DOK SE NOĆI produljuju i pripremamo se za pomicanje kazaljki unatrag, mnogi se vesele dodatnom satu sna. Međutim, brojna istraživanja pokazuju da je ova praksa povezana s nizom zdravstvenih posljedica, od srčanih udara do prometnih nesreća, i da taj dodatni sat možda i nije toliko blagotvoran kao što se čini, piše BBC.

Ljetno računanje vremena prvi je put uvedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, s ciljem uštede energije i maksimalnog iskorištavanja dnevnog svjetla. Danas ovu praksu primjenjuje oko 70 zemalja, što obuhvaća više od četvrtine svjetske populacije. U SAD-u je ljetno računanje vremena formalno uvedeno 1966. godine. U Europi se kazaljke pomiču jedan sat unaprijed zadnje nedjelje u ožujku, a jedan sat unatrag zadnje nedjelje u listopadu.

Proljetni šok za organizam

Sve je više dokaza da promjene vremena mogu negativno utjecati na zdravlje, a najočitije posljedice vidljive su kod proljetnog pomicanja kazaljki unaprijed, kada gubimo jedan sat sna. Istraživači u SAD-u su 2014. otkrili da se broj hospitalizacija zbog srčanog udara povećava u ponedjeljak nakon te promjene. Ovi nalazi potvrđeni su i studijama u Švedskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj i drugim zemljama. Metaanaliza svih dostupnih studija pokazala je da se rizik od srčanog udara u tom razdoblju povećava za značajnih 4%.

Druge studije povezale su proljetno pomicanje sata s povećanim brojem moždanih udara. Iako bi se moglo pomisliti da više svjetla navečer pogoduje mentalnom zdravlju, studija iz 2020. pokazala je da prelazak na ljetno vrijeme pogoršava poremećaje raspoloženja, depresiju, anksioznost i zlouporabu supstanci.

Uz to, raste i broj smrtonosnih prometnih nesreća. Jedna američka studija procijenila je da se rizik od fatalnih nesreća povećava za 6%, što se pripisuje posljedicama kolektivnog nedostatka sna.

Poremećaj unutarnjeg sata

Zašto pomicanje sata ima tako dubok učinak? Odgovor leži u poremećaju naših cirkadijalnih ritmova - "unutarnjeg sata" koji regulira kada spavamo, a kada smo budni. Glavni signal za sinkronizaciju našeg unutarnjeg sata je sunčeva svjetlost. Navečer, pad razine svjetlosti potiče proizvodnju melatonina, hormona spavanja, dok jutarnje svjetlo zaustavlja njegovu proizvodnju i potiče otpuštanje kortizola, koji nas razbuđuje.

Proljetnim pomicanjem sata narušava se taj prirodni proces. Više svjetla navečer ometa proizvodnju melatonina i otežava uspavljivanje, dok tamnija jutra tjeraju ljude na buđenje prije nego što su za to prirodno spremni. Taj gubitak jednog sata sna može imati kumulativni učinak i dovesti do povećane fragmentacije sna tijekom cijelog tjedna.

"Prepustite li ih samima sebi, naši se unutarnji cirkadijalni satovi prirodno usklađuju s ciklusom svjetla i tame", objašnjava David Ray, profesor endokrinologije na Sveučilištu u Oxfordu. "Problem nastaje ako počnete proizvoljno definirati vrijeme na temelju sata. Tada ćete imati ljude od kojih se traži da žive svoje živote protiv sata."

Ray uspoređuje ovu situaciju s onom radnika u smjenama, koji imaju znatno veće stope mentalnih i fizičkih bolesti, uključujući dijabetes, pretilost i rak. Sličan rizik primijećen je i kod ljudi koji žive na zapadnim rubovima vremenskih zona, čiji je tjelesni sat stalno pomaknut za gotovo sat vremena.

"Čak i jedan sat nosi određeni rizik, i naravno, ako to primijenite na cijelu populaciju, čak i s malim rizikom primijenjenim na 60 milijuna ljudi, povećat ćete prilično mnogo bolesti koje su potpuno izbježne", zaključuje Ray.

A što je s jesenskim povratkom?

Iako se čini da bi dodatni sat sna u jesen trebao donijeti zdravstvene koristi, istraživanja pokazuju da to nije posve točno. Ljudi u prosjeku spavaju samo 33 minute duže te noći, a ostatak tjedna gube san. Štoviše, neke studije povezuju jesensko pomicanje sata s povećanim rizikom od depresije. Istraživanje u Danskoj pokazalo je da se učestalost depresivnih epizoda povećala za 11% u deset tjedana nakon promjene vremena.

S druge strane, Joan Costa-i-Font, profesor zdravstvene ekonomije na LSE, tvrdi da postoje i neke koristi. Njegova studija, koja je pratila 30.000 ljudi tijekom 30 godina, pokazala je da jesenski prijelaz ljudima omogućuje oko 40 minuta više sna, zbog čega imaju više energije i osjećaju se sretnije. Međutim, ističe da ti pozitivni učinci nisu dovoljni da nadmaše negativne posljedice proljetne promjene.

"Zbog negativnih učinaka proljetne promjene vremena, i dalje je postojao značajan trošak za individualno zdravlje i dobrobit", kaže Costa-i-Font. Njegova je studija zaključila da promjena vremena dva puta godišnje košta gospodarstva preko 750 eura po stanovniku svake godine.

Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje ljetnog računanja vremena, ali promjena još nije provedena jer se države ne mogu dogovoriti koje vrijeme zadržati - ljetno ili standardno (zimsko). Većina cirkadijalnih biologa, uključujući profesora Raya, smatra da bi standardno, zimsko vrijeme bilo bolje za naše zdravlje. Dok se ta rasprava nastavlja, možemo se tješiti spoznajom da tamnije jesenske večeri koje dolaze barem pogoduju boljem snu, nečemu što nam je svima potrebno.