RAT U UKRAJINI mora završiti pravednim i trajnim mirom, a Rusija "mora platiti sve račune" za invaziju jer je u suprotnom samo pitanje tko bi joj mogla biti sljedeća meta, zaključili su sudionici današnjeg panela o Ukrajini u Zagrebu.

"Nitko na svijetu ne traži mir više od Ukrajinaca, ali Ukrajina ne traži bilo kakav mir, već pravedan, trajan mir, koji će se temeljiti na sigurnosnim jamstvima da Rusija više neće moći napasti Ukrajinu", kazao je ukrajinski veleposlanik Vasilj Kirilič na panel-raspravi u sklopu otvorenja izložbe ratnih fotografija poljskih fotografa iz Ukrajine.

Dodao je da to mora biti mir koji će se temeljiti na načelima međunarodnoga prava. "Ne smije put do mira voditi preko nagrade za agresora ili poniženja žrtve", naglasio je.

Poljski veleposlanik: Ne možemo se s Putinom ponašati kao da se ništa nije zbilo

Ponovio je da Ukrajina ne brani samo sebe od ruske agresije nego i ključne vrijednosti na kojima je utemeljena "europska obitelj, pa i kršćanski svijet: slobodu, demokraciju, poštovanje prema drugome".

Poljski veleposlanik u Hrvatskoj Pawel Czerwinski rekao je da njegova zemlja podržava sve uvjete o kojima je govorio ukrajinski veleposlanik, ali da naglašava da "mirovni sporazum, kakav god bude, ne smije ostaviti dvojbe glede toga tko je bio agresor, a tko žrtva".

"Ne može agresor imati koristi od svojih zločina. Agresor, Rusija, mora plaćati za sve što se zbilo u Ukrajini (i) u političkom smislu. Ne smijemo dopustiti da se Rusija vrati na 'business as usual', normalan međunarodni politički život, da se svijet ponaša u kontaktu s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom kao da se ništa nije zbilo".

"Zamislite si da je slučajno Hitler preživio i već 1955. godine ga dočekaju kao časnog gosta na 10. obljetnici Ujedinjenih naroda", kazao je Czerwinski, upozorivši da "idemo u tom smjeru". Također, Rusija mora platiti sve račune za obnovu Ukrajine u materijalnom smislu, rekao je Czerwinski, dodavši da je to cilj poljske politike.

"Hrvatska kao trn u oku"

"Nema dvojbe da Rusija neće stati samo na Ukrajini. Ako im dozvolimo da vrate snagu, samo je pitanje kada i tko će biti sljedeći. Hoće li to biti baltičke zemlje ili možda odmah Poljska? A moguće da i preko njihovih proxyja (posrednika) na (zapadnom) Balkanu to bude Hrvatska, koja im je trn u oku. Braća Slaveni, a nisu proruski. Ja ne bih bio iznenađen", rekao je poljski veleposlanik.

Dodao je da Poljska, kao država koja predsjeda Vijećem EU, intenzivno ulaže napore da pridobije podršku nove američke administracije za "po Ukrajinu najpovoljniji model, završetak rata na trajan i pravedan način".

Državni tajnik za političke poslove u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić se složio da se može govoriti o prijetnji za zapadni Balkan s obzirom na ruske posrednike u nekoliko država u hrvatskom okruženju koje nisu države članice EU.

"Ruski proxyji"

"Imate čak i ruske proxyje u nekim državama članicama, budimo otvoreni. Bez daljnjega treba voditi računa o sigurnosnom aspektu. Ono što je pozitivno da na terenu, konkretno u Bosni i Hercegovini i Kosovu, imamo snage koje su NATO-ove i europske", kazao je Matušić.

Složio se i s ukrajinskim veleposlanikom da Ukrajina ne brani samo svoje granice i međunarodno pravo već i teritorij Unije, zbog čega "moramo maksimalno pomagati Ukrajini".

"Ta ratna situacija zahtijeva angažman cijelog društva, ali i svih njenih prijatelja. EU je prijatelj Ukrajine i nastavit ćemo pomagati. Ono što očekujemo je prekid rata, ali i dogovor o pravednom rješenju. Pravedno rješenje za Ukrajinu u kojem Ukrajina treba sudjelovati zajedno s Europskom unijom", naglasio je.

Izložbu fotografija Oči rata organizirali su Predstavništvo Europske komisije te veleposlanstva Poljske i Ukrajine u Hrvatskoj.