ANNE Applebaum, ugledna američka povjesničarka, dobitnica Pulitzerove nagrade i jedna od najboljih poznavateljica ruske politike, u svojoj kolumni za The Atlantic piše kako se Putinov rat napokon vratio onamo gdje je sve i počelo.

Prije četiri godine, piše Applebaum, predsjednik Vladimir Putin ponudio je Moskvi i tamošnjoj poslovnoj eliti prešutan dogovor: Podržite moj rat u Ukrajini, a ja ću zauzvrat učiniti sve da o njemu ne morate razmišljati. Prošlog tjedna taj je pakt raskinut.

Galerija

Applebaum ističe kako Moskva nikada nije bila potpuno imuna na sukob. Još u svibnju 2023. prve dvije ukrajinske bespilotne letjelice eksplodirale su iznad Kremlja. Nisu nanijele štetu, ali su ogolile činjenicu da ruska protuzračna obrana nije onoliko moćna koliko se priča te da rat nije onoliko daleko koliko su Moskovljani mislili. Ukrajinci su kasnije fokus prebacili na moskovske zračne luke, koristeći dronove kako bi sijali kaos, prekidali letove i nanosili golemu štetu.

Prošlog tjedna jezivo zujanje dronova ponovno je paralo nebo nad Moskvom. Gradonačelnik je 7. svibnja objavio da su srušene stotine letjelica usmjerenih prema gradu. Samo dva dana kasnije Moskva je trebala ugostiti veliku vojnu paradu povodom 9. svibnja – proslavu koju je Putin osobno oživio kao sovjetski mit o pobjedi nad nacističkom Njemačkom.

Putin je preko Trumpa zamolio Zelenskog za primirje

No, kako primjećuje povjesničarka, ruski su dužnosnici odjednom postali vidno nervozni, strahujući da će im netko pokvariti slavlje. Ministar vanjskih poslova počeo je prijetiti da "neće biti milosti" ako Ukrajinci napadnu paradu, dok je glasnogovornik Kremlja pokušao smiriti građane tvrdeći da je osiguranje maksimalno pojačano jer je "prijetnja iz Kijeva" uzeta u obzir.

Putin je otišao toliko daleko da je preko Trumpa zamolio Zelenskog za jednodnevno primirje. Zelenski mu je ispunio želju, ali tek nakon što je Trump posredovao u razmjeni tisuću zarobljenika. Zelenski je potom izdao ironičan dekret kojim Putinu formalno "dopušta" održavanje parade.

Moskva pod blokadom: Nema interneta, bankomata ni taksija

Applebaum piše kako se ton službene Moskve drastično promijenio, što i ne čudi. Četiri godine nakon početka onoga što je trebala biti tek kratka "specijalna vojna operacija", Moskovljani više nemaju izbora nego razmišljati o ratu. Sigurnosne mjere, koje mnogi vide kao čistu cenzuru, učinile su mobilnu mrežu potpuno nepouzdanom, a ponekad i nepostojećom.

Osim što su Rusi već ranije ostali bez zapadnih društvenih mreža, država je u travnju blokirala čak i ruski Telegram te brojne VPN-ove. Bez interneta su prestali raditi bankomati i sustavi plaćanja, a aplikacije za prijevoz postale su beskorisne. Sve se to događa u jeku visoke inflacije i kamatnih stopa koje mjesecima guše čak i najbogatije ruske tvrtke i potrošače.

Rat i tjeskoba Kremlja napokon su se prelili i na ulice. Applebaum podsjeća da je tijekom Prigožinove pobune 2023. ljudima rečeno da ne izlaze van, a proteklih su dana ponovno bili u stanju pripravnosti. Autorica navodi riječi jednog diplomata koji je oko Crvenog trga uočio snajperiste i vojnike s oružjem za obaranje dronova. Običnim ljudima bio je zabranjen ulazak u centar grada, a fotografije s dana parade pokazuju sablasno prazne ulice.

Parada bez tenkova i sjenka Sjeverne Koreje

Oni koji su paradu gledali iz daljine također su primijetili velike promjene. Bilo je manje stranih čelnika nego ikad, a na trgu se nisu pojavili ni tenkovi ni moderni raketni sustavi. Cijeli show trajao je tek 45 minuta, a Putin je izgledao sivo i tjeskobno. Jedina "novost" bili su vojnici iz Sjeverne Koreje koji su marširali uz Ruse.

Povjesničarka napominje kako je njihova prisutnost jeziv podsjetnik na tisuće Sjevernokorejaca koji su poginuli pomažući Rusiji da povrati vlastitu Kursku oblast, koju su ukrajinske snage držale pod okupacijom osam mjeseci tijekom 2024. i 2025. godine. Kao jedini stranci prisutni u značajnom broju, Sjevernokorejci su poslali zloglasnu poruku o tome na što su spala ruska savezništva.

Naravno, bila je to samo parada, ali Applebaum ističe kako je ta obljetnica bitna jer Putin misli da je bitna. On je proslavu 9. svibnja u tom obliku vratio 2008. godine, svjesno birajući trenutak imperijalne pobjede kada je Staljin kontrolirao sve od Moskve do Berlina. Možda nije slučajnost što je Rusija iste te godine izvršila invaziju na Gruziju.

Putin je produbio i proširio kult Drugog svjetskog rata koji je počeo u sovjetska vremena. Gubitak carstva 1989. i raspad SSSR-a stvorili su golemu nostalgiju za 1945. godinom, koju Putin potiče već više od dva desetljeća. Tu je nostalgiju utkao u samu srž Moskve i drugih gradova kroz monumentalne skulpture i brutalističke spomenike koji slave "herojske žrtve".

Kult rata sustigao je svog tvorca

Sada ga je, piše Applebaum, taj kult rata napokon sustigao. Putin zna da ne može opravdati mitologiju koju je sam stvorio, a to sada vide i svi ostali. Njegov nepotrebni, ilegalni i brutalni rat u Ukrajini već traje dulje od ruskog rata protiv nacista, a odnio je ili osakatio više od milijun ruskih vojnika, ne donijevši nikakav uspjeh. Naprotiv, autorica zaključuje kako Putin više ne može održati ni običnu paradu u Moskvi bez straha da će mu je Ukrajinci pokvariti.

To ne znači da je rat gotov ili da je Putinovoj vladavini kraj. Ali to znači da Rusi, a posebno Moskovljani, sada jasno vide jaz između propagande i stvarnosti. Applebaum poentira na kraju: otvorio se vakuum koji će, prije ili kasnije, popuniti netko ili nešto drugo.