KORONAKRIZA

Poslodavci traže daljnje mjere pomoći gospodarstvu, žele još niže troškove poslovanja

Poslodavci traže daljnje mjere pomoći gospodarstvu, žele još niže troškove poslovanja
Foto: Hina

IZ HRVATSKE udruge poslodavaca (HUP) u srijedu su objavili da vlada hitno treba objaviti daljnje mjere pomoći gospodarstvu, za koje smatraju da trebaju biti ciljano usmjerene prema onima koji su zaista ugroženi.

Nastavno na najave ministra Josipa Aladrovića, HUP smatra problematičnim retroaktivno propisivati uvjete za isplate potpora i smatra da bi ih bilo korektno vezati uz one potpore koje će se tek konzumirati. Vezivanje zabrane isplate dobiti uz potpore ne bi smjelo biti primjenjivo kod malih tvrtki u kojima vlasnici najčešće žive od dobiti. Također, uvjetovanje bi trebalo biti vezano uz isplate dobiti za 2020. za koju su potpore i povučene. 

Novi paket mjera pomoći mora biti predstavljen čim prije, sljedeći tjedan jer ne znamo na kakvu pomoć kompanije mogu računati u lipnju, a daljnje mjere pomoći trebaju biti ciljano usmjerene prema onima koji su zaista ugroženi, poruka je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). 

Vlada je do sada pokazala da kada hoće i kada postoji politička volja, u roku nekoliko dana može donijeti odluke vitalne za gospodarstvo pa s time treba nastaviti. U narednom razdoblju poslodavcima je najveći izazov sačuvati radna mjesta u uvjetima smanjene potrošnje i poslovne aktivnosti te osigurati likvidnost. HUP zato zahtijeva da se u budućim mjerama osiguraju što niži troškovi poslovanja, kao i da se jamstvenim fondovima pomogne u osiguravanju efikasnijeg i jeftinijeg kreditiranja. 

"Novi paket mjera ne treba ići široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama. Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja osobito parafiskalnih nameta da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača. Parlamentarni izbori smo što nisu raspisani, a  u periodu tehničke vlade, ne možemo očekivati snažnije poteze pa te nove mjere i zbog toga treba definirati čim prije", rekao je Davor Majetić, direktor HUP-a.

Osim od vlade, velika su očekivanja i od Europske unije, od koje se očekuje osiguranje prava jedinstvenog tržišta, odnosno slobodni protok ljudi i roba. Također, u ovoj situaciji, još važniji postaju fondovi EU. U tom smislu velik dio poboljšavanja likvidnosti i novčanog tijeka putem EU fondova morat će se usmjeriti u privatno gospodarstvo i tako pomoći kompanijama da budu konkurentnije.

HUP posljednje tri godine naglašava i nužnost digitalne revolucije kako bismo pomoću novih tehnologija bili produktivniji i efikasniji.

Koronakriza je pokazala kako smo spremni poslovati online te je ubrzala proces osvješćivanja prednosti i potencijala novih tehnologija. Kako bismo ubuduće bili spremni za ovakve izazove, moramo nastaviti investirati u digitalnu infrastrukturu te razmišljati kako možemo efikasnije organizirati javnu upravu i teritorijalni ustroj“, dodao je Majetić.

Uz ICT sektor, potrebno je definirati druge strateške industrije za Hrvatsku, poput poljoprivrede i proizvodnje hrane i lijekova, kako bismo osigurali samodostatnost.

Kada je riječ o turizmu, multiplikativni efekt izostanka turističkih prihoda imat će najveći udar na hrvatski proračun, stoga je u novim mjerama potrebno osigurati maksimalne preduvjete da se barem dio turističke sezone vrati. 

Dobrim okvirom i pravim reformama koje su za nas uvijek bile prioritet Hrvatska može postati ekonomski razvijenija zemlja, a time i spremnija na ovakve nepredviđene događaje kao što je covid-19, poručuju iz HUP-a.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara