NAKON jučerašnjeg burnog dana u saboru tijekom kojeg se raspravljalo o donošenju novog proračuna danas je na dnevnom redu Prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.

Odmah na početku Miro Bulj je počeo govoriti o slučaju iznajmljivanja sabornice i tražio da zastupnici glasaju o tome. Bulj je, naime, opetovao zahtjev da se raspravi njegov zaključak da zastupnici odluče o iznajmljivanju sabornice za potrebe Europske pučke stranke (EPP), čemu se Most žestoko protivi. 

"Vaša će točka biti uvrštena u dnevni red, jer zadovoljava sve uvjete, a kad će biti raspravljena o tome odlučuje predsjednik Sabora", rekao je Jandroković Bulju, pozivajući ga da sjedne i da prestane govoriti.

Bulj, međutim, to nije poslušao, nastavio je govoriti stojeći iz klupe, pa je zaradio prvu i drugu opomenu, izgubio pravo govora za danas i utorak, a u konačnici i udaljenjenje iz sabornice. 

Stanka zbog Dana antifašističke borbe

Nakon toga uslijedila je stanka koju su zatražila dva zastupnika SDP-a i i Hrvoje Zekanović (Hrast) zbog prijedloga Odbora za veterane, koji je dao amandman da se Dan antifašističke borbe pretvori u spomendan.

SDP-ov Arasen Bauk to je obrazložio potrebom da se njegov Kub konzultira oko "kaosa koji je nastao" nakon Vladina prijedloga, a Zekanović je ustvrdio da u Vladinu prijedlogu ima nelogičnosti poput prijedloga da se 22. lipnja slavi kao Dan antifašističke borbe. 

"Ne postoji praksa među europskim zemljama, koje su se također borile protiv fašizma, da se na takav način obilježava taj dan, osim u Hrvatskoj i Srbiji", ustvrdio je zastupnik. Smatra da bi, ako se već slavi taj dan, trebalo slaviti i dan pobjede nad komunizmom. 

Nakon stanke SDP je tražio uvodni govor od 20 minuta, no na glasovanju nije prošlo. U sabornici je nakon stanke bio ukupno 31 zastupnik.

Novi kalendar blagdana

Saborski odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jučer nije prihvatio vladin prijedlog, ali negativno mišljenje ne obvezuje sabor na istu odluku. Podsjetimo, vlada je predložila devet izmjena, uključujući vraćanje Dana državnosti s 25. lipnja na 30. svibnja, datum koji se obilježavao do 2001. godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog sabora 1990. godine.

Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradan dan.

Prema prijedlogu se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.

Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora.

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza.

Promjenama kalendara ne povećava se broj neradnih dana nego on ostaje na broju 13.

Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak nije prihvatio vladin prijedlog zakona o blagdanima, no negativno mišljenje Odbora ne obvezuje sabor da mu da istu ocjenu.

Saborski Odbor za ratne veterane predložio je pak drugačiji kalendar, da se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavi kao blagdan, a praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, postane spomendan. Predložio je i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam.