ŠTO SVE više čeka, to će biti teže napraviti rebalans proračuna, poruka je Svjetske banke odaslana danas. Ali Ivi Sanaderu i njegovoj Vladi gori na više frontova, pa pokraj problema sa Slovencima nemaju vremena niti za održavanje jedne sjednice tjedno, a kamoli za složeni umni rad oko rastezanja mršavog proračuna ili pak konačne odluke o donošenju antirecesijskih mjera!

Prema ležernosti kojom Vlada pristupa najvećoj krizi od sredine 20. stoljeća, da se zaključiti da pretpostavka guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da nam aranžman Međunarodnog monetarnog fonda može poslužiti kao alibi za donošenje nepopularnih mjera, u potpunosti stoji.

Vlada je već pustila probne balone koje je istog trena povukla zbog pritiska javnosti - najprije povećanje PDV-a, a onda i ukidanje 2. mirovinskog stupa. Kako je krenulo, u Hrvatsku bi vrlo lako mogao doći MMF(po ministru financija Ivanu Šukeru i pokojnom ekonomistu Anti Čičinu Šainu - "vrag kojeg ne treba prizivati, jer on dođe sam")  koji će nam onda napraviti rebalans proračuna za koji Vlada trenutno smatra da "ima vremena". Zašto bi oni ispali crni vragovi ako već imaju instituciju koju mogu okriviti za sve nedaće i koju već nazivaju vragom? Pa ipak je vrijeme poklada, a MMF je, čini se, fašnik.

Rohatinski je kazao da nam aranžman MMF-a neće donijeti novac za financiranje tržišta, već eventualno novac za financiranje eksterne likvidnosti te da nam stand-by aranžman može samo poslužiti kao alibi za donošenje mjera koje su nam već poznate i koje bolje da donesemo sami.

Prva županija donijela vlastiti krizni plan

Ovaj je tjedan, dakle, unatoč ekonomskoj krizi, izostala redovna sjednica Vlade zbog Sanaderovog putovanja u inozemstvo. Ignoriranje krize prozreli su čak i strani mediji, a danas je antirecesijske mjere objavila i prva županija - Istarska. 

Župan istarski Ivan Jakovčić sa svojim suradnicima održao konferenciju za novinare na kojoj je javnosti predstavio deset mjera za poticanje gospodarstva i zapošljavanje, naglasivši da je zabrinut i da je potrebno da reagira na vrijeme. Član županijskog poglavarstva i direktor Istarske razvojne agencije Darko Lorencin kazali su da je ovo prvi paket mjera te da ako bude potrebe da će donijeti i drugi paket mjera. Jakovčić je najavio i rebalans proračuna do kraja mandata ako procijene da je to potrebno.

Predlažu osiguranje povoljnih kreditnih sredstava poduzetnicima i obrtnicima, osiguranje dodatnih jamstava poduzetnicima i obrtnicima, potporu turističkom, poljoprivrednom i ribarskom sektoru, potporu razvoju agroturizma, uvođenje vode za poljoprivredu i vode za proizvodne subjekte,  zamrzavanje cijena komunalnih usluga i ostalih naknada u ingerenciji jedinica lokalne samouprave, dodatno povećanje konkurentnosti i štednju u javnom sektoru.

Svaki dan 150 ljudi dobiva otkaz

Podsjetimo, nezaposlenost u Hrvatskoj u siječnju je skočila na 14.5 posto što upućuje na to da je financijska kriza naštetila gospodarstvu ove male Balkanske države više nego što su njezini dužnosnici ranije predviđali, izvijestio je Reuters. U hrvatskoj podružnici Svjetske banke navodi se da je svoj doprinos porastu nezaposlenosti dala i neradna nedjelja.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj je tako narastao s 240.455 na 254 tisuće, navodi agencija te prenose podatak Hrvatske udruge poslodavaca da svaki dan u Hrvatskoj otkaz dobije 150 ljudi te izjavu čelnika Ribnik Kontejnera, austrijske tvrtke sa sjedištem u Zagrebu koja proizvodi višenamjenske stambeno-poslovne kontejner, a koja je "kolabirala" ove godine.

"Za ovu godinu nemamo očekivanja"

"Zaposlili smo 127 radnika i prošloga srpnja izradili smo 438 kontejnera. U siječnju smo imali narudžbe za samo 80 kontejnera. To nije bilo dovoljno da pokrijemo sve račune, pozajmice i plaće. Zato smo sve zaposlenike moral poslati na Zavod za zapošljavanje", kazao je David Bogataj.

Kazao je i da još uvijek čekaju nove narudžbe i pregovaraju s bankama, no da im klijenti govore da se situacija ne popravlja, nego upravo suprotno. Za ovu godinu, nemaju nikakva očekivanja, zaključio je stojeći u praznoj proizvodnoj hali.

Deficit makar 2.4 posto BDP-a

U međuvremenu, Svjetska Banka objavila je danas da će deficit državnog budžeta Hrvatske iznositi 2.4 posto BDP-a, odnosno oko 5.5 milijardi kuna. 

"Dva su ključna problema vezana za ovogodišnji proračun: Projekcija gospodarskog rasta (od dva posto, op.a.) i pristup stranom kapitalu. To najvjerojatnije neće ići tako glatko", kazala je Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj.

Ona preporučuje da se Hrvatska pod hitno "baci" na rebalans proračuna kako bi se došlo do "odmjerenijeg" državnog proračuna, što bi značilo provođenje potrebnih reforma, rezanje plaća u javnom sektoru i općenito racionalizaciju javne uprave i parafiskalnih nameta te odgađanje investicija koje nisu brzo isplative. Gospodarstvo će usporiti za 1.5 posto BDP-a, napominje Madžarević Šujster. Hrvatskoj se preporučuje i povlačenje sredstava iz EU-fondova, za poljoprivredu, ekologiju i energetiku.

Reuters podsjeća da je hrvatska Vlada početkom tjedna odbila apele ekonomskih stručnjaka za smanjenjem proračunskih izdataka, s objašnjenjem da želi vidjeti kako će proći prva tri mjeseca 2009. godine. No, ekonomistica Svjetske banke kaže da će u zapravo doći do pada investicija i kontrakcije gospodarstva ponajviše u sektorima trgovine, proizvođačkoj industriji i građevinarstvu. Planira rupu u proračunu zakrpati "kucanjem na vrata stranim tržištima", dodaju.

A.Benačić
Foto: Index/Regional Express/Ilustracija