VLADA je u sklopu porezne reforme najavila rast minimalne plaće od 1. siječnja sljedeće godine. Prema neformalnim informacijama od sindikalnih izvora, očekuje se povećanje za 15%, što bi bilo rekordno povećanje od 2008. godine.

Trenutno, minimalac iznosi 560 eura neto, a prema podacima Ministarstva rada prima ga oko 20 tisuća radnika. Najave su kako bi se prvim danom sljedeće godine minimalna bruto plaća sa 700 eura trebala povećati na oko 800 eura, što bi za zaposlenike iznosilo 654 eura neto. Iz vlade još uvijek nisu otkrili o kolikom se točno iznosu radi, a odluka se očekuje do kraja mjeseca.

Sindikati traže više, a poslodavci pozdravljaju povećanje

Ministar financija Marko Primorac za Hinu je kazao da bi onaj tko ima bruto plaću od 700 eura (sadašnji minimalac) imao maksimalnu olakšicu od 300 eura te uz 15 posto doprinosa koje na to ne plaća krajnju korist od 45 eura. Onaj tko ima 800 eura imao bi dodatak od 250 eura i konačnu korist od 37.5 eura. 

"No ako se minimalna plaća poveća sa 700 na recimo 800 eura bruto, to je bolje nego bruto plaća od 700 eura i puna korist od maksimalne olakšice. Na osnovu 100 eura veće bruto plaće neto povećanje je 60 eura", kaže ministar financija.

Iz Sindikata smatraju kako povećanje minimalne plaće ne prati rast inflacije te kažu kako je trebalo biti i veće da bi građani koji su zaposleni na tom iznosu mogli pristojno živjeti. Hrvatsko udruženje poslodavaca razmišlja nešto drugačije te podržava vladinu reformu s kojom će rasti plaća. 

Građani nisu optimistični: "Moramo raditi dodatne poslove"

Građani nisu previše optimistični po pitanju najave ovog rasta. Mnogi su kazali kako im ta reforma neće utjecati na plaću jer imaju stotinjak eura veća primanja od minimalca. Oni koji su na minimalcu kažu da ih dodatna 94 eura mjesečno neće spasiti jer svakako moraju raditi više poslova kako bi mogli živjeti od mjeseca do mjeseca. 

Splićanka Marija već nekoliko godina radi za minimalac u jednom manjem frizerskom salonu. Kaže nam kako pozdravlja bilo kakvo povećanje, pa i ono od 10 eura jer joj u ovom trenutku svaki euro dobro dođe. Ipak, ako se dogodi povećanje od 94 eura, ova Splićanka neće moći prestati raditi dodatne poslove. 

"Živim s partnerom i da bismo mogli plaćati podstanarstvo od 500 eura i troškove života, oboje moramo raditi dodatne poslove. Nije mi teško, navikla sam se konobariti kada imam slobodan vikend. Ljeti se pokrpamo, a zime su, kad nema turizma, puno teže", kaže nam Marija, koja je svjesna da joj šefica ne može značajno povisiti plaću. 

Dodatan posao nije nepoznanica ni Solinjanki Aniti koja ljeti uz svoj posao često čisti apartmane kako bi ona i suprug imali dovoljno za sve što je potrebno četveročlanoj obitelji. Nezadovoljna je jer joj ova mjera ništa ne znači zbog plaće koja je nešto veća od minimalne. 

"Opet meni ništa ne znači rast. A ni moja plaća nije dovoljna za život. Mi koji smo između uvijek najgore prođemo. Teško je danas živjeti ako nemaš bar 1000 eura plaću. Suprug i ja imamo oko 1500 eura, a uz to imamo dvoje djece. To je preživljavanje, ali snalazimo se. Moramo, nitko nas ne pita", rekla je Anita. 

"Svaka čast onima koji žive sa 600 eura, to su velemajstori"

Dvadeset tisuća građana u Hrvatskoj i dalje radi za minimalnu plaću, trenutnih 560 eura mjesečno. Splićani smatraju kako povećanje od skoro 100 eura vide kao utješnu nagradu u vrijeme enormnih poskupljenja. 

"Ne znam kako netko može živjeti s tako malom plaćom. Što je s onima koji imaju obitelj i žive kao podstanari? Pa samo plaća jednog partnera odlazi na stanarinu jer danas ovdje nema stana ispod 500 eura. Svaka čast onima koji žive sa 600 eura, to su velemajstori. Da bi se moglo izgurati nekako mjesec, potrebno je bar 1000 eura", smatra Joško. 

"A što ću misliti o tome... Kojih 600 eura, što je to, to je premalo. Još ako si podstanar, sve ode na stan", mišljenja je Splićanin. 

"Mislim da se ispod 1000 eura ne može spojiti mjesec. To je prestrašno što rade. To bi trebala biti velika pomoć, a zapravo u vrijeme inflacije i poskupljenja to neće pomoći. Imam nešto malo veću plaću od minimalne i nemoguće je preživjeti. Traje mi dva tjedna i onda se poslije snalazim i mislim kako ću dalje", govori nam Darija. 

Je li danas oko 600 eura dovoljno za pristojan život? Splićanin Mladen kaže kako je to teško pitanje na koje nemamo svi isti odgovor. Po njemu se odgovori razlikuju zbog načina života na koji su ljudi naviknuti. 

"Kako kome. Netko je navikao na jedno, a netko na druge. Sve je relativno. Meni je normalno da upalim klimu ako mi je vruće, no netko je neće paliti. Smatram da je ovo povećanje dobro jer je popratilo poskupljenja. Pratimo korak, dobro je da možemo", smatra Mladen. 

Sever: I država se pokazala kao loš poslodavac

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako se može reći da se radi o značajnom podizanju minimalne plaće, no ističe da to neće osjetiti značajan broj građana u državi. Dvadeset tisuća građana koji rade za minimalac ovo će povećanje osjetiti na kućnom budžetu, no smatra kako to i dalje nije dovoljno. 

Iako se radi o visokom rastu, Sever kaže kako je plaća nominalno mala, a niz je problema koji doprinose tako niskom minimalcu. Jedan od njih je i uvoz jeftine radne snage iz dalekih zemalja, a uz to naglašava kako taj rast nikako ne prati inflaciju. Dodatni problem vidi i u poslodavcima. 

"Sad se pokazuje da se poslodavci švercaju za onima koji plaćaju minimalnu plaću kao u sektorima poput tekstila. Dopuštaju si ugovoriti minimalnu plaću sa zaposlenicima i onda im razliku plaćaju na ruke", rekao je Krešimir Sever za Index te dodao kako se i država pokazala kao loš poslodavac:

"Događa se da se na raspisane natječaje nitko ne javlja zbog malih plaća, i to ne samo u privatnom sektoru. I država se pokazala kao loš poslodavac jer kod sebe u svom sustavu ima velik broj radnika koji rade za minimalnu plaću u državnim i javnim službama. Pri tome neki čak niti ne dosegnu minimalnu plaću pa im država mora nadoknaditi iz svojih izvora."

"Povećanje minimalne plaće i dalje je apsolutno nedostatno za dostojno življenje"

Vlada često naglašava kako se za vrijeme njezine vlasti u državi bilježi najveći rast plaća do sada. No Sever napominje kako se ne sjeća da je u nekom razdoblju bilo tako visoka inflacija kao danas. 

"Svatko od nas ima svoju osobnu inflaciju. Svako kućanstvo ima svoju osobnu inflaciju, što ovisi o prihodima kućanstva i o tome što kućanstvo najviše troši. Što su prihodi kućanstva niži, to je zapravo udio nekih troškova u tom kućanstvu viši. Činjenica je da prosječno kućanstvo danas troši oko 26% plaće na hranu. Oko 17% na trošak stanovanja", govori nam Sever te dodaje:

"Kada govorimo o ovom povećanju minimalne plaće, to je još apsolutno nedovoljno da se udovolji troškovima koji se pokrivaju iz te plaće. U ovom slučaju najviše trošku hrane jer je zapravo još jako malo ostalo nekakvog ekstradohotka. Povećanje minimalne plaće i dalje je apsolutno nedostatno za dostojno življenje."

Poslodavci pozdravljaju odluku vlade o povećanju 

Iz Hrvatske udruge poslodavaca kazali su kako pozdravljaju povećanje minimalne plaće te kako poslodavci iz privatnog sektora podižu plaće već treću godinu zaredom jer žele zadržati kvalitetne radnike i privući kvalificiranu radnu snagu na domaće tržište.

"Na razini cijelog tržišta plaće su od kraja 2022. do srpnja ove godine doživjele značajan porast od 13.73% u bruto iznosu, povećanjem prosječne bruto plaće 1380 na 1551 eura. Od 2016. godine prosječna bruto plaća narasla je za 560 eura, a neto plaća u istom je razdoblju porasla za 401 euro, odnosno za čak 53.5 posto.

Snažan rast plaća odrazio se i na rapidno smanjenje broja zaposlenih koji rade za minimalnu plaću. Tako je u 2020. godini za minimalnu plaću radilo 63.000 radnika. Prema podacima DZS-a, raspon plaća od 700 do 720 eura za puno radno vrijeme u lipnju ove godine je imalo 20.797 osoba, što je oko 1.3% zaposlenika u Hrvatskoj", rekli su iz HUP-a za Index te dodali kako očekuju da će uz novo povećanje minimalne plaće taj broj nastaviti padati.

"Svjesni stope inflacije, ali uvažavajući i signale o usporavanju zapadnih ekonomija, naših značajnih partnera, HUP je predložio povećanje iznosa minimalne plaće za stopu prosječne inflacije što je upravo 8%. Samo industrijski sektori koji su izrazito nisko profitabilni, nisu u stanju podići plaću iznad minimalne (tekstil, koža, guma), i njih bi značajnije dizanje minimalne plaće gurnulo na rub opstanka."

 "Potrebno je postići sinergiju s ministarstvima"

Ako bi se minimalne plaće povećale na 800 eura bruto, kako bi se to odrazilo na poslovanje poduzetnika? Iz HUP-a odgovaraju kako bi tada trebalo postići sinergiju s nekoliko ministarstava.

"Minimalna plaća treba rasti, ali rast treba vezati i uz rast produktivnosti po radnom satu, a Hrvatska je tu na svega dvije trećine prosjeka EU. Također, realni rast produktivnosti u domaćoj prerađivačkoj industriji od 2015. do 2022. godine zamjetno kaska za prosjekom EU-27.

O tome bismo svakako htjeli razgovarati i izvan teme minimalne plaće jer to izlazi i iz nadležnosti ministarstava rada. Potrebno je postići sinergiju s ministarstvima rada, gospodarstva, financija kako bi se kreirali programi i mjere koje bi omogućile povećanje produktivnosti pa time i povećanje minimalne plaće, ali i svih ostalih plaća."

U EU minimalac od 399 do 2300 eura bruto 

Unutar država članica Europske unije, kada je u pitanju minimalna plaća, zabilježen je velik nesrazmjer. Stoga se zemlje dijele na tri skupine, a u posljednjoj se pri dnu liste nalazi Hrvatska. 

Prema podacima Eurostata, u 2023. godini na čelu prve skupine nalazi se Luksemburg sa zakonski određenom minimalnom plaćom u brutu od oko 2300 eura. Zatim slijede Njemačka s nešto manje od 2000 tisuće i Belgija s 1955 eura. U drugoj skupini se nalazi susjedna Slovenija s minimalcem od 1300 eura bruto. 

Od Hrvatske lošije četiri zemlje

Hrvatska je 18. na listi i nalazi se u trećoj skupini s članicama čija zakonski određena nacionalna minimalna plaća iznosi manje od 1000 eura. Prvi u posljednjoj skupini je Portugal s 887 eura, a kako Hrvatska ima 700 eura bruto, ispod nje se nalaze tek četiri države - Latvija, Rumunjska, Mađarska i Bugarska koja ima 399 eura bruto minimalnu plaću. 

Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever kaže kako se teško možemo uspoređivati sa susjednom Slovenijom, koja se nalazi u drugoj skupini s 1300 eura bruto minimalne plaće. 

"To se ogleda u minimalnoj plaći, u cijeni sata rada jer doista Slovenci imaju 50% veću cijenu sata rada nego što ima Hrvatska. Slično je i s nekim drugim kategorijama. I oni s kojima se ne bismo trebali uspoređivati, to su ovi najlošiji. Mi smo već u skupini tih doista najlošijih. To najbolje pokazuje koliko se u Hrvatskoj cijeni radnika", smatra Sever. 

Zaključio je kako će vlasti i poslodavci imati velikih problema s ovom premalom minimalnom plaćom, ali i u cjelini s malim plaćama jer je u državi puno otvorenih natječaja na koje se nitko ne javlja zbog niskih plaća. A kad je riječ o minimalnim plaćama, Sever kaže kako će dogoditi upravo ono na što su upozoravali, a to je odumiranje sektora jer su nedovoljno platili ljude. 

Profesor Podobnik: Ovo povećanje neće biti sudbonosno

O najavljenom povećanju minimalne plaće u iznosu od 94 eura razgovarali smo s profesorom ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Borisom Podobnikom koji je za Index kazao kako država može podizati minimalnu plaću koliko želi jer je ona ne isplaćuje. Smatra kako teret snose poduzetnici koji moraju paziti koliko plaćaju radnike kako ih ne bi izgubili.

Kada je u pitanju srazmjer rasta minimalca i rasta inflacije, profesor Podobnik kaže kako se ovdje radi o 15% većoj bruto minimalnoj plaći i da je ona zasigurno veća od prosječne inflacije. No profesor napominje kako troškovi hrane igraju veću ulogu kod mjerenja inflacije kada su u pitanju građani zaposleni na minimalcu.

"Generalno, Hrvati na hranu troše puno veći postotak plaće od najbogatijih Europljana, a Hrvati na minimalcu još i više. U kolovozu je inflacija samo u hrani bila 11% kad je inflacija bila 7.8%. U ožujku je na nivou EU inflacija u hrani bila 19% pa za najsiromašnije ovo povećanje neće biti sudbonosno", objasnio je profesor Podobnik te se osvrnuo na statistiku prema Eurostatu i Međunarodnom monetarnom fondu, gdje se Hrvatska nalazi u skupinama s najlošijim zemljama.

"Prema podacima MMF-a za 2023. gori su i Poljaci u nominalnim dolarima, a u kupovnoj moći gore zemlje su Rumunjska, Slovačka, Latvija, Grčka i Bugarska. Pa očekivano je da ako ste među najlošijima u BDP-u po glavi stanovnika da ste među najgorima i po plaćama jer gdje je produktivnost mala, male moraju biti i plaće.

Neke smo zemlje preskočili u zadnjih godinu dana samo zato što su te zemlje bile previše ovisne o jeftinim ruskim energentima. Sumnjam da ćemo još dugo biti bolji od, recimo, Poljaka kad se stabiliziraju novi kanali jeftinijeg goriva", kaže Podobnik.