SABORSKIM zastupnicima, članovima vlade i sucima Ustavnog suda mirovina je u posljednje tri godine porasla za čak 1845 kuna, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nemalo povećanje mirovina povlaštenima

Prosječna mirovina u ovoj skupini povlaštenih umirovljenika, odnosno onih koji su umirovljeni po posebnim propisima, iznosi 9850 kuna, a prima je 668 osoba.

U posljednje tri godine porasle su i braniteljske mirovine kojih trenutno ima 71.177, a u prosjeku iznose 5802 kune, što je za 717 kuna više u odnosu na 2016. godinu.

"Obične" radničke mirovine porasle oko 200 kuna

Što se tiče "običnih" radničkih mirovina koje su ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, one su daleko niže te je prosječna mirovina u toj skupini 2432 kune, što je porast za oko 200 kuna. Prije tri godine ta je mirovina iznosila 2245 kuna.

U posljednje tri godine broj umirovljenika porastao je za oko 9800, ali je danas nešto povoljniji omjer umirovljenika i radnika. Prije tri godine na jednog umirovljenika dolazilo je 1,16 radnika, dok danas na jednog umirovljenika dolaze 1,23 radnika.

Ovakav sustav je neodrživ

Iako se odnos umirovljenika i radnika blago poboljšao, i dalje je daleko od povoljnog, kakav bi bio u slučaju da na jednog umirovljenika dolaze tri ili četiri radnika. To pokazuje da je mirovinski sustav, kako sada funkcionira - neodrživ.

Dobar dio novca za isplatu mirovina dolazi iz državnog proračuna, a ne iz doprinosa radnika, a takva situacija ne čudi jer je velik broj povlaštenih mirovina, ali i umirovljenika koji nisu odradili puni staž.

Hoćemo li za 20-30 godina uopće imati mirovine?

Kad god je država htjela nekoga zbrinuti, uključila ga je u mirovinski sustav, koji bi i inače bio u prilično velikim problemima, zbog loših demografskih trendova.

Radnici su prošle godine uplatili 21,9 milijardi kuna doprinosa, dok su za mirovine isplaćene 39,2 milijarde. Razlika je nadoknađena iz državnog proračuna.

Ukupno je u mirovinskom sustavu 175,2 tisuće povlaštenih umirovljenika, odnosno onih koji su u mirovinu otišli po posebnim propisima. Za njihove mirovine mjesečno se izdvaja 773,4 milijuna kuna, odnosno oko 9,3 milijarde kuna godišnje.

Nijedna vlada ne usuđuje se dirati u povlaštene mirovine.

Iako sa svih strana stižu upozorenja da Hrvatska treba reformirati mirovinski sustav, iz njega eliminirati povlaštene mirovine te ojačati privatnu mirovinsku štednju, niti jedna vlada do sada nije imala hrabrosti za taj potez.

Iako isplata mirovina postojećim umirovljenicima za sada nije upitna, pitanje je mogu li današnji radnici, koji će u mirovinu za 20 ili 30 godina, uopće računati na mirovinu. Naime, prema svim relevantnim procjenama, Hrvatska će nastaviti gubiti stanovništvo, što će dodatno pogoršati omjer umirovljenika i radnika, a mirovine svesti na simbolične iznose od kojih neće biti moguće preživjeti.