KORONAVIRUS

Postoji dobar razlog zašto WHO diže takvu uzbunu oko koronavirusa

Postoji dobar razlog zašto WHO diže takvu uzbunu oko koronavirusa
Foto: EPA

OBJAVA Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojoj je Covid-19 značajno opasnija bolest nego što se u početku mislilo i opasnija od sezonske gripe podigla je veliku uzbunu i pravi rat oko ispravne interpretacije informacija.

Stručnjaci WHO-a ustvrdili su da brojke dosad potvrđenih slučajeva zaraze i smrti u svijetu pokazuju da je smrtnost od Covida-19 oko 3,4 posto, što je značajno više nego što se činilo u ranijim danima epidemije. To je čak 34 puta više od smrtnosti od sezonske gripe koja se uglavnom kreće ispod 0,1 posto.

Trump kaže da su podaci WHO-a lažni

Američki predsjednik Donald Trump isti je dan u emisiji Seana Hannityja na Fox Newsu ustvrdio da situacija zapravo nije ni približno tako loša.

>> Trump komentirao podatke WHO-a o smrtnosti koronavirusa: To su lažne brojke

Izjavio je da je njegov "osjećaj" da je stopa smrtnosti zapravo tek "djelić od 1 posto". Nepromišljeno je odbacio smrtnost WHO-a kao "stvarno lažan broj". Pritom je koristio neistinite brojke kako bi usporedio koronavirus sa sezonskom gripom. Uz sve navedeno, intervju nije iskoristio kako bi ljude oboljele od Covida-19 pozvao na oprez ili obeshrabrio da idu na posao, naprotiv. U jednom trenutku izjavio je čak kako je prijetnja Covida-19 demokratska izmišljotina vjerojatno zato što američki zdravstveni sustav, uglavnom privatan i skup, s milijunima neosiguranih, nije najbolje pripremljen za epidemije. Osim toga, u večini saveznih država, poslodavci ne moraju pokrivati bolovanje.

Kasnije je objasnio kako te svoje procjene temelji na razgovorima sa stručnjacima koji su ga uvjerili da je stvarna smrtnost značajno manja jer brojni slučajevi oboljelih s blažim simptomima prolaze ispod radara. Drugim riječima, broj zaraženih mogao bi biti mnogo veći pa bi smrtnost koja se dobiva dijeljenjem broja umrlih i broja zaraženih u stvarnosti mogla biti manja.

U tome ima istine, svi ozbiljni stručnjaci 1smatraju da bi smrtnost u stvarnosti mogla biti nešto manja, no to ne znači automatski da je Trumpova procjena bliža istini. Također, to nikako ne bi trebalo značiti da je alarmantno upozorenje WHO-a "lažan broj" ili neutemeljeno dizanje panike.

Nije sve u smrtnosti

Naglasimo odmah na početku da smrtnost nije sve. Analize WHO-a pokazale su da je postotak ljudi s teškom kliničkom slikom kod Covida-19 oko 20%, pri čemu oko 5% završava na aparatima za disanje koje mogu zauzeti na šest tjedana. To vrlo brzo svaki sustav može dovesti do kolapsa, osobito hrvatski koji je već i za žešćih epidemija gripe znao imao problema s nedostatkom respiratora i sličnih uređaja. Kada izbije epidemija, a sustav nema dovoljne kapacitete i opremu, smrtnost raste, a mnogi završavaju s teškim bolestima pluća, jetre ili bubrega koje mogu uzrokovati trajna oštećenja.

To je ono čega se treba posebno bojati. Sezonska gripa potvrđeno ne uzrokuje tako teške kliničke slike. Upravo zbog toga Kina je u početku reagirala prilično opušteno, da bi u relativno kratkom vremenu uvela drastične mjere jer je shvatila da će joj sustav kolabirati.

Izračunavanje smrtnosti

Kada se već govori o smrtnosti, zanimljivo je da u poricateljskoj priči nitko ne iznosi brojke koje bi pokazale koliko bi ljudi trebalo prolaziti ispod radara da bi Covid-19 bio jednako smrtonosan kao gripa. Mi ćemo stoga pokušati upravo to učiniti ovdje. Ako vam se ne da naprezati um s malo elementarne matematike i epidemiologije, preskočite do zaključka naših formula. No mislim da će većini ovo biti zanimljivo.

Ako pak osjećate odbojnost prema razvlačenju brojki jer je svaka od njih nečiji život, nečiji brat, sestra, otac ili majka, potpuno ste u pravu, no imajte na umu da su statistike vrlo važne za pravilno reagiranje zdravstvenih politika, pa i pojedinaca u sustavu. Ako ne razumijemo ozbiljnost problema i ako ga podcjenjujemo, nećemo imati dovoljno razloga da promijenimo svoje ponašanje u skladu sa zahtjevima situacije.

Prije svega trebamo razjasniti što znači smrtnost na koju je upozorio WHO. Riječ je o postotku koji se dobiva dijeljenjem broja potvrđeno umrlih s potvrđenim brojem oboljelih. Brojke od petka, kada je pisan ovaj članak, govore u prilog WHO-u budući da je do tada potvrđeno oboljelo 100.674 ljudi, dok ih je 3412 umrlo. Ako to podijelimo, dolazimo do istog broja od 3,4 posto. Tako izražen postotak naziva se case fatality ratio (CFR).

Blaži slučajevi prolaze ispod radara

U slučaju epidemija koje mogu imati simptome koji variraju od vrlo blagih do vrlo teških, za očekivati je da će mnogi blaži slučajevi proći ispod radara jer će ljudi simptome zamijeniti za običnu prehladu ili ih uopće neće primijetiti, a posebno ih neće prijaviti. Osobito u vrijeme kada vladaju gripa i prehlade koje se lako mogu zamijeniti s Covidom-19. Stoga se u slučaju Covida-19 uglavnom smatralo da imamo posla tek s vrhom sante leda.

No, s druge strane treba imati na umu da je broj umrlih s kojim računamo u određenom trenutku također značajno manji od broja ljudi koji će umrijeti u konačnici, nakon što završi cijeli tijek bolesti, odnosno nakon što prođe epidemija. Naime, pokazalo se da Covid-19 može trajati čak šest tjedana te da neki ljudi koji budu otpušteni iz bolnica kasnije razviju teške simptome, a to znači da će smrt neke osobe koja je danas prijavljena kao oboljela biti zabilježena tek više tjedana kasnije, možda čak i više od šest zbog kašnjenja birokracije.

Osim toga neće svi koji umru od Covida-19 biti nužno povezani s tom bolešću. Neke smrti krivo će se pripisati kroničnim i drugim bolestima od kojih su bolovali. Ako uzmemo u obzir da u računanju smrtnosti govorimo o relativno malim postocima od 0,1% do 3,4%, onda trebamo imati na umu da bi na svakog čija je smrt prijavljena sa zakašnjenjem ili je krivo pripisana trebalo doći stotinjak puta više nezabilježenih oboljelih s blagim simptomima da bi se smrtnost promijenila za koji red veličine kao što Trump već sada tvrdi.

Malo jednostavne epidemiologije i matematike

Hajdemo se sad malo baviti elementarnom matematikom. Neće biti preteško. Pokušajmo izračunati kako bi realno brojke morale izgledati da bi Covid-19 bio jednako smrtonosan kao gripa.

Smrtnost CFR od Covida-19 pala bi na razinu smrtnosti od sezonske gripe kada bi stvaran broj oboljelih u svijetu bio najmanje 34 puta veći nego što je zabilježen jer je smrtnost od sezonske gripe u prosjeku ispod 0,1 posto, a od Covida-19 prema WHO-u 3,4%. Štoviše, smrtnost od gripe ponekad je značajno ispod 0,1%; primjerice, postotak umrlih od pandemije svinjske gripe procijenjen je negdje između 0,001% i 0,007%. No mi ćemo uzeti da je 0,1%. To pak znači da bismo trebali zaključiti da je broj stvarno oboljelih na današnji dan u svijetu oko 3,5 milijuna, što proizlazi iz sljedećeg jednostavnog izračuna:

3500 (trenutno umrlih) : 3.500.000 (pretpostavljeno stvarno oboljelih) = 0,001, odnosno 0,1% (koliko umire od sezonske gripe)

Je li moguće da je oko 3,4 milijuna oboljelih prošlo ispod radara, da smo zabilježili samo 100.000? I to u karantenama, u trenutku kada se nastoje otkriti svi povezani s nekim potvrđeno zaraženim? Možda, no čini se pomalo nevjerojatnim.

Osim toga, kako smo naveli, da bi brojka bila točnija, kao što je točnija za gripu jer se računa kada bolest prođe, trebali bismo uzeti u obzir i one koji se trenutno još uvijek liječe. Njih je u petak bilo 41.271. Kada uzmemo da će podaci o njihovom ishodu kasniti tjednima te da bi među njima, nažalost, značajan postotak mogao umrijeti, koliko bi se još morao povećati broj stvarno oboljelih da realna smrtnost padne na smrtnost od gripe? To je nemoguće točno znati dok epidemija ne završi i dok ne budemo imali ishode. No, kada bismo uzeli pretpostavku da će među trenutno oboljelima umrijeti broj od oko 3,4% kojim barata WHO, to bi značilo da već sada s brojem oboljelih moramo dijeliti broj mrtvih uvećan za dodatnih 1400.

