već godinama razvija politike vezane uz tu regiju.
Govoreći o SAD-u, naglasila je da je Kanada s njima "vrlo blisko povezana" kada je riječ o kontinentalnoj obrani. Također je istaknula nedavne kanadske napore na jačanju diplomatskih kanala u regiji, podsjetivši da je početkom ovog mjeseca otvoren konzulat u Nuuku na Grenlandu.
Dodala je da će uskoro biti otvoren i konzulat u Anchorageu na Aljasci.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen potom je uzeo riječ, rekavši da je njegova zemlja "već neko vrijeme u središtu pozornosti".
Istaknuo je da su ljudi u toj regiji "godinama živjeli u miru i u okruženju niskih napetosti", ali da danas prepoznaju kako "više ne postoje područja s niskim napetostima u svijetu". Dodao je da Grenland mora igrati ulogu u nadzoru i sigurnosti regije.
Nielsen je naglasio da mu je drago što postoji NATO-ova operacija u tom području, Arctic Sentry, koju je nazvao "korakom u pravom smjeru". Poručio je da je Grenland "spreman učiniti više" zajedno sa saveznicima u okviru NATO-a.
"Atlantska suradnja i međunarodno pravo nešto su čemu je Grenland istinski predan", zaključio je.
Danska premijerka Mette Frederiksen započela je izlaganje o sigurnosti na Arktiku porukom da je "zadovoljna" što je NATO sada više nego ikad uključen u sigurnost tog područja.
Rekla je da Danska to traži "već nekoliko godina", napominjući da su inzistirali na stalnoj prisutnosti NATO-a u regiji, ali i na području Grenlanda i oko njega.
Frederiksen je naglasila da se svijet mijenja, kao i vrijeme, što pripisuje klimatskim promjenama.
Dodala je da zbog toga treba biti svjestan što bi Rusija i Kina mogle poduzeti oko Grenlanda.
Jedan od posljednjih panela stavit će u fokus temu o kojoj se već dosta govorilo - sigurnost na Arktiku.
Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen pridružit će se kanadskoj ministrici vanjskih poslova Aniti Anand i njemačkom ministru obrane Borisu Pistoriusu.
Na panelu će sudjelovati i senatorica s Aljaske Lisa Murkowski, koja predstavlja američke interese u arktičkoj regiji.
Nedugo nakon panela na kojem su čelnici država članica Europske unije pozvali na jači pritisak na Putina, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je na društvenim mrežama: "Sada je vrijeme da troškove ruskog rata podignemo više nego ikad."
Napisala je da je imala "dobar sastanak" s američkom delegacijom na summitu te dodala: "Sankcije djeluju. A najbolje djeluju kada su usklađene."
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ponovio je da Mađarska neće mijenjati svoj stav prema ratu u Ukrajini te da Budimpešta neće slati ni novac ni vojnike u taj sukob, javlja Anadolu.
>> Opširnije
Poljskog ministra vanjskih poslova Radosława Sikorskog pitali su kakav bi bio odgovor Poljske kada bi Rusija prešla granicu i napala njezin teritorij.
"U NATO smo ušli zbog kolektivne obrane. Ako prijeđu granicu i počnu ubijati građane NATO-a, poljske građane, očekivali bismo da se sastane Sjevernoatlantsko vijeće i aktivira plan za takve situacije. A nakon toga plan je vrlo jednostavan: mi pobjeđujemo, oni gube", odgovorio je.
Vitalij Kličko ove godine nije sudionik Münchenske sigurnosne konferencije. Poručio je da zbog trenutne situacije mora biti u glavnom gradu Ukrajine.
Gradonačelnik Kijeva prisjetio se svog sudjelovanja na konferenciji 2022., samo nekoliko dana prije ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
"Ono u čemu smo se našli tijekom ove četiri godine pokazuje jednu stvar: divljeg agresora ne možete zaustaviti polovičnim mjerama, polovičnim sankcijama, polovičnom pomoći (bez dalekometnog oružja) i polovičnom odlučnošću", napisao je na Telegramu.
"Agresora koji je imao cilj uništiti demokratske vrijednosti i sigurnosnu arhitekturu u Europi", dodao je.
Europski čelnici, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, pozdravili su govor američkog državnog tajnika i šefa diplomacije Marca Rubija na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu u kojem je Europljane uvjerio da će im Amerika ostati saveznik i prijatelj, nakon godine dana narušenih transatlanskih odnosa pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovarao je na pitanja novinara na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.
>> Opširnije
Američka senatorica iz redova Demokratske stranke Elissa Slotkin izjavila je da je "vrlo zabrinuta" zbog američkih međuizbora koji se održavaju u studenome.
"Trump nam govori što želi učiniti. Jasno nam to izlaže i na Amerikancima je hoće li mu vjerovati, zar ne? Baš kao i 2020., kada je rekao: 'Ako ne pobijedim, onda izbori nisu bili slobodni i pošteni'. Sada ponavlja isti obrazac, prijeti raspoređivanjem uniformiranih saveznih agenata oko biračkih mjesta. Mislim, govori nam kakav je plan", naglasila je.
Dodala je da je "pitanje što ćemo Amerikanci učiniti kako bi obranili svoju demokraciju".
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda ponudio je dodatni uvid u hibridne prijetnje Rusije i Bjelorusije koje pogađaju njegovu zemlju.
Rekao je da je Litva bila "izložena različitim vrstama hibridnih napada", najprije kroz neregularne migracije, za koje tvrdi da su bile "umjetno stvoren problem od strane Aleksandra Lukašenka, koji je slao ljude s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike u Minsk, a zatim iz Minska prema granici".
"I mogli smo vidjeti dužnosnike i zaposlenike režima Aleksandra Lukašenka kako ih upućuju kako prijeći granicu i kako stvoriti tu destabilizirajuću situaciju na granici", rekao je.
"Nedavno se Litva suočila i s dodatnim poremećajima uzrokovanima meteorološkim balonima poslanima preko granice iz Bjelorusije, s ciljem ometanja litavskog zračnog prostora", naveo je. Dodao je da bi Bjelorusija trebala biti suočena s oštrijim sankcijama zbog svoje uloge u ruskoj kampanji protiv Zapada.
Francuski ministar Jean-Noel Barrot izjavio je da je Putin bio spreman upotrijebiti kemijsko oružje protiv Rusa, temeljeći to na zaključcima zapadnih zemalja o trovanju Alekseja Navaljnog.
>> Opširnije
Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski izjavio je da Europa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom u mirovnim razgovorima o Ukrajini jer, kako je rekao, nosi daleko najveći dio tereta rata i potpore Kijevu.
"Iz prirodnih je razloga SAD bio u vodstvu tih pregovora dok je pružao glavninu vojne pomoći i dok je hrabro i učinkovito koristio strateške obavještajne podatke kako bi Rusiji oduzeo izgovor za rat u danima prije invazije i u prvim danima rata", rekao je.
"Ali želio bih da naši američki gosti znaju - jer to nije u potpunosti prisutno u američkom informacijskom prostoru - da sada mi plaćamo ovaj rat. Američka izdvajanja za rat prošle su godine bila gotovo nula. Mi kupujemo američko oružje koje se isporučuje Ukrajini. U američkom Kongresu nema paketa pomoći, a nema ni naznaka da će ga biti", upozorio je.
"Ako mi plaćamo, ako to utječe na našu sigurnost, ne samo na sigurnost Ukrajine, onda zaslužujemo mjesto za stolom, jer će ishod ovog rata utjecati na nas", poručio je.
Dodao je da se rat u Ukrajini sve više svodi na pitanje "tko će prvi popustiti", dok se Rusija, suočena s rastućim pritiskom na vlastito gospodarstvo, čini odlučnom testirati izdržljivost ukrajinskog naroda. "Putin kaže da želi mir i u jednom smislu… svaki diktator i svaki osvajač želi mir: ako se predate i kapitulirate, imat ćete mir", napomenuo je Sikorski.
"Ruski napredci su minimalni"
"Ali pitanje je pod kojim uvjetima. Čini se da Rusija može tolerirati 'ukrajinstvo' kao neku provincijsku verziju ruskog folklora, ali ne može tolerirati Ukrajinu - ili barem Putin ne može - kao naciju s vlastitim identitetom, poviješću, interesima, uključujući sigurnosne interese, i vlastitom željom za integracijom u organizacije koje nisu ruske. Pitanje u ovom ratu je: tko će prvi popustiti", ponovio je.
"Ukrajinci pokazuju da ne popuštaju na bojišnici. Ruski napredci su minimalni, a povijest nas uči da bombardiranje stanovništva ne funkcionira. Luftwaffe nije slomio duh Londona, Kraljevsko ratno zrakoplovstvo nije slomilo volju njemačkog naroda za borbom. Dapače, to ih je učvrstilo", podsjetio je.
"Pravo pitanje je kada će Putinu ponestati resursa za vođenje ovog rata, a pukotine se već počinju pojavljivati u ruskom gospodarstvu", dodao je.
Sikorski se potom vratio na svoju raniju poruku da Europa mora biti za stolom jer su ulozi "nevjerojatno visoki", ne samo za Ukrajinu ili istočno krilo Europe. "Riječ je o mjestu Europe u budućnosti i o raspodjeli moći u svijetu, odnosno o tome tko će biti treći stup - Kina, Sjedinjene Države te Rusija ili Europska unija. Nemojte me pitati što bih ja radije", poručio je.
Na početku rasprave njemački ministar obrane Boris Pistorius osvrnuo se na američki zaokret u politici prema Europi. "Iskreno, to da Sjedinjene Države osiguravaju našu sigurnost nikada nije trebalo biti pravilo, nego je uvijek bilo iznimka", ustvrdio je.
"Prirodno je da iznimni aranžmani ne traju vječno. Nisu ni zamišljeni da traju", dodao je.
Ipak, rekao je da mu ovotjedni sastanak ministara NATO-a ulijeva optimizam jer pokazuje da Europa postaje realistična i pragmatična. "SAD je vrlo jasno poručio da želi novo dijeljenje tereta, a Europa djeluje. NATO postaje više europski kako bi mogao ostati transatlantski", poručio je.
Pistorius se osvrnuo i na raniji govor Marca Rubija, upozorivši: "Da, naše međunarodne organizacije nisu uspjele riješiti mnoge krize i sukobe, ali odgovor ne može biti da neka velika sila djeluje sama. To možda može funkcionirati kratkoročno, ali u svijetu s više suparničkih velikih sila to dugoročno sigurno neće funkcionirati."
Istaknuo je da se Europa i njezini saveznici suočavaju s "visoko naoružanom i agresivnom vojnom silom koja na raspolaganju ima najveći nuklearni arsenal na svijetu", upozorivši da je "Rusija vođena golom silom, revizionizmom i egoizmom".
"Nigdje to nije očitije nego u njezinu brutalnom agresorskom ratu protiv Ukrajine", naveo je. Dodao je da Njemačka odgovara na taj izazov izmjenom ustava kako bi mogla više izdvajati za obranu te reformom svoje vojske.
Na glavnoj pozornici započeo je panel o temi "obrane Europe i potpore Ukrajini", na kojem sudjeluju njemački ministar obrane Boris Pistorius, litavski predsjednik Gitanas Nauseda, poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i američka senatorica Elissa Slotkin.
Finski predsjednik Alexander Stubb ponovio je svoju ključnu poruku da Rusija ne pobjeđuje u ratu, govoreći o unutarnjim problemima s kojima se suočava Moskva.
"Putin ne želi završiti ovaj rat ne zato što misli da može napredovati, nego zato što ne napreduje. Ne želi ga završiti zato što je politička i društvena cijena povratka vojnika kući previsoka", rekao je.
"A onda dolazimo do pitanja što učiniti? Kao prvo, pojačati gospodarski pritisak – sankcije, pomorske usluge, flota u sjeni - udariti što jače možete. I drugo, nastaviti pružati Ukrajini sva potrebna sredstva, uključujući Tomahawk projektile. I tada ćemo to privesti kraju, a Ukrajina će dobiti ovaj rat", uvjeren je.
Danska premijerka Mette Frederiksen dodatno se osvrnula na Ukrajinu. Rekla je da, kada bi Putin doista "želio mir, ne bi radio ovo što radi ovih dana".
"Možete li zamisliti, minus je 25 stupnjeva Celzija, a vi napadate energetski sustav? To je toliko ludo da bi to učinili samo Rusi, ali takva je Rusija i to se neće promijeniti", ustvrdila je.
Istaknula je i da je Ukrajina u teškoj poziciji jer "ne možete dobiti rat s jednom rukom vezanom iza leđa", aludirajući na to da saveznici i dalje ne dopuštaju korištenje određenih vrsta oružja.
"Moramo im dati oružje kako bi mogli gađati unutar Rusije. O toj raspravi govorimo već nekoliko godina. I dalje o tome raspravljamo", potvrdila je.
Finski predsjednik Alexander Stubb nastupio je vrlo diplomatski, rekavši: "Ako je ishod onoga što se dogodilo u Davosu i onoga što smo posljednjih mjeseci vidjeli oko Grenlanda snažnija prisutnost NATO-a na Arktiku i jača arktička sigurnost, onda mislim da smo prošli prilično dobro."
Dodao je da uskoro slijede velike vojne vježbe na Arktiku kako bi se pokazalo da Savez ozbiljno shvaća regionalnu sigurnost.
Na pitanje predstavlja li Rusija izravnu prijetnju Europi, odgovorio je: "Rusija neće testirati odlučnost članka 5 NATO-a. Postoji razlog zašto odvraćamo. Postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski u NATO-u na istočnom krilu… tu su Turska, Ukrajina, Poljska i Finska."
"Ne vidim trenutačno izravnu sigurnosnu prijetnju koja dolazi iz Rusije, ali u potpunosti se slažem s Mette da, kada rat u Ukrajini završi, prijetnja se neće smanjiti za ostatak Europe, ni za Središnju Aziju ni za Južni Kavkaz, jer je temeljni DNK Rusije i Putina imperijalizam i ekspanzija", naglasio je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da Ukrajina mora biti realistična u pogledu pristupanja Europskoj uniji, dok vlast u Kijevu i dalje vjeruje da će zemlja 2027. biti spremna za članstvo.
>> Opširnije
Dansku premijerku Mette Frederiksen pitali su koliko je vjerojatno da će morati braniti Grenland od Sjedinjenih Država.
Poručila je da bi, u suštini, "ako jedna članica NATO-a napadne drugu članicu NATO-a, to značilo kraj NATO-a".
Za razliku od Sancheza, ocijenila je da revidirani cilj NATO-a za 2035. godinu nije dovoljno ambiciozan te da bi rok trebao biti "najkasnije do 2030., a možda ni to neće biti dovoljno".
Na dodatno pitanje o Grenlandu i je li interes SAD-a sada splasnuo, Frederiksen je odgovorila: "Nažalost, nije." "Mislim da je želja američkog predsjednika potpuno ista", rekla je, dodajući da je Trump i dalje "vrlo ozbiljan" u vezi s preuzimanjem kontrole nad tim teritorijem.
Istaknula je da je otvorena za razgovore o jačanju sigurnosnih aranžmana na Arktiku, ali da postoje jasne granice.
Upitali su ju postoji li mogućnost prodaje Grenlanda. "Naravno da ne. Možete li staviti cijenu na dio Španjolske, ili dio SAD-a, ili dio bilo koje druge zemlje na svijetu?", pitala je.
Ukazala je na "jedno od najosnovnijih demokratskih načela" - poštovanje suverenih država. "A grenlandski narod bio je vrlo jasan: ne žele postati Amerikanci", kazala je.
Španjolski premijer Pedro Sanchez započeo je izlaganje porukom da je Španjolska "daleko od Rusije, ali vrlo dobro zna da je Putin stvarna prijetnja".
Rekao je da "svijet postaje nestabilniji i da mi Europljani moramo ojačati svoje obrambene sposobnosti kako bismo zaštitili svoju slobodu i način života, ali i kako bismo pružili sigurnosna jamstva našim međunarodnim partnerima".
No, za razliku od Friedricha Merza i Emmanuela Macrona koji su jučer govorili o jačanju nuklearnog odvraćanja, Sánchez se izjasnio protiv nuklearnog naoružavanja. "Teško da sam prvi koji tako misli. Prije 70 godina naši roditelji i bake i djedovi zaključili su da je nuklearno odvraćanje preskup i preopasan način izbjegavanja sukoba među državama", izjavio je.
"Preskup jer zahtijeva golema javna ulaganja, a preopasan jer su tehničke ili ljudske pogreške u nekoliko navrata gotovo dovele do potpunog nuklearnog rata između Zapada i bivšeg Sovjetskog Saveza, rata koji bi čovječanstvo doveo na rub izumiranja", ustvrdio je.
Dodao je da "sustav koji zahtijeva nultu stopu pogreške i stalne korekcije kako bi se izbjeglo potpuno uništenje nije jamstvo, nego kockanje".
"Nuklearne sile zaboravile su lekcije iz prošlosti i ponovno šire svoje nuklearne arsenale", upozorio je.
Sánchez je poručio da "moramo zaustaviti Putina" i da "moramo ojačati svoje sposobnosti odvraćanja", ali je naglasio da to treba učiniti "na koordiniran i ciljan način koji možemo kontrolirati". "Izgradimo pravu europsku vojsku, ne za 10 godina, nego sada. Španjolska će se pridružiti sa svim potrebnim resursima", najavio je.
Nakon kratke stanke i prazne pozornice, Münchenska sigurnosna konferencija nastavlja s govorima svjetskih čelnika. Započela je rasprava o transatlantskoj sigurnosti.
U raspravi sudjeluju španjolski premijer Pedro Sanchez, finski predsjednik Alexander Stubb i danska premijerka Metta Frederiksen.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je "diktator u Moskvi" spreman dopustiti da u ratu protiv Ukrajine pogine velik broj njegovih sunarodnjaka.
"Oni ne pobjeđuju. Ostvaruju vrlo male pomake u Donjecku i na drugim mjestima, toliko male da su gotovo nebitni", naveo je Rutte.
Rutte je rekao da spremnost Vladimira Putina da gubi vojnike treba shvatiti ozbiljno "jer je to ludo ponašanje na svakoj razini".
"Ono što ovdje, u ovoj prostoriji, moramo učiniti jest osigurati da ti ljudi, koji su postojani, koji se brane i koji nikada neće odustati, dobiju ofenzivnu opremu koja im je potrebna", poručio je.
Zelenski iznosi pritužbu da SAD od Ukrajine prečesto traži ustupke, dok se nada sadržajnim mirovnim pregovorima u Ženevi unatoč Trumpovu pritisku.
>> Opširnije
Navalni je umro 16. veljače 2024. u kaznenoj koloniji u Sibiru, u dobi od 47 godina.
>> Opširnije
Posljednjih dana lice Münchena znatno se promijenilo. Najviše pažnje na ulicama privlači velik broj policijskih vozila i pripadnika sigurnosnih snaga. Dio pojačanih mjera povezan je sa Sigurnosnom konferencijom, koja se trenutačno održava u gradu. Drugi razlog je veliko okupljanje Iranaca koji se protive Islamskoj Republici. Sudionici su se od ranih jutarnjih sati počeli okupljati na Theresienwieseu, mjestu održavanja prosvjeda.
Noseći transparente i slike princa Reze Pahlavija, zastave s motivom Lava i Sunca te fotografije ubijenih tijekom masovnih prosvjeda u Iranu, okupljeni su izrazili podršku njegovu pozivu na akciju i jasno pokazali protivljenje iranskom režimu. München je jedan od tri grada u kojima je Pahlavi pozvao na prosvjede u sklopu “Međunarodnog dana akcije za Iran”.
Skup je posebno značajan zbog blizine Sigurnosne konferencije, što bi moglo privući dodatnu pozornost svjetskih čelnika. U gradu se najviše vidi zastava Lava i Sunca, a najčešće se čuje perzijski jezik.
Iranski oporbeni čelnik Reza Pahlavi pozvao je zapadne sile da stanu uz narod Irana i podrže njegove planove za rušenje vlasti u Teheranu. Pahlavi, sin bivšeg iranskog šaha svrgnutog u revoluciji 1979., izjavio je na marginama Sigurnosne konferencije u Münchenu da su ga njegovi sunarodnjaci pozvali da predvodi političku tranziciju.
Tijekom prošlomjesečnih prosvjeda protiv režima u Iranu dio demonstranata skandirao je njegovo ime, što se tumači kao porast njegove popularnosti unutar zemlje, iako ga nisu podržali svi prosvjednici. Kritičari ga smatraju polarizirajućom figurom koja nije uspjela ujediniti Irance, no Pahlavi je te optužbe odbacio. Za BBC je rekao da ne želi surađivati s "teroristima ili separatistima".
Pozvao je iransku dijasporu da se danas okupe na ulicama Münchena, Toronta i Los Angelesa u znak solidarnosti s prosvjednicima u Iranu. Organizatori su policiji najavili da u Münchenu očekuju oko 100.000 ljudi.
Plenković se u Münchenu susreo s mađarskim oporbenim liderom Magyarom, glavnim Orbanovim protukandidatom, razgovarajući o odnosima i sigurnosti.
>> Opširnije
Krišto je na susretima sa Rubijem i von der Leyen poručila da su SAD i EU pravi partneri BiH koja pripada europskoj obitelji.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova zemlja čini sve što je u njenoj moći kako bi zaustavila rat, unatoč tome što je ustvrdio da Vladimir Putin za to nema interesa.
Zelenski o Putinu
Govoreći na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, Zelenski je ruskog predsjednika opisao kao osobu odvojenu od svakodnevnog života. "On ne živi kao obični ljudi. Ne hoda ulicama, nećete ga vidjeti u kafiću. Njegovi unuci ne idu u obične vrtiće - obične stvari ga ne zanimaju", rekao je Zelenski te postavio pitanje: "Možete li zamisliti Putina bez rata? Budite iskreni."
Poruka NATO-u
Zelenski je u svom govoru istaknuo da Europa treba Ukrajinu, dodavši kako je ukrajinska vojska "najjača" u Europi i da je "nije pametno držati izvan NATO-a". "Ali neka to barem bude vaša odluka, a ne Putinova", poručio je. Naglasio je i da Ukrajina, unatoč zabrinutostima oko budućnosti saveza, podržava NATO i želi da on postane jači.
Sigurnosna jamstva i apel SAD-u
Ukrajinski predsjednik je rekao da su Ukrajini i Europi potrebna "snažna sigurnosna jamstva" te da su "snažni sporazumi spremni" za potpisivanje sa SAD-om i Europom. "Mislimo da bi sporazum o sigurnosnim jamstvima trebao doći prije bilo kakvog sporazuma o okončanju rata", kazao je. "Ta jamstva odgovaraju na glavno pitanje - da rata više neće biti. Nadamo se da nas predsjednik Trump čuje. Nadamo se da nas Kongres čuje", rekao je Zelenski, dodavši da je zahvalan na "svoj stvarnoj pomoći" koja je pružena Ukrajini.
Kineski ministar Wang Yi pozvao je SAD na suradnju umjesto distanciranja, a Europu da ne bude pasivni promatrač u rješavanju krize u Ukrajini.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski napadi pogodili sve elektrane u zemlji, kao i drugu ključnu infrastrukturu. Unatoč tome, istaknuo je da Ukrajina i dalje proizvodi električnu energiju zahvaljujući naporima svojih ljudi i zaštiti energetskih postrojenja. Zelenski je također detaljno opisao razmjere ruskih napada, navodeći da se Ukrajina svakog mjeseca suočava s tisućama dronova, projektila i navođenih bombi, piše Reuters.
Sve elektrane u Ukrajini su oštećene
"U Ukrajini ne postoji nijedna elektrana koju nisu oštetili ruski napadi, baš nijedna", rekao je Zelenski. "No, mi i dalje proizvodimo električnu energiju zahvaljujući našim ljudima i održali smo naš sustav u pogonu zahvaljujući fizičkoj zaštiti objekata." Pohvalio je timove za popravke i spašavanje koji rade na rješavanju ove izvanredne situacije.
Tisuće dronova i projektila svakog mjeseca
Zelenski je iznio podatke o učestalosti ruskih napada kako bi dočarao njihov stvarni opseg. "Samo u siječnju ove godine morali smo se obraniti od 6000 jurišnih dronova, većinom tipa Shahed, te više od 150 ruskih projektila i preko 5000 klizećih bombi", naveo je. "Tako je svakog mjeseca. Zamislite to iznad svog grada", dodao je. "Razorene ulice, uništeni domovi, škole izgrađene pod zemljom... to je svakodnevica u Ukrajini zbog Rusije, i to već četiri duge godine."
Iranski režim mora biti odmah zaustavljen
Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na ulogu Irana, ističući da Teheran nastavlja prodavati Rusiji dronove kojima se ubijaju Ukrajinci. Iako Ukrajina nema granicu s Iranom niti sukob s iranskim režimom, Zelenski je upozorio na opasnost koju on predstavlja. "Iranski režim već je nanio i još uvijek može nanijeti više štete nego što bi mnogi drugi režimi mogli u stoljeću. Kada imaju vremena, oni samo ubijaju više. Moraju biti odmah zaustavljeni", poručio je.
Rat se razvija, a pomoć je prespora
Zelenski je upozorio da se rizici s kojima se Ukrajina suočava mijenjaju i pogoršavaju kako rat odmiče. Kao primjer naveo je evoluciju dronova tipa Shahed, koji sada imaju mlazni motor, lete na različitim visinama i kojima operater upravlja u stvarnom vremenu.
"Što rat dulje traje, to agresor dobiva više resursa, posljedice postaju opasnije, a opasnijom postaje i evolucija oružja i samog rata, kao i evolucija samog Putina", rekao je. Izrazio je frustraciju zbog sporosti odgovora na rat, naglasivši da Ukrajina ponekad "mjesecima" ili "godinama" čeka na prijeko potrebne zalihe. "Svatko tko teži sigurnosti i miru mora razumjeti da je svaki dan važan", zaključio je, zahvalivši pritom Njemačkoj, Norveškoj i Nizozemskoj na pomoći u protuzračnoj obrani.
Europa mora biti spremna boriti se, poručio je Keir Starmer dodavši da Europa mora biti sposobna odvraćati agresiju"
"Moramo učiniti sve što je potrebno kako bismo zaštitili naše ljude, naše vrijednosti i naš način života. Kao Europa, moramo stati na vlastite noge", rekao je.
"To znači biti odlučniji, ostaviti po strani sitne političke razmirice i kratkoročne interese. To znači djelovati zajedno kako bismo izgradili snažniju Europu i europskiji NATO", zaključio je Starmer.
Na pitanje o Grenlandu, novinarka Christiane Amanpour upitala je Starmera je li ta prijetnja sada okončana.
Odgovarajući, Keir Starmer rekao je da mu je drago što je pitanje Grenlanda sada u fazi dijaloga, ponovno naglasivši da je sigurnost na Arktiku doista važna za sve.
Dodao je da su tjedni intenzivne diplomacije bili vrlo poučni.
Objasnio je kako je Ujedinjeno Kraljevstvo tom izazovu pristupilo na uobičajen britanski način - kombinacijom zdravog razuma, pragmatizma i čvrstog držanja načela suvereniteta.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je iznimno važno da nitko ne nasjedne na ruski narativ o invaziji na Ukrajinu.
"Ako pogledamo strateške i vojne ciljeve Putina, riječ je o velikom neuspjehu", rekla je.
"Želio je 'rusificirati' Ukrajinu. Ukrajina je postala europska. Htio je zaustaviti NATO. NATO se proširio."
Von der Leyen je dodala da se rat približava četvrtoj godini, unatoč tome što je Vladimir Putin planirao okupirati Ukrajinu "u roku od nekoliko dana ili tjedana".
"Iznimno je važno da mi s naše strane govorimo istinu o tome što se događa u Rusiji - o ratnom gospodarstvu, vrtoglavom rastu kamatnih stopa i inflaciji te potpunoj izolaciji", rekla je.
"Ovo je rat iscrpljivanja... od presudne je važnosti da nastavimo s pregovorima i pojačamo pritisak na Putina", dodala je.
Marco Rubio kaže da SAD testira želi li Rusija kraj rata u Ukrajini unatoč pregovorima, dok pojačavaju pritisak i šalju oružje.
>> Opširnije
Britanski premijer Keir Starmer najavio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine poslati svoju udarnu skupinu nosača zrakoplova u regiju Sjevernog Atlantika i na Daleki sjever. Skupinu će predvoditi nosač zrakoplova HMS Prince of Wales, a djelovat će u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom i ostalim saveznicima iz NATO-a.
Starmer je poručio kako je to snažan pokazatelj britanske predanosti euroatlantskoj sigurnosti. "Zato također jačamo našu nuklearnu suradnju s Francuskom. Desetljećima je Ujedinjeno Kraljevstvo jedina nuklearna sila u Europi koja je svoje sposobnosti odvraćanja posvetila zaštiti svih članica NATO-a", dodao je.
Britanski premijer izjavio je da je Europa uspavani div koji posjeduje ogromne obrambene sposobnosti, istaknuvši da su europska gospodarstva deset puta jača od ruskog.
"Ipak, prečesto je taj potencijal manji od zbroja svojih dijelova", rekao je Starmer. "Fragmentirano industrijsko planiranje i nabava doveli su do rupa u nekim područjima i golemog dupliciranja u drugima", dodao je.
Kao primjer naveo je da Europa ima nekoliko vrsta borbenih zrakoplova i fregata. Dodao je i kako Europa koristi deset vrsta glavnih borbenih tenkova, za razliku od SAD-a koji ima samo jedan.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu da je Rusija počinila stratešku pogrešku u Ukrajini koja je rezultirala s daleko više od milijun žrtava. Upozorio je i da se Rusija, unatoč ratu koji i dalje traje, ponovno naoružava i obnavlja svoje vojne snage.
Upozorenje NATO-a
Starmer je podsjetio na upozorenje NATO-a "da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv saveza do kraja ovog desetljeća". Pritom je naglasio kako je "važno jasno reći da ne tražimo sukob". "Naš cilj je trajan mir, povratak strateškoj stabilnosti i vladavini prava", dodao je.
Apetit za agresijom
Prema njegovim riječima, Rusija je dokazala svoj apetit za agresijom, nanoseći strašne patnje ukrajinskom narodu.
Upozorio je da se ruske prijetnje ne zaustavljaju na bojištu.
"Njezine hibridne prijetnje protežu se diljem našeg kontinenta, ne samo prijeteći našoj sigurnosti, već i razarajući naš društveni ugovor, suradnjom s populistima koji potkopavaju naše vrijednosti", kazao je Starmer.
Optužio je Rusiju za korištenje dezinformacija za sijanje podjela te za kibernetičke napade i sabotaže kojima ometa živote i produbljuje krizu troškova života.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je europski način života suočen s novim izazovima u vremenu neprijateljskog natjecanja i borbe za moć. Von der Leyen govorila je na pozornici na kojoj se očekuje i britanski premijer Keir Starmer.
Obraćajući se u kontekstu transatlantskih odnosa, von der Leyen je istaknula kako se Europa nosi s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, koja traje gotovo četiri godine, te s vrlo jasnim prijetnjama vanjskih sila koje pokušavaju oslabiti Uniju iznutra.
Kao konkretne izazove navela je pitanja teritorija, carina i tehnološke regulative. Zbog svega toga, zaključila je uz pljesak publike: Europa nema drugog izbora nego postati neovisna.
Nakon govora, Rubio je odgovarao na pitanja. Na pitanje o ratu u Ukrajini, rekao je da su preostala "najteža pitanja za odgovoriti" te da nije jasno jesu li Rusi ozbiljni u namjeri da okončaju rat. "SAD će to nastaviti testirati", dodao je. Upitan o odnosima s Kinom, kazao je da Kina i SAD, kao dva najveća svjetska gospodarstva, imaju obvezu komunicirati, iako im se nacionalni interesi često neće podudarati. "Moramo imati odnos s Kinom", rekao je, ali je naglasio da nijedan dogovor ne smije ići na štetu američkih nacionalnih interesa te da treba "pokušati izbjeći nepotrebno trenje".
Govoreći o sigurnosti granica, Rubio je rekao da Zapad može prosperirati samo ako kontrolira svoje granice. "Ovo nije izraz ksenofobije", ustvrdio je, "već temeljni čin nacionalnog suvereniteta". Pitanje sigurnosti granica nazvao je "hitnom prijetnjom" strukturi naših društava i "opstanku same naše civilizacije".
Saveznici moraju biti snažni
Rubio je poručio da nije potrebno napustiti sustave međunarodne suradnje niti demontirati globalne institucije, ali da se one moraju reformirati i obnoviti. Kao primjer je naveo Ujedinjene narode, za koje je rekao da nisu odgovorili na neka od najhitnijih pitanja današnjice. Istaknuo je kako je bilo potrebno američko vodstvo da se postigne krhko primirje u Gazi te da se Ukrajina i Rusija dovedu za pregovarački stol.
Opisujući kako Trumpova administracija želi popraviti savezništvo, Rubio je bio izravan. "Ne želimo slabe saveznike", rekao je, pojasnivši da SAD želi vidjeti Europu koja se može sama braniti "kako nijedan protivnik nikada ne bi došao u iskušenje testirati našu kolektivnu snagu". Dodao je da Trumpova administracija ne želi saveznike koji nastoje "racionalizirati narušeni status quo", već one koji su ga spremni popraviti. "Nemamo interesa biti pristojni i uredni čuvari upravljanog propadanja Zapada", rekao je Rubio, čiji je govor ispraćen stojećim ovacijama.
Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu da "Sjedinjene Države i Europa pripadaju jedna drugoj", no istovremeno je pozvao na obnovu međunarodnih institucija i oštro kritizirao slobodnu trgovinu, klimatske politike i masovne migracije. Njegov govor dolazi u trenutku duboke zabrinutosti među europskim čelnicima zbog straha da se SAD pod administracijom Donalda Trumpa povlači iz Europe, nakon godine obilježene transatlantskim napetostima, piše BBC.
Rubio je svoj govor započeo osvrtom na razdoblje nakon pada Berlinskog zida 1989., opisujući ideju o svijetu bez granica kao "opasnu zabludu" i "glupu ideju" koja je ignorirala ljudsku prirodu i povijest. "To nas je skupo koštalo", dodao je. Unatoč tome, naglasio je duboke povijesne veze SAD-a i Europe. "Sjedinjene Države i Europa pripadaju jedna drugoj. Sudbina Europe nikada neće biti nevažna za našu vlastitu", rekao je, zaradivši prvi pljesak publike.
Zatim je prešao na kritiku zapadnih politika. Ustvrdio je da je Zapad, dok su druge zemlje ulagale u vlastita gospodarstva, prepuštao svoj suverenitet vanjskim izvorima. Prema njegovim riječima, dok su se ulagala sredstva u politike koje su "udovoljavale klimatskom kultu" i "osiromašivale naše narode", konkurenti su ulagali u naftu. Rubio je također rekao da se Zapad otvorio valu masovnih migracija bez presedana, za koje tvrdi da prijete našoj budućnosti.
"Ove smo pogreške napravili zajedno", rekao je, dodajući da sada SAD i Europa duguju svojim narodima da krenu naprijed i obnove se. "Pod Trumpom, SAD planira preuzeti zadatak obnove. Iako smo spremni, ako je potrebno, to učiniti sami, naša je preferencija da to učinimo zajedno s vama", poručio je europskim čelnicima. Naglasio je da su SAD i Europa dio jedne, zapadne civilizacije te da su povezani ekonomski i kulturno. "Europa mora preživjeti", zaključio je.
Ovogodišnja konferencija održava se u atmosferi duboke tjeskobe među mnogim čelnicima, zabrinutima da se Sjedinjene Države povlače iz Europe. Ta je zabrinutost posljedica poteza Trumpove administracije u protekloj godini.
Godinu dana ranije, na istom je mjestu tadašnji potpredsjednik JD Vance održao eksplozivan govor, kritizirajući europske politike o migracijama i slobodi govora.
Od tada je Bijela kuća uvela kaznene carine saveznicima, izveden je napad na Venezuelu, Washington je zagovarao mir u Ukrajini pod uvjetima povoljnim za Moskvu, a upućen je i bizaran zahtjev da Kanada postane 51. američka država.
Na konferenciji u Münchenu, koja okuplja pedesetak svjetskih čelnika, raspravlja se o nizu ključnih sigurnosnih tema. Uz Rubija, svoj pogled na položaj Kine u svijetu iznijet će kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi. Britanski premijer Keir Starmer i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sudjelovat će u raspravi o upravljanju moći u svijetu.
O dugoročnoj budućnosti Ukrajine govorit će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Na konferenciji će se obratiti i dobitnica Nobelove nagrade za mir i venezuelanska oporbena čelnica María Corina Machado, dok će o sigurnosti na Arktiku raspravljati danska premijerka Mette Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen.
Facebook
Google
