KADA bi se reakcija države na prirodnu katastrofu mjerila brzinom pojave državnog vrha na mjestu katastrofe, Hrvatska bi bila među najboljima na svijetu.

Činjenica je da se državni vrh, predvođen predsjednikom RH Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, nakon razornog potresa koji je pred kraj prošle godine pogodio središnju Hrvatsku u roku od sat i nešto vremena pojavio u Petrinji, nudeći svojim prisustvom garanciju da će država učiniti sve da pomogne unesrećenima i nastradalima. 

Brzi dolazak državnog vrha ne znači i brzu pomoć unesrećenima

Ni Milanović ni Plenković se nisu baš proslavili svojim prvim izjavama nakon potresa. Milanović je naširoko govorio o povijesti Petrinje, a Plenković se držao svojih eurokratskih fraza, dok su uplašenom narodu trebale riječi ohrabrenja i utjehe, što iz usta ovih od običnih ljudi otuđenih potomaka zagrebačke crvene buržoazije nisu mogli čuti. No i predsjednik i premijer su se brzo pojavili na mjestu nesreće, sugerirajući da će odgovor državnih institucija na posljedice potresa biti jednako hitar. 

A onda je danima taj odgovor izostajao, tako da su pogođenima potresom primarno pomagale razne građanske volonterske inicijative, bez kojih bi mnogi proteklih dana bili bez krova nad glavom i toplog obroka. Kako je to za Index definirao politički analitičar Žarko Puhovski, društvo je pomagalo društvu, dok je država zakazala.

>> Plenkoviću puna usta demontiranja države, a Hrvatsku nitko nije demontirao kao HDZ

Stanje katastrofe proglašeno tek šest dana poslije potresa

Plenkoviću je trebalo čak šest dana od potresa da službeno proglasi stanje katastrofe, opravdavajući svoje eklatantno kašnjenje "načelom postupnosti" i time da je od potresa do proglašenja stanja katastrofe bilo i nekoliko neradnih dana. Kao da je to išta značilo ljudima koji su usred zime izgubili krov nad glavom. 

Tada je i ministar branitelja i potpredsjednik vlade Tomo Medved imenovan čelnikom novog vladinog Stožera za bavljenje posljedicama potresa, a on je najavio da će se - osmi dan od potresa - krenuti razmišljati o tome kako prehraniti sve ljude pogođene potresom. Dotad su to činili brojni hrvatski chefovi, koji su se odmah nakon potresa pojavili na Baniji i na volonterskoj osnovi, uz minimalnu ili nikakvu pomoć države, počeli kuhati za ljude.

>> Heroji ne nose plašteve, nego kuharske pregače. Ovo je 26 heroja Banije

>> Proveli smo dan s kuharima u Glini, Sisku i Petrinji. Ovi ljudi su pravi heroji

Hrvatska država je zakazala na skoro svakom nivou

Činjenica je da je hrvatska država - taj se pojam ovdje odnosi na skup institucija i službi, a ne na destruktivni nacionalistički ideologem koji je naširoko u upotrebi - zakazala kada je riječ o pomoći unesrećenima u potresu na svakom mogućem nivou, od njihove adekvatne prehrane do brzog osiguravanja alternativnog smještaja. To je vidljivo svakome tko ie i paušalno pratio vijesti s potresom pogođenog područja, napose iz Petrinje, Gline i okolnih sela.

Jedan od prvih problema koji se pojavio u reakciji države na potres svakako je nedostatak kontejnera za stanovanje, u kojima bi mogli biti smješteni ljudi čije kuće više nisu sigurne za stanovanje. Činjenica je da se dio kontejnera koristio u borbi protiv koronavirusa, ali i da za Državne robne zalihe zadužen ministar Tomislav Ćorić baš i nije bio uvjerljiv u svojim objašnjenjima o nedostatku kontejnera.

Ćorićevo petljanje o kontejnerima u državnim robnim zalihama

Ćorić je prvo 4. siječnja izjavio da nitko nije zatražio šatore koji su u državnim robnim zalihama, da bi dodao kako nije mogao unaprijed znati kako treba nabaviti ekstra kontejnere.

>> Ćorić: Imamo 1600 šatora, ali nitko nema potrebe za njima

>> Ćorić: Sljedećih tjedana trebali bismo riješiti problem privremenog smještaja

 >> Ćorić tvrdi da je punio robne zalihe kontejnerima, samo ne znamo kako i gdje su

"U ovom trenutku se tako može govoriti o potrebi stotina i tisuća kontejnera", rekao je Ćorić te dodao da je siguran da ne postoji državna karakteristika Hrvatske, u smislu broja stanovnika, koja raspolaže takvim zalihama.