Da bi Covid-19 bio smrtonosan kao gripa, u svijetu bi moralo biti gotovo 5 milijuna oboljelih

Imamo, dakle, sljedeću računicu:

4900 (zbroj umrlih i onih čija bi bolest tek mogla završiti smrću) : 4.900.000 (pretpostavljeni broj stvarno oboljelih) = 0,001, odnosno 0,1% (koliko umire od gripe).

Dakle, da bi Covid-19 bio jednako smrtonosan kao gripa, kako nas uvjeravaju Trump i poricatelji opasnosti Covida-19, morali bismo trenutno u svijetu imati oko 4,9 milijuna oboljelih. To pak znači da je oko 4,8 milijuna oboljelih s blažim simptomima prošlo ispod radara jer ih imamo potvrđenih samo 100.000. Je li to moguće? Malo vjerojatno. Posebno kada uzmemo u obzir da se već sada računa da je oko 80% blaže oboljelih, što znači da su mnogi blaže oboljeli zabilježeni, odnosno da ne prolaze baš svi ispod radara.

Ova jednostavna računica vjerojatno je prekomplicirana za Trumpa i desničarske novinare koji mu drže zaleđe, no mi se nadamo da nije bila za vas. Sada je možda jasnije zašto nitko od porictelja ozbiljnosti Covida-19, čak i ako zna matematiku, ne izlazi s brojkama.

Dva primjera s jasnijim brojkama

Prihvatimo, dakle, da u konačnim brojkama smrtnost neće biti baš 3,4%, nego nešto manja. Koliko točno manja? To je jako teško reći prije nego što prođe epidemija, koju sada već s pravom možemo zvati pandemijom (WHO odgađa proglašavanje pandemije jer ta riječ izaziva paniku).

Uzmimo sada dva primjera koji imaju nešto preciznije brojke. Jedan je Južna Koreja u kojoj se izuzetno revno testiraju stotine tisuća ljudi koji su mogli doći u kontakt s oboljelima pa bi se moglo reći da sigurno nema puno bolesnih koji prolaze ispod radara. Ondje je smrtnost u petak bila oko 0,66%. To je još uvijek 6,6 puta više nego kod sezonske gripe. Pritom ponovno treba imati na umu da broj ljudi koji će umrijeti kasni više tjedana za brojem oboljelih. Ondje trenutno još uvijek ima gotovo 6600 aktivnih slučajeva za koje ne znamo kako će završiti pa bi postotak na kraju mogao biti značajno veći.

Također treba imati na umu da Južna Koreja ima iznimno dobro uređen zdravstveni sustav koji oboljelima može pružiti vrlo kvalitetne suportivne terapije. WHO je tijekom svojeg izviđanja u Kini utvrdio da smrtnost može jako ovisiti o tome. Teško je i zamisliti kako bi brojke izgledale u nekoj siromašnoj afričkoj zemlji.

Kruzer Princess Diamond - jedan od najboljih primjera

Kao jedan od najboljih primjera može nam poslužiti kruzer Princess Diamond. Naime, ondje ni jedan slučaj nije prošao ispod radara. Brodovi se upravo iz tih razloga često analiziraju u epidemiološkim studijama.

Ondje je oboljelo 696 ljudi, a 6 je umrlo. Dakle, u tom slučaju smrtnost je oko 0,9%, što je također 10-ak puta više nego kod sezonske gripe. No, čak ni ovdje priča još nije sasvim okončana jer se još uvijek liječi 478 ljudi. Neki od njih mogli bi biti prilično bolesni budući da se još uvijek, nekoliko tjedana nakon napuštanja broda, vode kao aktivni slučajevi. Konačno treba imati na umu da su svi teže oboljeli putnici na tom brodu imali vrhunsku zdravstvenu skrb u japanskim bolnicama.

S druge strane, netko bi mogao reći da presjek putnika kruzera po dobi ne odgovara onome u stvarnom svijetu. To je istina, vjerojatno je nešto malo viši, a smrtnost je viša kod starijih. No s druge strane, na putovanja brodom ne kreće populacija vrlo slabog zdravlja s kroničnim bolestima, na kemoterapijama, oslabljenog imuniteta i sl. Oni uglavnom leže u bolnicama ili se čuvaju kod kuće, osobito tijekom sezone gripe i prehlada.

Konačno treba imati na umu da je smrtnost u Wuhanu oko 6%. To dijelom može biti rezultat činjenice da su prijavljivani samo teži slučajevi. No također može biti i posljedicom činjenice da je ondje, u onako preopterećenom sustavu, bilo jako teško svim oboljelima pružiti odgovarajuću kvalitetu zdravstvene usluge.

Tim WHO-a u Kini utvrdio da broj oboljelih nije tek vrh ledene sante

Procjene smrtnosti mučile su i stručnjake u WHO-u jer se na temelju njih, kao i drugih važnih spoznaja, kroje politike zdravstvenih sustava širom svijeta. Primjerice, važno je znati koje su skupine najranjivije i  tko sve može širiti virus, šire li viruse i djeca koja imaju značajno blaže simptome i sl. Na temelju takvih podataka onda se zaključuje koje institucije treba, a koje ne treba imati pod posebnim nadzorom, kada ima smisla zatvoriti škole, ugasiti javni prijevoz i slično.

WHO je stoga prije par tjedana u Kinu poslao tim od 25 stručnjaka iz cijelog svijeta kako bi na licu mjesta istražili situaciju.

Ukratko, tim je utvrdio sljedeće važne stvari.

Smrtnost u Wuhanu bila je oko 5,8%. U drugim, manje pogođenim, dijelovima Kine bila je oko 0,7%. Kineski stručnjaci objasnili su da je visoka smrtnost u Wuhanu rezultat manjka kapaciteta intenzivne skrbi. WHO stoga svim drugim zemljama u svijetu preporučuje da agresivno rade na pravovremenom suzbijanju širenja virusa te da urede što više prostora za intenzivnu skrb kako bi se smrtnost zadržala na najnižim mogućim razinama. Kina je tijekom epidemije testirala različite tehnike liječenja i one najuspješnije je primijenila. Zahvaljujući ovim metodama, broj novozaraženih u posljednje vrijeme u Kini pada.

Testovi provedeni na oko 320.000 slučajeva pokazuju da ono što je zabilježeno nije tek vrh sante leda, već prije piramida jer uglavnom svi oboljeli prije ili kasnije pokažu neke simptome.

Covid-19 ne prenosi se na velike udaljenosti finim kapljicama, a većina prijenosa (78-85%) zbiva se u bliskom kontaktu.

Oko 5% oboljelih treba umjetno disanje. Još 15% treba visoke koncentracije kisika, i to ne na nekoliko dana, već između 3 i 6 tjedana.

Najčešći simptomi su povišena temperatura (88%) i suhi kašalj (68%). Slijede iscrpljenost (38%), izbacivanje kapljica sluzi prilikom kašljanja (33%), otežano disanje (18%), grlobolja (14%), glavobolja (14%), bolovi u mišićima (14%) i groznica (11%). Curenje iz nosa nije uobičajen simptom.

Smrtnost u Kini oko 3,4%

Istraživanje na  44.672 oboljela u Kini pokazalo je da je smrtnost od Covida-19 oko 3,4%. Na nju snažno utječu dob, druga oboljenja, spol te osobito kvaliteta odgovora zdravstvenog sustava.

U Kini je oko 20% oboljelih trebalo hospitalizaciju koja je trajala tjednima. Kina ima kapacitete za istovremenu hospitalizaciju oko 0,4% svoje mnogoljudne populacije. U razvijenim zemljama taj se postotak kreće negdje između 0,1% i 1,3%.

Smrtnost kod osoba s podliježećim bolestima je značajno veća: kod kardiovaskularnih bolesnika 13,2%, kod onih s dijabetesom 9,2%, kod osoba s visokim tlakom 8,4%, kod onih s bolestima dišnog sustava 8%, a kod osoba s rakom 7,6%. Smrtnost kod zdravih osoba bila je oko 1,4%. Smrtnost kod žena je oko 2,8%, dok je kod muškaraca oko 4,7%.

Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je Kina uspjela suzbiti širenje virusa, uz mjere izolacije, je temeljito istraživanje kontakata zaraženih. Samo u Wuhanu organizirano je 1800 timova koji su ispitivali sve ljude koji su bili u kontaktu s oboljelima.

Covid-19 nije pametno podcjenjivati

Iz svega navedenog, uključujući i preporuke WHO-a, možemo zaključiti da je Covid-19 značajno teža bolest od gripe, sa značajno većom smrtnošću i težim kliničkim slikama te da je nije pametno podcjenjivati.

Stručnjaci WHO-a stoga ističu da u ovoj situaciji nije dobra ni opuštenost ni prevelika panika. Ovo nije ni vrijeme za kalkuliranje s mogućim štetama koje bi strah mogao imati za gospodarstvo, već je prije trenutak da se ljudi suoče s ozbiljnošću problema, kako za vlastito dobro tako i za dobrobit gospodarstva koje bi moglo imati neusporedivo veće štete ako se virus počne nekontrolirano širiti. Naime, važno je uskladiti ponašanje s činjenicom da de facto imamo pandemiju ozbiljne bolesti za koju nemamo cjepiva ni naročito efikasnih lijekova te da ćemo samo ako razumijemo njezinu ozbiljnost biti spremni promijeniti svoje ponašanje i navike kako bismo je suzbili.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara