POLJSKA će u nedjelju proslaviti stotinu godina neovisnosti, što se podudara sa stotom godišnjicom završetka Prvog svjetskog rata, u ozračju unutarnjih političkih podjela, međunarodne izolacije i svađama oko skupa krajnje desnice u glavnom gradu.

Stota godišnjica završetka Prvog svjetskog rata, koja se obilježava u Parizu u nazočnosti mnogih šefova država i vlada, slavi se i u Poljskoj, ali kao sjećanje na imenovanje socijalista Jozefa Pilsudskog vojnim zapovjednikom i mandatarom za sastav vlade. On je istoga dana proglasio neovisnost, čime se Poljska nakon 123 godina vratila na kartu Europe.

Na proslavu poljske neovisnosti stiže samo Donald Tusk

Varšava zbog velike proslave u Parizu na svom slavlju ne može računati na nazočnost istaknutih stranih političara, osim na predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.

"Odbio sam poziv predsjednika Macrona. (...) Jasno mi je da kao predsjednik Europskog vijeća i bivši poljski premijer na dan stote godišnjice neovisnosti Poljske moram biti u Varšavi", rekao je Tusk.

"Ne želim da se stekne dojam da je Poljska posve sama", naglasio je Tusk kojeg vladajuća konzervativna nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) smatra svojim glavnim političkim protivnikom.

Osim sudjelovanja na kratkoj službenoj svečanosti u Varšavi, Tusk je predvidio paralelan program - govor u subotu na konferenciji liberala u Lodzu te polaganje vijenca na spomenik Pilsudskom u nedjelju ujutro "s prijateljima".

Velika godišnjica obilježit će se širom zemlje izložbama, misama, koncertima i konferencijama, no unatoč tome što se i na ljevici i na desnici izražava želja za jedinstvom, konzervativci i oporba, žestoko zavađeni, žele odvojene proslave.

Pripreme za slavlje, neobično kaotične, obilježene su napetostima i nepoznanicama.

Predsjednik i premijer pretvorili marš radikalnih desničara u državni skup

Velik mimohod u Varšavi, koji svake godine organizira krajnja desnica i koji je u početku konzervativna vlast podržavala, u srijedu je zabranila liberalna varšavska gradonačelnica zbog sigurnosnih razloga i "agresivnog nacionalizma". No sud je njezinu odluku poništio.

U želji da situaciju stave pod kontrolu, predsjednik Andrzej Duda i premijer Mateusz Morawiecki odlučili su pretvoriti taj skup u državni, u organizaciji vlade, planirajući ga održati na istoj trasi i u isto vrijeme kao i skup koji je sazvala krajnja desnica.

Prošle godine taj skup je okupio gotovo 60.000 ljudi i bio je popraćen nacionalističkim, ksenofobnim i antisemitskim sloganima, što se jako kritiziralo u zemlji i inozemstvu.

Ove godine, "premda postoje skupine koje ističu simbole kao što je svastika, brzo ćemo reagirati. To je apsolutno isključeno, zabranjeno na poljskom teritoriju", rekao je Morawiecki novinarima u četvrtak.

Krajnja desnica poručuje, međutim, da će se njezin skup održati unatoč svemu.

Dvije Poljske - liberalna u gradovima i zapadnim regijama te konzervativna na selu i istoku zemlje

"U Poljskoj nema nikoga tko bi mogao okupiti većinu Poljaka pod jednom zastavom", rekao je politolog Stanislaw Mocek.

"Zemlja je rastrgana. Govori se o dvije različite Poljske: jednoj liberalnoj, kojoj je stalo do slobodnog tržišta i slobode, i drugoj konzervativnoj, suverenističkoj, koja želi kontrolirati sve i svakoga", rekao je.

Kako pokazuju rezultati mnogih izbora, prva se nalazi u velikim gradovima i na zapadu zemlje, a druga na selu i u istočnim regijama.

"To više nisu dva neprijateljska kampa nego dva neprijateljska plemena koja se bore međusobno svim sredstvima", rekao je Mocek.

Bruxelles i mnoge zemlje predbacuju poljskim konzervativcima da potkopavaju temeljna načela pravne države jer pokušavaju staviti pod kontrolu pravosuđe putem kontroverznih reformi.

Donald Tusk je u ponedjeljak upozorio konzervativce na "smrtno ozbiljan rizik" od izlaska zemlje iz EU-a.

Što Poljska sutra slavi?

Poljska je u srednjem vijeku i početkom novog vijeka bila moćna država u istočnoj Europi. No ratovi i intrige doveli su do njezina raspada. Zemlja je na kraju 18. stoljeća podijeljena između Rusije, Austrije i Pruske.

Tijekom Prvog svjetskog rata gotovo dva milijuna Poljaka borilo se pod zastavama tih triju sila. Na raznim bojišnicama poginulo ih je 450.000.

Pilsudski, koji je u ratu vodio poljske snage u austrijskoj vojsci, iskoristio je političku priliku nastalu krajem rata i došao u Varšavu 10. studenoga. Sutradan je imenovan zapovjednikom vojske, a 11 dana poslije šefom države.

Nedugo potom za svoju zemlju dobio je međunarodno priznanje i danas ga se smatra ocem moderne poljske države.