Poslušajte izjavu ravnateljice osnovne škole: Reforma je skupa, bolje je novac dati učiteljima

Poslušajte izjavu ravnateljice osnovne škole: Reforma je skupa, bolje je novac dati učiteljima

Audio: HRT; Screenshot: HRT

U OSNOVNIM, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama nastavlja se štrajk koji su u petak započela četiri sindikata obrazovanja i znanosti tražeći povećanje plaća zaposlenika za četiri posto. O štrajku, njegovim posljedicama i nedoumicama roditelja  razgovarali su večeras u Otvorenom HRT-a predsjednik NSZSŠH Branimir Mihalinec, Davor Huić iz udruge Lipa, ravnateljica OŠ Matije Gupca Ljiljana Klinger, urednik portala Srednja.hr Marko Matijević i Karlo Horvat koji zastupa interese učenika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

> Nastavlja se štrajk u školama i na fakultetima, danas sastanak sindikata i Mornara

Klinger: Reforma je jako skupa, novac treba dati učiteljima

Raspravu je otvorio Branimir Mihalinec s ocjenom sindikata da je "ministar Vedran Mornar stalno rezigniran i da za sve mora pitati premijera Milanovića", no svojom je izjavom šokirala ravnateljica OŠ Matije Gupca.

Profesorica Ljiljana Klinger je tijekom emisije, koju u cijelosti možete pogledati ovdje, komentirala, kako kaže, "navodnu konfuziju" roditelja oko toga treba li ili ne dijete slati u školu rekavši da su oni zapravo dobro informirani zahvaljujući "modernoj tehnoligiji".

"Mi smo iskoristili našu web stranicu i druge, trivijalne načine komunikacije kroz plakate i obavijesti. Ja mislim da situacija nije tako konfuzna kako se o tome javlja u medijima. Ne slažem se niti s ocjenom (Huića) da je školski sustav loš. Najveći hrvatski proizvod je hrvatsko znanje, to ne znači da se obrazovni sustav ne treba unaprjeđivati, ali ja sam protiv reforme sustava jer je ona jako skupa, troši velike financijske resurse koji bi se možda mogli preraspodijeliti u ovo što traže sindikati.", rekla je Klinger.

Mihalinec: Razgovor je započeo nakon stupanja u štrajk

"Mi zapravo ne znamo kakva je komunikacija između ministra i premijera i dolaze li naši zahtjevi do predsjednika Vlade," rekao je Mihalinec i dodao da rasprava s vladom traje od 4. kolovoza, kad je potpisan ugovor sa sindikatima u zdravstvu. "28. kolovoza smo sjeli s ministrom i otad traje njegova potraga za premijerom, koji je valjda previše zabavljen predizbornim rezanjem vrpca i otvaranjem postrojenja.

Ministar je na kraju usvojio pristup da hoćemo 'kruha preko pogače', da su plaće u školstvu sjajne i bajne. Vlada je praktično odlučila da uopće neće razgovarati s nama, tek je danas, nakon trećeg dana štrajka započeo razgovor," ustvrdio je sindikalist prema kojem Vilim Ribić nije alfa i omega aktualnog sindikalnog prosvjeda.

"Nije Ribić gazda, ovdje svi mi donosimo odluke demokratski i pokušavamo to postići konsenzusom. Ako i kada nam sve stave na papir mi ćemo konzultirati članstvo, za to ne treba tjedan  dana, mi ćemo brzo obaviti konzultacije. Naši članovi će odlučiti kako i što dalje, priča je naime jednostavna, ako se udovolji našim zahtjevima, mi ćemo prekinuti štrajk, a ako ne, nastavit ćemo ga do onog trenutka dok to žele naši članovi". Mihalinec je dodao da sindikati traže pisani sporazum, potpisan od strane Vlade RH i sindikata, koji obvezuje svaku buduću vlast. 

Huić: Plaće trebaju rasti, ali ne linearno

Davor Huić iz Udruge Lipa, koji je u emisiji zastupao interese poreznih obveznika, kaže da je Hrvatska u jako teškoj ekonomskoj situaciji i da treba paziti što radi s novcem.

"Nakon šest godina recesije imamo jedan blagi rast, naš deficit je 4 posto BDP-a godišnje, a javni dug je narastao na 220 milijardi kuna. Mi si ne možemo dozvoliti daljnje zaduživanje, otkud namaknuti novac? Bilo tko, tko se probudi jutro nakon izbora, već prvi dan mora smisliti gdje će srezati 3 milijarde kuna prema zahtjevima EU i mjerama za kontrolu prekomjernog deficita," rekao je Huić, pa dodao da bi volio vidjeti štrajk radnika u prosvjeti potaknut drugim razlozima.

"Ja bih jednog dana volio vidjeti da prosvjetari krenu u štrajk i zatraže reformu čitavog sustava javnog obrazovanja. Hrvatska zaostaje na svim mogućim testovima, imamo pad broja đaka i studenata i ogroman porast broja profesora. Vi imate broj nastavnika po đaku na razini jedne Finske, a kvalitetu koja nije ni blizu Finskoj. Ja mislim da bi plaće trebalo povećat, ali ne linearno, trebalo bi uvesti nagrađivanje prama radu i jasne kriterije. Ulaganje u školstvo je jako bitno, mi ulažemo novac, ali ne dobivamo ono što bi trebali i htjeli. Ja bi da se sindikate bave s time".

Ribić i Mornar potakli zbrku oko neopravdanih sati

Matijević je potom za zbrku i brigu oko neopravdanih sati okrivio Vilima Ribića i ministra Mornara, a s ocjenom da su njihovi istupi u javnosti potakli nedoumice se složio i ostatak gostiju.

"Mornar je u petak pozvao sve učenike da markiraju rekavši da neće biti neopravdanih sati za petak, a zatim da će svi dobiti neopravdane sate ako se ne pojave na nastavi u školama koje su odbile štrajk u ponedjeljak," rekao je Matijević, na što je Mihalinec dodao: "Ministar je kriv za konfuziju koja se događala. On se stavio iznad svih u sustavu...". 

Kratku priliku za iznošenje stava je dobio i zastupnik učenika Karlo Horat, koji je sve strane pozvao na postizanje što bržeg dogovora i istaknuo probleme s kojima se suočavaju roditelji u pojedinim područjima bez adekvatnog javnog transporta.

"Apeliram da se s normalnom nastavom što prije krene već od srijede, inače će se gradivo morati nadoknađivati subotama. Ulaganje u obrazovanje nije bacanje novca, kako mi možemo biti zemlja znanja ako se ne ulaže u to znanje?," upitao je učenik i dobio pohvalu voditelja koji ga je nazvao "glasom razuma".

"Daleko ispod prosjeka EU"

Mihalinec je prije kraja emisije branio plaće sindikalnih čelnika, rekavši da one usprkos mišljenju javnosti "proračun ne koštaju niti lipe" jer se isplaćuju od članarina i iznio podatak da Hrvatska za obrazovanje izdvaja daleko ispod prosjeka EU. 

"Kažete treba štiti porezne obveznike, a svugdje je dokazano da se ulaganje u obrazovanje vraća. Hrvatska za obrazovanje izdvaja 4.2 posto BDP, a prosjek Europske unije je 5.2 posto, od nas su slabije jedino Slovačka i Rumunjska," rekao je sindikalist.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara