FOTO: UHDOS

KONTROVERZNI pozdrav Za dom spremni još je jednom uzburkao javnost. Spomenik sa spornim pozdravom ovog je puta postavljen u Jasenovcu, mjestu gdje je u Drugom svjetskom ratu bio koncentracijski logor gdje su ustaške vlasti ubile nekoliko desetaka tisuća Židova, Srba, Roma, ali i Hrvata koji su se protivili režimu. Upravo je sporni pozdrav Za dom spremni bio u dnu brojnih dokumenata kojima su se bilježile deportacije civila u ovaj logor.

Za malo opširniji komentar ovog slučaja upitali smo Hrvoja Klasića, povjesničara s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji nam je objasnio što kaže struka o spornom pozdravu.

"Prvo, sada kada znamo da dilema oko toga je li Za dom spremni ustaški pozdrav ili stari hrvatski pozdrav više ne postoji, jer, podsjetit ću, nakon što su neki akademici, biskupi pa i neki hrvatski ministri zamolili povjesničare da riješe tu dilemu, i nakon što im se niti jedan povjesničar nije javio s dokazima da je pozdrav ikad korišten van ustaškog konteksta, tada postoji jedini mogućnost da se postupi po Ustavu RH, odnosno kaznenom zakonu koji propisuju što u situacijama kada se koriste pozdravi i simboli iz fašističkog, nacističkog i ustaškog perioda, što treba poduzeti, sada je na pravnoj državi da poduzme odgovarajuće korake", kaže Klasić za Index.

"Ako možda traže sličnu praksu ili traže inspiraciju kako postupiti, preporučio bih članovima Vlade da nazovu Angelu Merkel i pitaju je kako bi ona postupila kada bi se u Buchenwaldu, Dachauu ili nekom drugom bivšem logoru na području Njemačke pojavili natpisi s riječima Sieg Heil ili Heil Hitler. S obzirom na to da smo se i u nedavnoj povijesti voljeli prozivati na njemačko pravosuđe, volio bih da se i sada pozovemo na postupanje njemačkog pravosuđa u ovom konkretnom primjeru", kaže Klasić.

"Primjer isticanja pozdrava Za dom spremni danas ukazuje na neprincipijelnost i nedosljednost koje je u hrvatskom društvu vladalo početkom devedesetih godina kada smo u Ustav unijeli antifašističke temelje hrvatske državnosti, kada smo uveli državni praznik Dan antifašističke borbe i kada su hrvatsku stvarali hrvatski partizani, antifašisti predvođeni Tuđmanom i Jankom Bobetko, ali kada se vrlo brzo pokazalo da unatoč antifašizmu u teoriji u praksi kreće negacija antifašizma koja se očituje uklanjanjem ulica s imenima antifašističkih boraca, imenovanjem ulica po ustaškim dužnosnicima i ono što nam je danas posebno bitno za razumijevanje aktualne situacije, proglašavanje ustaških zapovjednika hrvatskim junacima, ustaških pokliča domoljubnim pokličima, a cijele NDH ostvarenjem tisućljetnog sna hrvatske neovisnosti", rekao je Klasić podsjetivši nas i na jedan Tuđmanov govor 1992. godine u kojem se žestoko obrušio na reviziju ustaštva koja je upravo tih godina počela.

"Taj revizionistički odnos prema ustaškom pokretu i NDH iz devedesetih i nesankcioniranje takvih postupaka danas, 25 godina kasnije, dolazi na naplatu", zaključuje Klasić.

Markovina: Šalje se pogubna poruka

Povjesničar Dragan Markovina kaže da se na taj način, pod krinkom odavanja počasti, šalje pogubna poruka.

"Govorimo o istom procesu koji se dogodio u Splitu, podizanje spomenika HOS-u, tu se pod krinkom komemoriranja ljudima koji su sudjelovali u posljednjem ratu danas šalju pogubne političke poruke današnjem društvu i ljudima koji su imali to iskustvo. U Jasenovcu ljudima koji imali iskustvo tog logora, u Ulici Ruđera Boškovića u Splitu ljudima koji su ostali tu živjeti, zna se da je velik broj ljudi baš u toj ulici protjeran iz svojih stanova", kaže Markovina.