Foto: Shutterstock

NEMA sumnje da je situacija u cijeloj Hrvatskoj kada je riječ o poslovima za mnoge nezaposlene očajna i teška. Upravo je to i jedan od ključnih razloga zašto mladi doslovno bježe iz Hrvatske koja im ne nudi neki perspektivnu budućnost i optimizam. No, situacija u Slavoniji posebno je teška.

Tom teškom situacijom ponajviše su pogođene osobe srednje dobi kojima je vrlo teško naći posao jer poslodavci radije zapošljavaju mlađe, sposobnije i zdravije. Također, ti ljudi koji su dosta godina radili jedan posao, teško se prekvalificiraju, teško im je promijeniti prebivalište ili otputovati u inozemstvo.

Igor Mikulić je za Glas Slavonije razotkrio sav očaj situacije u najvećem gradu Slavonije na osnovi jednog "naoko nezanimljivog natječaja" za posao spremača ili spremačice u jednoj osječkoj školi.

Vrlo jednostavnom analizom podataka o dobi i stručnoj spremi kandidata s liste, došli su do zanimljivih i indikativnih podataka.

Na natječaj za posao spremača/ice prijavile se dvije visokoobrazovane osobe

Čak 24 osobe, od kojih i jedan muškarac, prijavile su se na navedeno radno mjesto spremačice s punim radnim vremenom na određeni rok. Ono što je najzanimljivije je da su se na natječaj prijavile dvije visokoobrazovane osobe, 50-godišnji diplomirani inženjer poljoprivrede i 39-godišnji diplomirani pravnik. Mikulić se s pravom pita koliko ti ljudi moraju biti očajni kada traže niskoplaćeni posao daleko ispod svojeg obrazovanja i kvalifikacija.

U konkurenciji za posao još su dvije osobe sa završenom osnovnom školom te pet kvalificiranih radnica sa završenim III. stupnjem obrazovanja.

Većina prijavljenih su osobe srednje dobi

Kada je dob u pitanju, tri osobe su mlađe, u dobi od 21, 25 i 26 godina, čak polovica kandidata srednje je životne dobi, od 50 naviše, a devet osoba ima između 39 i 49 godina

Nesretne pedesetogodišnjakinje izgubile su posao vjerojatno nakon deindustrijalizacije u Osijeku i bliže okolice te vjerojatno već godinama pokušavaju preživjeti radeći bilo kakav posao. Tekstilna industrija u Osijeku gotovo je nestala i u proteklih dvadesetak godina bez posla je ostalo više od osam tisuća radnika među kojima je najviše žena.

To je zasigurno i jedan od glavnih razloga što je dosta tekstilaca na listi kandidata za posao spremačice u školi. Od prijavljenih tu su još konfekcionar odjeće, odjevni tehničar, odjevni stručni radnik, prodavači, ekonomisti, komercijalisti, poljoprivredni tehničari, prehrambeni tehničari itd.

Besperspektivnost i apatija u Osijeku

"Mladi su na žalost već napustili zemlju tražeći posao u inozemstvu, premda se to iz službene statistike ne može iščitati, s obzirom na to da se mnogi ne odjavljuju sa svojih adresa u Hrvatskoj. Njemačka ministrica rada lani je objavila da se u 2014. i 2015. godini u tu zemlju uselilo više od 90 tisuća radnika iz Hrvatske. Gotovo bi se moglo reći da je među nezaposlenima i preostao najveći broj ljudi u srednjim godinama koji su prisiljeni tražiti bilo kakav posao, poput ovoga spremačice i uz to vrlo nesiguran, jer je na određeno vrijeme", izjavio je za Glas Slavonije predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever te nadodao kako ovaj slučaj pokazuje besperspektivnost Slavonaca.

Sever je podsjetio kako samo 16-17 posto nezaposlenih osoba prima naknadu za nezaposlenost sa Zavoda za zapošljavanje te je većina nezaposlenih često prisiljena raditi bilo što, pa i na crno, kako bi prehranila svoju obitelj. Apatiju pojačava i osjećaj da je vrlo teško i rizično pokrenuti bilo kakav vlastiti posao.

"Možete danas u Slavoniji imati voćnjak s izvrsnim, zdravim jabukama, u koji ste uložili velik novac, kada te jabuke morate prodavati ispod cijene jer su je srušili uvoznici jeftinih jabuka iz hladnjača kojima istječe rok za konzumaciju. Ljudi onda logično odlučuju jednostavno posao tražiti u inozemstvu. A među onima koji su tu vlada jagma za bilo kojim radnim mjestom koje se pojavi, pa onda i za mjestom spremačice. Takvu situaciju nerijetko koriste i poslodavci, isplaćujući bezobrazno niske plaće ili dajući zaposlenima ugovore na određeno vrijeme, a radnici su onda prisiljeni pristati na sve samo da im poslodavac produži ugovor", zaključuje Sever.