Poreznici će uskoro moći blokirati "štetan" sadržaj na internetu

Poreznici će uskoro moći blokirati "štetan" sadržaj na internetu
Foto: Patrik Macek/PIXSELL, Index

POREZNA uprava i ministar financija blokirat će sve sadržaje na internetu za koje procijene da "izazivaju teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu".

Te cenzorske ovlasti proizlaze iz Općeg poreznog zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine. Tako u članku 44, stavak 3, doslovno stoji: "Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje tu djelatnost, te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada."

Muk iz Ministarstva i Porezne

Prije osam dana uputili smo upit Ministarstvu financija odnosi li se možda zabrana na sadržaj koji se objavljuje na internetskim portalima, odnosno je li riječ o uvođenju cenzure, te smo ih pitali kako će poreznici "mjeriti štetu za društvenu zajednicu", a odgovor smo dobili tek danas. Umjesto Ministarstva financija odgovorila nam je Porezna uprava.

Potvrdili su nam kako se sporni članak zakona tek ima urediti posebnim pravilnikom koji do danas nije donesen, a ima ga donijeti ministar financija Zdravko Marić. Isto tako, postavili smo direktno pitanje što točno, u smislu poreznog zakona, znači "teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu", i odnosi li se to na sadržaj koji se objavljuje na internetskim portalima. Ako se ne odnosi, pitali smo gdje se u zakonu može vidjeti da je informativni sadržaj news portala izuzet od ovog zakona, ali nismo dobili nijedan direktan odgovor.

Naime, kažu nam da se "Odredbom ne ograničava medijski prostor u Republici Hrvatskoj, već kontrolira obavljanje određene gospodarske djelatnosti putem interneta". S druge strane, informatički stručnjak Marko Rakar poziva na oprez. No krenimo redom.

Sporni članak

Kao što je poznato, nedavno je izglasan Opći porezni zakon, a koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine. Sporan je članak 44 koji govori o "gospodarskoj djelatnosti koja se obavlja putem interneta". Tako je definirano da poreznici mogu blokirati nepoćudne stranice.

"Nalog o zabrani rada iz stavka 3. ovoga članka izvršava se blokiranjem pristupa sadržaju koji putem nadležne regulatorne agencije za mrežne djelatnosti provode pružatelji usluge pristupa internetu", stoji u tom članku. Također, zakonodavac je predvidio kako vlasnici "štetnog" materijala imaju mjesec dana da se jave nadležnom poreznom tijelu radi otklanjanja razloga zabrane rada, odnosno blokiranja pristupa sadržaju.

Pravilnika i dalje nema, a Marić šuti o "škarama za cenzuru"

No znači li to da će poreznici zaista iskoristiti ovu mogućnost cenzuriranja, koju im omoguće zakon, još uvijek nije do kraja jasno.

"Ministar financija pravilnikom će propisati oblik i način izdavanja naloga iz ovoga članka", stoji u zakonu. Tog pravilnika, kako smo napisali u uvodu, za sada nema.

Zanimljivo je kako se tijekom javne rasprave, ali i rasprave u saboru, spominjao ovaj dio zakona, no vlada, točnije Ministarstvo financija, i tada je izbjegavala direktan odgovor.

"Predložena odredba ne može se mijenjati, jer je legitimitet blokiranju pristupa sadržaju internetske stranice dala upravo Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji. Cilj ove odredbe nije ograničavati međunarodnu trgovinu već spriječiti neregularno obavljanje djelatnosti putem interneta mjerom utvrđenom predmetnom Uredbom", stajalo je u posebnom obrazloženju vlade.

Svaka vlada bi gasila kritičke medije

U europskim zakonima koji se spominju u tom odgovoru ne piše ništa o uklanjanju sadržaja koji predstavlja "teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu", no ne bi bio prvi put da iz vlade na pogrešan način interpretiraju europske zakone.


Upiti koji su poslani na Ministarstvo financija.

Upite smo poslali prije osam dana, a odgovore smo dobili tek danas. Odgovor Porezne uprave na ova četiri pitanja donosimo u cijelosti:

Odgovor Porezne uprave

"Članak 44. stavak 3. Zakona propisuje ukoliko se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnog propisa koji uređuje tu djelatnost, te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.

