Ilustracija: FAH

BEZ obzira na mnoge pokrenute inicijative, programe i mjere, među zemljama EU-a još su goleme razlike u stopi nezaposlenih, a rezultati za prošlu godinu daleko su i od cilja iz strategije "Europa 2020." po kojem bi zaposlenost aktivnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine morala dosegnuti 75 posto.

To je, među ostalim, istaknuo analitičar Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije Filip Tanay predstavljajući u četvrtak izvješće "Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi 2015".

Zaposlenost od 75 posto ostvarena je samo u Švedskoj, a u Grčkoj je najnižih 55 posto. Rezultati istraživanja pokazuju da se broj nezaposlenih ipak smanjuje, a broj zaposlenih povećava, što je slučaj i u Hrvatskoj, rekao je i dodao da podatci govore da u našoj zemlji ima dosta prostora koji se mora iskoristiti da se broj nezaposlenih smanji. Ocijenio je da je po stopi siromaštva Hrvatska krajem prošle godine bila sve bliže pretkriznoj razini.

Stranci teže dolaze do posla zbog jezične barijere, ali i diskriminacije

U prezentaciji ključnih zaključaka izvješća govorio je o pregledu razvoja, izazova i odgovora iz četiri tematska poglavlja - korištenju ljudskog kapitala, razvoju sposobnosti i ulozi mobilnosti i migracija, o ulozi socijalne zaštite u promicanju zapošljavanja te o politici i zakonima za otvaranje novih radnih mjesta i jačanju uloge socijalnog dijaloga.

U mobilnosti radnika unutar Europe uočeno je da stranci teže dolaze do posla, a kao uzroci navode se nedovoljna obrazovanost, jezična barijera, ali i diskriminacija. To sve nameće potrebu provedbe mjera kojima bi se to uklonilo i koje bi pridonijele da se taj dio ljudskih kapaciteta iskoristi na najbolji način, rekao je Tanay.

Kad je riječ o socijalnom dijalogu, i tu ima velikih razlika među europskim zemljama, a Hrvatska je negdje u prosjeku. No, percepcija je da bi u Hrvatskoj odnosi između poslodavaca i radnika trebali biti bolji.

Nezaposlenost u Švedskoj dva posto, u Grčkoj 18 posto

Veliki je problem i dugotrajna nezaposlenost koja je opet najmanja u Švedskoj i iznosi dva posto, a u Grčkoj 18 posto. U Hrvatskoj oko polovice svih nezaposlenih pripada dugotrajno nezaposlenim osobama, onima koje posao traže dulje od godinu dana.

U Europi je 2014. bilo oko 27 milijuna nezaposlenih osoba, a oko 12 milijuna njih bilo je dugotrajno nezaposleno. Istraživanje je obuhvatilo i zapošljavanje majki te koliko majčinstvo utječe na zapošljavanje žena.

Rezultati su opet najbolji u Švedskoj, pa u Danskoj, zemljama u kojima na zapošljavanje žena ne utječe to jesu li majke. Strateški dokument Europske komisije o poticanju zapošljavanja navodi kako mjere treba usmjeriti prema pružanju što više usluga, od jaslica, vrtića, školskih boravaka itd.
U tzv. kružnoj migraciji radno sposobnih ljudi Tanay navodi da treba razlikovati slučajeve kada, primjerice, određeni broj iz jedne europske zemlje procjenjuje da im je na neko vrijeme lakše pronaći bolji posao u drugoj zemlji, nakon čega se vraćaju, od onih koji zbog dugotrajne nezaposlenosti napuštaju svoju matičnu zemlju i rijetko se vraćaju.