POVJERENIK Europske komisije za proširenje Oliver Varhelyi kazao je kako očekuje brzu uspostavu vlasti na državnoj, entitetskim i kantonalnim razinama u BiH kako bi se provele reforme potrebne za davanje kandidatskog statusa toj zemlji.

Europska komisija predložila je prošloga tjedna se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status pod uvjetom da poduzme niz reformi i usvoji nekoliko zakona u području sudstva, borbe protiv korupcije i slobode izražavanja.

"Kandidatski status dajemo za narod BiH"

"Davanje kandidatskog statusa je ponuda. Radimo to za narod Bosne i Hercegovine, ali uz to dolaze i visoka očekivanja“, kazao je Varhelyi na raspravi u Europskom parlamentu o "odnosima EU sa zemljama zapadnog Balkana s obzirom na novi paket za proširenje".

"Na elitama je da to pretvore u realnost. Nakon općih izbora očekujemo da će vlade na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini brzo biti formirane kako bi se fokusirali na EU reforme", dodao je.

Govorio o Crnoj Gori i Srbiji

Varhelyi je istaknuo da Crna Gora treba intenzivirati napore na području slobode izražavanja, medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, dok je za Srbiju kazao da postoji napredak u vladavini prava, pravosuđu i borbi protiv korupcije.

Posebno se osvrnuo na vanjsku politiku Beograda, istaknuvši kako je u trenutnom geopolitičkom kontekstu jasno da Srbija mora povećati napore da se usuglasi s pozicijama EU u vanjskoj politici, uključujući sankcije Rusiji.

Za Kosovo je Varhelyi kazao da je ispunilo sve uvjete za liberalizaciju viznog režima te da je u toj državi postojala politička stabilnost posljednjih godinu dana.

Hrvatski zastupnici očekuju onemogućavanje preglasavanje Hrvata

Zastupnici HDZ-a u raspravi su pozdravili davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini te su istaknuli kako očekuju da se u budućnosti reformama izbornog zakona onemogući bošnjačko preglasavanje Hrvata prilikom izbora za člana predsjedništva.

"Sustavna reforma izbornog zakonodavstva koja će do kraja osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda tek treba uslijediti i o njoj će ovisiti dinamika europskih integracija BiH. Nedopustivo je da Bošnjaci i dalje biraju lažnog hrvatskog predstavnika u predsjedništvo BiH. Željko Komšić politička je i moralna sramota za Europu, a vjerujem da na kraju ovog mandata zasluženo odlazi u ropotarnicu povijesti“, istaknuo je u raspravi Tomislav Sokol.

"Pokušaji podčinjavanja Hrvata u građane drugog reda su moralno neprihvatljivi"

Sunčana Glavak smatra da se davanjem uvjetnog statusa kandidata „potiču i političke elite u zemlji na suradnju, ali moraju se poduzeti neophodni iskoraci u smjeru ustavne reforme i izmjene izbornog zakona.

"Važnost reformi je iznova potvrđena početkom listopada kada su Hrvati četvrti puta preglasani u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva. Vrijeme je da se okonča ova nepravedna praksa", kazala je.

Karlo Ressler je poručio da se pokušaji podčinjavanja Hrvata u građane drugog reda jednostavno ne mogu isplatiti te da su duboko i moralno pogrešni.

Svaki konstitutivni narod treba imati pravo na legitimno zastupanje i jedino uz uvažavanje sva tri konstitutivna naroda s punom ravnopravnošću možemo misliti i tvrditi da BiH ima europsku budućnost, zaključio je.

"Komšić dobio manje od jedan posto glasova u sredinama gdje žive Hrvati"

Ranije je u slobodnom govoru na plenarnoj sjednici zastupnik Hrvatskih suverenista Ladislav Ilčić napomenuo kako je Komšić u sredinama u kojima žive Hrvati dobio manje od 1 posto glasova.

"Ne možemo očekivati demokratski razvoj BiH ako su izbori tako nedemokratski. Treba nam promjena izbornog zakona koja će jamčiti legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i povećanje tehničkih sredstava poput uvođenja otiska prsta jer BiH ima pravo na demokratsku i europsku perspektivu", kazao je Ilčić, član kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

"Zakazala je diplomacija EU"

Zastupnica HDZ-a Željana Zovko pozdravila je na plenarnoj sjednici preporuke Europske komisije za davanje kandidatskog statusa, istaknuvši da je proširenje Europske unije i sigurnosno pitanje.

"Kandidatski status za BiH značio bi da nam je stalo do sigurnosti na južnim granicama. Proširenje je i bit će prije svega mirovni i sigurnosni projekt", kazala je.

Za Hinu je istaknula kako je Europska unija pokazala jednu veliku nezrelost po pitanju promjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

"Visoki predstavnik morao je intervenirati u izbornoj noći kako bi se ispravila barem donekle nepravda nanesena Hrvatima i kako bi se spriječila jedna velika krizna situacija koja se spremala u BiH, a zahvaljujući i hrvatskoj intervenciji je visoki predstavnik imao hrabrosti i donio je tu odluku", kazala je Zovko.

Schmidtovom odlukom promijenjen je način izbora delegata za Domove naroda pa su se smanjile mogućnosti da brojniji Bošnjaci biranjem hrvatskih članova formiraju vladu bez stranaka koje su dobile podršku hrvatskih birača.

"Nažalost, prvenstveno je prevladala američka i britanska diplomacija, a ne diplomacija Europske unije", ističe Zovko, dodajući da se Europska služba za vanjsko djelovanje pokazala još uvijek nedoraslom.

Picula govorio o europskom putu Crne Gore

Na europski put Crne Gore osvrnuo se u svom govoru u ime Socijalista i demokrata (S&D) hrvatski zastupnik Tonino Picula. On je istaknuo da politička nestabilnost utječe na status predvodnika (na europskom putu) Crne Gore.

Dodao je i kako Albanija i Sjeverna Makedonija zaslužuju ubrzanje europskog puta kako bi nadoknadile izgubljeno vrijeme te da je potrebno bez odgode liberalizirati vizni režim s Kosovom.

Zastupnik IDS-a i Kluba Obnovimo Europu Valter Flego, ujedno i potpredsjednik delegacije EU za odnose s Crnom Gorom, smatra kako je Crna Gora u svom maratonu priključenja Europskoj uniji u posljednje dvije godine zastala.

"Nije Crna Gora ta koja čeka Europu, nego Europa čeka Crnu Goru da opet odlučno krene raditi ono što očekuje od Crne Gore. Teško će se uloviti onaj datum koji je još bivši predsjednik Komisije Jean Claude Juncker naveo, da vidi Crnu Goru kao punopravnu članicu EU 2025.“, kazao je Hini.

Smatra da Crna Gora prvo treba postići konsenzus oko važnosti ulaska u Europsku uniju i to staviti u svoje prioritete.

"Kod nekih stranaka osjeti se želja da Crna Gora odustane od europskog puta", ocjenjuje Flego, ističući da priključenje EU podržava većina stanovnika Crne Gore.

Na plenarnoj je sjednici Flego kazao kako Europska unija čeka zemlje zapadnog Balkana da se jasno i nedvosmisleno odrede i odrade sve potrebne radnje na tom (europskom) putu - iskreno, odlučno i hrabro. Dodao je kako želi da svim državama zapadnog Balkana približavanje EU bude na vrhu prioriteta njihovih vlada te da onda zajedno učinimo sve kako bi taj put prema Europskoj uniji skratili i ubrzali.

Kolakušić usporedio teritorij EU s američkom krafnom

Više zastupnika govorilo je kako je potrebno intenzivirati politiku proširenja kako drugi akteri, poput Rusije, Kine ili Turske, ne bi ojačali svoj utjecaj. Neovisni hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić usporedio je teritorij Europske unije s „američkom krafnom“ koja je prazna upravo na području Balkana.

"Ako mi ne popunimo cjelinu svog teritorija i prestanemo biti poput američke krafne mogao bi je popuniti netko drugi, što bi znatno ugrozilo sigurnost svih ostalih država jer bi u srcu Europe imali neke druge identitete koji ne pripadaju Europskoj uniji", kazao je.

Talijanska zastupnica Anna Bonfrisco iz Identiteta i demokracije apostrofirala je kako Rusija konstantno pokušava uvući zemlje zapadnog Balkana u svoju sferu utjecaja, dok je poljska zastupnica Anna Fotyga iz Europskih konzervativaca i reformista kazala kako je potrebno osigurati da se ruski svijet ne zamjeni srpskim svijetom na zapadnom Balkanu.

Francuski zastupnik: Srbija je jako bitna na Balkanu

Dok su zastupnici iz svih klubova zastupnika izdvajali Srbiju kao zemlju koja mora uskladiti svoju vanjsku politiku s europskom, drugačiji narativ mogao se čuti od dva francuska zastupnika. I to iz ideološki dijametralno suprotnih grupacija.

Emmanuel Maure, član najljevijeg kluba zastupnika Ujedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica, ustvrdio je kako postoje dvostruki kriteriji u odnosu prema Srbiji te da je prijedlog o uvjetnom davanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini „refleksije geostrateške situacije i rata u Ukrajini“, a ne objektivnih čimbenika.

"Postoji zemlja kandidat za koju nema toliko optimizma - to je Srbija. To je sramotno jer je Srbija jako bitna na Balkanu - najvažnije u geografskom, demografskom i ekonomskom pogledu", zaključio je Maure, dodavši da Srbija poduzima velike napore na svom europskom putu.

Njegov sunarodnjak Jean-Lin Lacappelle, član najdesnijeg kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) i Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, poručio je kako žali zbog ogromne razlike u tonu prema zemljama zapadnog Balkana. Smatra da se Srbiju neopravdano napada zbog odluka koje suverena zemlja donosi u području vanjske politike.