Slijedom navedenog, intencija izmjena i dopuna članka 44. Zakona je sprječavanje obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta koja ne ispunjava zahtjeve i uvjete regulirane posebnim propisima koji uređuju tu gospodarsku djelatnost. Dakle, radi se o kontroli obavljanja djelatnosti  putem interneta i propisivanju normativnih mehanizama koji će omogućiti sprječavanje poslovanja putem interneta kada se ono obavlja izvan zadanih zakonskih okvira u Republici Hrvatskoj.

Dodatni razlog za propisivanje navedene odredbe je sprječavanje da  se obavljanjem gospodarske djelatnosti putem interneta izbjegava oporezivanje stečenih prihoda na teritoriju Republike Hrvatske te sprječavanje izazivanja teško nadoknadive štete za društvenu zajednicu.

Teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu nastaje kada zakonski okvir koji regulira priređivanje određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj propisuje obvezu ispunjavanja uvjeta kojima je cilj zaštita vrijednosti društvene zajednice, a poslovanjem na internetu se ti zahtjevi i uvjeti zaobilaze. Primjerice, ukoliko poseban propis nalaže da se određena djelatnost može obavljati na način da njeni korisnici mogu biti samo punoljetne osobe, zaobilaženje tog zakonskog uvjeta izaziva teško nadoknadivu štetu.

Prilikom izrade pravilnika detaljno će se propisati  postupak provedbe članka 44. Zakona i način izvršenja blokade pristupa sadržaju internet stranica, te se u tom smislu ne može govoriti o diskrecijskom pravu odlučivanja ministra financija o primjeni odredbi članka 44. Zakona. Također blokada internet stranica prekinuti će se kada pravna ili fizička osoba ispuni uvjete za obavljanje gospodarske djelatnosti sukladno posebnom propisu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj.

Odredbom se ne ograničava medijski prostor u Republici Hrvatskoj, već kontrolira obavljanje određene gospodarske djelatnosti putem interneta.  

Slijedom prethodno iznesenog, izmjenama i dopunama članka 44. Zakona propisano je normativno rješenje kojim se izjednačava postupanje nadležnih tijela kada utvrde nedozvoljeno poslovanje u realnom okruženju s postupanjem kada utvrde obavljanje nedozvoljene gospodarske djelatnosti u digitalnom svijetu, odnosno putem interneta."

Informatički stručnjak poziva na oprez

Marko Rakar, informatički stručnjak i savjetnik na području informatičkih sustava i korištenja financijske forenzike u identificiranju zloupotreba, korupcije i kriminala, poziva na oprez.

"Problem velikog dijela regulacije koju imamo je u tome što se ona prije ili kasnije veže na subjektivne i opće pojmove koji nemaju jasnu definiciju i koji su podložni raznim interpretacijama", smatra Rakar dodajući da nije sporno da poduzetnici posluju na teritoriju Republike Hrvatske u okviru njezinih zakona, ali je problem kada se pozivamo na opće pojmove "nenadoknadive štete za društvenu zajednicu".

Rakar se pita što je to nenadoknadiva šteta.

"U kojem času nadoknadiva šteta postaje nenadoknadiva? I zašto je uopće ona nenadoknadiva? Očito je da je namjera ove promjene, barem inicijalna, da se spriječi i ograniči pristup online kladionicama i sličnim web stranicama, a koje ne posluju unutar Republike Hrvatske, no kada pritisak prema vladi ili 'zaslužnim pojedincima' postane teško podnošljiv, nije teško zamisliti da će se pod egidom 'nenadoknadive štete zajednici' onemogućiti pristup onim web sadržajima koji otežavaju život aktualnoj političkoj kasti", naglasio je Rakar koji je na kraju povukao i paralelu s događajima u svijetu.

Naime, priroda je interneta takva da je ta odredba sasvim besmislena jer postoje stotine načina kako zaobići takvo ograničenje.

"Ako to nije uspjelo Asadu u Siriji ili Erdoganu u Turskoj, ne vidim kako će to uspjeti Plenkoviću u Hrvatskoj", kaže Rakar na kraju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara