OD POČETKA lipnja do kraja kolovoza u hrvatskim obalnim županijama pomorska policija zabilježila je 2479 prekršaja, što je gotovo 250 više u odnosu na isto razdoblje lani. Najviše je bilo nepropisnog glisiranja, a statistika pokazuje da u kršenju propisa na moru prednjače stranci.

U ljetnim mjesecima 2025. prekršajno je prijavljeno ukupno 2338 osoba, dok ih je godinu ranije bilo 2152. Od ukupnog broja prijavljenih ove godine, 694 su hrvatski državljani, a 1644 stranci. Lani je broj domaćih prijavljenih bio nešto niži (587), a stranih gotovo jednak (1565).

Geografski gledano, najviše prijavljenih evidentirano je na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske (656), a zatim primorsko-goranske (519). Lani je, pak, primorsko-goranska policija imala najveći broj prijava (571), dok je splitsko-dalmatinska zabilježila njih 445.

Glisiranje i dalje najveći problem

Od ukupno 2479 prekršaja zabilježenih u tri ljetna mjeseca, njih čak 1998 (80,6 posto) odnosi se na pomorske prekršaje. Najzastupljeniji je prekršaj nepropisnog glisiranja, koji je sam činio više od polovice svih prijavljenih slučajeva. Policija je evidentirala 1384 takva prekršaja, što je 55,8 posto ukupnog broja.

Za usporedbu, prošle godine zabilježeno je 1366 slučajeva glisiranja, odnosno 61 posto svih prekršaja. Riječ je o vožnji motornim brodicama ili jahtama velikom brzinom na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale, čime se ugrožava sigurnost kupača i drugih sudionika u pomorskom prometu. Najmanja kazna za ovakav prekršaj je 400 eura, dok maksimalna može dosegnuti čak 6636 eura.

Drugi po učestalosti su tzv. ostali pomorski prekršaji poput prekrcaja putnika ili tereta, neposjedovanje propisanih dokumenata ili nepropisno sidrenje. Ove godine ih je bilo 446, što čini gotovo 18 posto ukupnog broja, a lani ih je evidentirano 272.

Uz pomorske prekršaje, pomorska policija evidentira i prekršaje iz svoje primarne nadležnosti. Tako je tijekom ljeta 2025. godine zabilježeno 462 takva slučaja, što je 18,6 posto ukupnog broja. Prošle godine bilo ih je 444, odnosno gotovo isti udio.

Riječ je o prekršajima koji se odnose na Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o osiguranju, Zakon o strancima i druge propise.

Policija: Naš posao nije samo kažnjavanje

Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) naglašavaju da je primarna uloga pomorske policije nadzor i zaštita državne granice na moru, odnosno vanjske granice Europske unije.

Za pojedine prekršaje vezane uz sigurnost plovidbe ili ribarstvo policija ima posebna ovlaštenja koja im dodjeljuju resorna ministarstva.

Podsjećaju i da o sigurnosti na moru brinu i druga nadležna tijela, poput lučkih kapetanija, ribarske inspekcije, carinske uprave, obalne straže i državnog inspektorata. Policija tako nema potpuni uvid u sve prekršaje i kazne, već samo u svoj dio djelovanja.

Na pitanje o naplaćenim novčanim iznosima, iz MUP-a odgovaraju kako ne vode evidenciju o prihodima od kazni. Također, ne postoji detaljna statistika o spolu počinitelja, broju maloljetnih osoba, recidivistima ili slučajevima u kojima su izrečene najviše kazne.

Kako bi se povećala učinkovitost nadzora, policija svakodnevno provodi analizu rizika i planira aktivnosti na temelju operativnog područja. U tome im pomažu i tehnički sustavi za nadzor mora, koji omogućuju bržu reakciju i bolju kontrolu pomorskog prometa.