HRVATSKA je u skupini od pet zemalja članica EU koje bi se do kraja sljedeće godine trebale vratiti na razinu gospodarskih aktivnosti iz zadnjeg tromjesečja 2019., izjavio je povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

"Do kraja 2021. predviđa se da će samo Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Poljska nadoknaditi razinu gospodarske aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019. Nasuprot tome, predviđa se da će razina proizvodnje u Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj ostati niža za više od dva posto u odnosu na kraj 2019. godine", rekao je Gentiloni predstavljajući proljetne ekonomske prognoze.

"Bit će ključna veličina potpore"

Gentiloni ističe da će izlazak zemalja iz krize ovisiti o težini pandemije i strogosti njihovih mjera za suzbijanje širenja bolesti, a zatim o otvorenosti i izloženosti njihovih gospodarstava najpogođenijim sektorima. 

"Prije svega, bit će ključna veličina potpore koju poduzimaju", kaže Gentiloni.

U proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti 6,3 posto.

U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast 6,1 posto. Najmanji pad gospodarstva ove godine očekuje se u Poljskoj, 4,3 posto, a najveći u Grčkoj, 9,7 posto, Italiji 9,5 posto, Španjolskoj 9,4 posto i Hrvatskoj 9,1 posto.

S postupnim popuštanjem mjera za suzbijanje pandemije gospodarstvo bi se trebalo početi oporavljati u drugoj polovici ove godine.

Italija će se najdulje oporavljati

Oporavak Italije trajat će dulje od oporavka bilo koje druge zemlje članice, naglašava Gentiloni.

U sličnoj je situaciji Španjolska, a u nešto povoljnoj poziciji je Francuska.

Njemačko gospodarstvo doživjet će nešto manji pad od većine zemalja članica, (-6,5 posto) i brže se vratiti na pretkriznu razinu. Sljedeće godine predviđa se rast njemačkog gospodarstva po stopi od 5,9 posto.

"Ipak, očekuje se da će Njemačka imati najdublju recesiju od rata, na -6,5 posto 2020.", kaže Gentiloni.

Najteže pogođene zemlje dosegnut će, kako se predviđa, dvoznamenkastu stopu proračunskog manjka u ovoj godini - u Italiji i Španjolskoj preko 10 posto, a u Francuskoj blizu 10 posto BDP-a.

Očekuje se da će deficiti u Belgiji, Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj premašiti prosječni deficit EU koji iznosi preko 8 posto BDP-a.

S druge strane, u Irskoj, Švedskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Bugarskoj deficiti bi trebali ostati ispod 6 posto BDP-a.

Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 posto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto.