SVIJET je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv covida-19 - neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a gotovo 35 milijuna je oboljelo. Za sada. No znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne "obične" ljekovite biljke - slatkog pelina, piše Deutsche Welle.

Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bioosnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla. Također, ova biljka može se naći i u Dalmaciji te Lici.

"Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina", kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Što kaže medicina?

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u "službenoj" medicini?

Dr.med.spec. Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju covida-19 liječnici upoznali tijekom pandemije.

"U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije covid-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju", kaže ova epidemiologinja za DW.

Imunolog objasnio o čemu se radi

Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da "sve itekako ima smisla".

"I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao Remdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na covid-19", kaže prof.dr.Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

"I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na covid-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično-nespecifični - znači ima određen učinak", zaključuje prof. dr. Karamehić.

Klinička ispitivanja tek dolaze

WHO kaže kako nema zasad nikakvog dokaza da biljka slatkog pelina ikako pomaže u liječenju.

Odgovor na pitanje je li ovaj biljni lijek učinkovit trebala bi dati opsežna klinička istraživanja na ljudima kakva se provode za sve lijekove. Naime, vjerovalo se i da bi antimalarik Remdesivir mogao liječiti covid-19, no istraživanja su pokazala da je njegov učinak relativno slab. Dok se efikasnost slatkog pelina ne potvrdi, ne bi se trebalo pouzdati u njegovu zaštitu.

Nešto slično kazao je i Krunoslav Capak jutros novinarima. Capak kaže da će takvih napisa biti, ali da se ništa ne može govoriti prije kliničkih ispitivanja.

"Na primjer, klorokin i neki antivirusni lijekovi. Kasnije se to u znanstvenim istraživanjima i kliničkim praćenjem ishoda takvih liječenja pokazalo da nema nikakve veze. U jednom trenutku je klorokin potpuno nestao iz svih apoteka u Europi", rekao je.

"No, mi se u medicinskoj struci prije svega vodimo znanstvenim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih postupaka i tek kada je nešto dokazano korisno, onda govorimo o tome", kaže Capak.