Prema procjeni koju su iznijeli novinari, na terenu Sisačko-moslavačke županije trenutno bi bilo potrebno oko 1500 kontejnera, na što je Ćorić konstatirao da "je razvidno da proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj ne mogu u skoro vrijeme to proizvesti".

Već su, naglasio je, krenule i konzultacije za nabavku iz inozemstva, a varijanta je i da se osiguraju drugi tipovi smještaja. 

"Nabava 1000 ili 1500 stambenih kućica odnosno kontejnera u roku od sedam dana nije moguća i to je neobjektivno očekivati", rekao je Ćorić.

"Sljedećih tjedana rješavanje problema privremenog smještaja"

Index je u međuvremenu otkrio da Ćorić ne uspijeva uvjerljivo objasniti kako je punio državne zalihe i je li sve obavljeno na vrijeme, dok je ministar građanima pogođenima potresom obećao da će se "sljedećih tjedana riješiti problem privremenog smještaja", kako je rekao prošli tjedan nakon sastanka u vladi s domaćim proizvođačima stambenih kontejnera.

"Ideja je da u sljedećim tjednima iz domaće proizvodnje, minimalno iz uvoza i u kombinaciji s nabavkom mobilnih kućica, u potpunosti zadovoljimo sve potrebe za privremenim smještajem stanovnika potresima pogođenih područja", rekao je Ćorić. 
Po njegovim riječima, bit će potrebno između tisuću i tisuću i pol smještajnih objekata za privremeni smještaj.

S obzirom na to da izgradnja trajnih objekata neće moći početi prije nego što to vremenske prilike dozvole te da će cijeli proces zasigurno potrajati, država je, po njegovim riječima, sklonija kupnji nego najmu smještajnih kontejnera, koji će ostati u državnom vlasništvu.

Dokument iz 2019. otkriva: Civilna zaštita na sisačkom području nije spremna

Da je problem sa smještajem unesrećenih bio jedini, još bi se moglo reći da je država odgovarajuće reagirala na posljedice potresa. Nažalost, bio je to samo jedan od primjera nefunkcionalnosti sustava koji se iznutra urušio zbog premreženosti HDZ-ovim uhljebima i brige za stranačke i osobne, a ne interese građana i države.

Tako na internetskim stranicama Sisačko-moslavačke županije stoji dokument iz kolovoza 2019. godine "Procjena rizika od velikih nesreća za područje Sisačko-moslavačke županije". Dokument ima 364 stranice, a veliki dio odnosi se i na potres.

>> Pogledajte dokument iz 2019.: "Civilna zaštita na sisačkom području nije spremna"

U jednom dijelu dokumenta analizira se i spremnost sustava civilne zaštite u slučaju potresa te se navodi kako je "niska spremnost" specijalne postrojbe za složene radnje spašavanja.

U tablici analize sustava civilne zaštite više stavaka i postrojbi ocijenjeno je niskom spremnošću, to su: postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene Sisačko-moslavačke županije, udruge, pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Sisačko-moslavačke županije.

"Pripadnici postrojbe civilne zaštite nisu prošli kroz propisani program osposobljavanja, nisu opremljeni niti osobnom niti skupnom opremom. Iz navedenih razloga ograničeno je operativno postupanje i to isključivo za složene radnje spašavanja i pružanje fizičke potpore operativnim kapacitetima više razine spremnosti tijekom provođenja mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama", piše o postrojbi civilne zaštite koja je za specijalističke namjene.

Župan Žinić u Sisku osnovao Centar za svemirsku tehnologiju

Dakle, iako su uočeni ozbiljni problemi, nije se hitno djelovalo da ih se otkloni, kako bi Sisačko-moslavačka županija, jedna od najsiromašnijih u Hrvatskoj, spremnije dočekala mogući razoran potres. To i nije čudno ako se zna da je župan Ivo Žinić poznat po tužbama protiv novinara i po - osnivanju Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju. 

>> Sisak dobiva centar za svemir :)

"Pokušavaju jednu dobru stvar ismijati. Ali nas to neće zaustaviti, nećemo odustati od projekta. Kroz ovaj centar možemo privući niz mladih znanstvenika, zaustaviti odlazak mladih ljudi. A znate li odakle će se pratiti podaci s prvog hrvatskog satelita, koji će uskoro biti u orbiti? Iz Siska, upravo u Željezari", poručio je kritičarima prošle godine župan Žinić.

Iz današnje perspektive još je očitije da je ulaganje u sustav civilne zaštite trebalo biti prioritet.

Potres razotkrio manjkavu obnovu kuća nakon rata

Žinić je povezan i s potencijalno golemim kriminalom u vezi obnove kuća nakon rata, ponovno u režiji hrvatske države, odnosno HDZ-a, koji je odavno uspješno zarobio njene institucije. 

Žinić je od 1995. godine radio kao pročelnik, a zatim i kao viši stručni suradnik u Ministarstvu razvitka i obnove, koje je bilo zaduženo za projekt obnove kuća srušenih tijekom Domovinskog rata. Jednostavno rečeno, današnji župan je bio jedan od odgovornih stručnjaka za nadgledanje obnove kuća. Nedavni razorni potres u Sisačko-moslavačkoj županiji je pak otkrio da su neke od tih kuća, koje je obnavljala država, sagrađene posve neadekvatno, da se pri gradnji muljalo i štedjelo na ključnim materijalima.

>> Potres otkrio jednu od najvećih afera ikad: Kako je država gradila kuće nakon rata?

>> Tko su političari odgovorni za upitnu obnovu kuća? Zna se

Župan tvrdi drugačije: "Obnova koja je trajala od 1995. do 2010. jedan je od najvećih projekata hrvatske države, 150.000 obiteljskih kuća je obnovljeno. Prema podacima statičara, nijedna novoobnovljena obiteljska kuća nakon rata nije srušena. Ima oštećenja i smatram da su napravljene prema tadašnjim standardima. Ima oštećenih kuća, ali nijedna nije srušena, informacije da su se te kuće srušile, nije istina, obnovljene su po tadašnjim standardima."

Bez obzira na Žinićeva uvjeravanja, USKOK je započeo istragu o obnovi kuća, a opozicija najavljuje i osnivanje saborskog istražnog povjerenstva. 

>> USKOK pokreće istragu o sumnjivoj obnovi kuća nakon rata

HDZ krenuo u suludi napad na svoje kritičare

To su samo neki od najgorih primjera zakazivanja hrvatske države nakon razornog potresa, a ima ih još pregršt. Država koja funkcionira kao servis svojih građana bi na takve propuste i kritike javnosti reagirala pokušajem poboljšanja svojeg djelovanja i usluga, dok su se Plenković i HDZ odlučili za svoju staru taktiku: napad je najbolja obrana. 

Ovaj put se krenulo sa suludom tezom da je kritika reakcije vlasti i institucija "pokušaj demontaže države", kako je Plenković izjavio neki dan. U međuvremenu se sastao i prošireni vrh HDZ-a, a na sastanku su se razvijale teorije urote o tome da mediji i opozicija zajedno ruše vlast. HDZ-ova povjerenica za demokraciju (i demografiju) u Europskoj komisiji Dubravka Šuica čak je ispalila da je rušenje države ako se kaže Banija umjesto Banovina. Čak su napali i volontere bez kojih bi na terenu bio još veći kaos.

>> Plenković: Sustav je proradio na vrijeme, to su pokušaji demontiranja države

>> N1: Šuica je rekla da mediji žele srušiti HDZ jer pišu Banija umjesto Banovina

>> Ovako su Plenković i ekipa ponižavali ljude koji pomažu na Baniji

>> Dok Banija krvari, vladari Hrvatske bave se luđačkim teorijama zavjera

HDZ želi izjednačiti sebe i Republiku Hrvatsku

Sve to ukazuje na to da HDZ Republiku Hrvatsku smatra svojom imovinom i da pokušava progurati tezu kako je HDZ=RH. A u tome se krije i objašnjenje zašto je država tako spektakularno zakazala u reakciji na razorni potres: hrvatska je država pravljena kao servis HDZ-a, a ne servis građana. Ona tako i danas funkcionira, izvrsno za vječno vladajuću stranku i njene pristaše, grozno za sve ostale.

Prema najjednostavnijoj definiciji s Wikipedije, država je "organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom". U tom smislu se može i reći da je RH država i da hrvatska država postoji. Samo ima jedna ključna začkoljica: hrvatska je država organizirana da na račun građana pomaže HDZ-u. Potres je samo još jednom podsjetio na tu neupitnu istinu.
 

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.