NEBO Sjeverne Amerike danas ima milijarde ptica manje nego prije nekoliko desetljeća, a njihova se populacija smanjuje sve brže, otkrila je nova studija.

"Ne samo da gubimo ptice, nego se taj gubitak iz godine u godinu ubrzava", kaže suautorica studije Marta Jarzyna, ekologinja sa Sveučilišta Ohio State.

Za pad su uglavnom odgovorni kombinacija intenzivne poljoprivrede i rasta temperatura, a rad objavljen u časopisu Science prvi je koji osim ukupnog pada broja ptica analizira i trendove smanjenja, lokacije na kojima je pad najizraženiji te uzroke koji su s time povezani, piše Euronews.

Jesu li ugrožene i najčešće vrste?

Jedina je utjeha što su vrste čiji se broj najbrže smanjuje - poput europskog čvorka, američke vrane, običnog vranjka i kućnog vrapca - još uvijek dovoljno brojne da im ne prijeti izumiranje, ističe glavni autor studije Francois Leroy, također ekolog sa Sveučilišta Ohio State.

Međutim, znanstvenik sa Sveučilišta Cornell Kenneth Rosenberg, koji nije sudjelovao u istraživanju, upozorava da je to loš znak. "Te se vrste često smatraju nametnicima ili nepoželjnima, no ako naš okoliš ne može održati zdrave populacije čak ni tih iznimno prilagodljivih vrsta koje dobro podnose blizinu ljudi, to je vrlo jasan pokazatelj da je okoliš toksičan i za ljude i za sav ostali život", rekao je.

Iste su vrste pokazale najveći pad i u Rosenbergovoj studiji iz 2019., koja je utvrdila da Sjeverna Amerika ima tri milijarde ptica manje nego 1970. godine, ali se nije bavila brzinom gubitka niti njegovim uzrocima.

Gdje je pad broja ptica najbrži?

Studija je otkrila da su područja s najbržim ubrzanjem gubitka ptica srednjoatlantska regija, Srednji zapad i Kalifornija. Geografski položaj pokazao se ključnim kada su Leroy i Jarzyna tražili uzroke sve bržeg smanjenja populacija brojnih vrsta.

Kada je riječ o samom padu populacije - ne o njegovu ubrzanju - znanstvenici su uočili veće gubitke južnije, primjerice na Floridi i u Teksasu. Dubljom analizom statistički su te gubitke povezali s višim temperaturama uzrokovanim klimatskim promjenama ljudskim djelovanjem.

"U regijama gdje temperature najviše rastu bilježimo i najizraženiji pad populacija", kaže Jarzyna. "S druge strane, ubrzanje tih padova uglavnom je povezano s poljoprivrednim praksama."

Znanstvenici su pronašli statističke korelacije između ubrzanih stopa pada i visoke uporabe gnojiva, pesticida te udjela obradivih površina, navodi Leroy. Dodaje kako ne mogu tvrditi da je ijedan od tih čimbenika izravan uzrok, ali sve ukazuje na to da je poljoprivreda općenito jedan od ključnih faktora.

Zašto su ptice važne za ekosustav?

Ptice su više od divljih životinja; one su temelj naših ekosustava.

"Ptice su važni oprašivači, raspršuju sjemenje i kontroliraju nametnike - obavljaju zaista ključne funkcije", objašnjava Jarzyna. "Ako one nestanu, nestaju i te funkcije. Stoga je s gledišta funkcioniranja ekosustava iznimno važno da ne ostanemo bez ptica."

Ipak, uništavanje staništa je sveprisutno. "U osnovi, broj ptica opada u gotovo svim vrstama staništa, poput travnjaka, pustinja i močvara. Jedina su iznimka šumske ptice", kaže Jarzyna. "Stoga se moramo zapitati kako zaštititi ugrožene skupine."