HRVATSKI mirovinski sustav temelji se na solidarnosti - postojeći radnici uplaćuju za postojeće umirovljenike, a stvar funkcionira kada takav sustav ima tri ili četiri radnika na jednog umirovljenika.

Kada se, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, broj radnika i umirovljenika gotovo izjednači, tada su obje strane nezadovoljne jer jedni imaju male mirovine, a drugi uplaćuju u sustav relativno velike iznose.

Povlaštene mirovine iznose 9,3 milijarde kuna godišnje

Mirovinski sustav već je dugo neodrživ, dobar dio novca za isplatu mirovina dolazi iz državnog proračuna, a ne iz doprinosa radnika, a takva situacija ne čudi jer je velik broj povlaštenih mirovina, ali i umirovljenika koji nisu odradili puni staž.

Kad god je država htjela nekoga nagraditi ili zbrinuti, nakačila ga je na mirovinski sustav, koji bi i inače bio u prilično velikim problemima zbog loših demografskih trendova.

Radnici su prošle godine uplatili 21,9 milijardi kuna doprinosa, dok su za mirovine isplaćene 39,2 milijarde. Razlika je nadoknađena iz državnog proračuna.

Ukupno je u mirovinskom sustavu 175,2 tisuće “povlaštenih” umirovljenika, odnosno onih koji su u mirovinu otišli po posebnim propisima. Za njihove mirovine mjesečno se izdvaja 773,4 milijuna kuna, odnosno oko 9,3 milijarde kuna godišnje.

Oni su razvrstani u 17 kategorija koje možete vidjeti u tablici.

Najbrojnije su veteranske mirovine, koje primaju ili oni sami, ili članovi obitelji. Takvih mirovina je krajem veljače bilo 71.180, prosječna mirovina iznosila je 5746,83 kune. U ovoj skupini mirovinu veću od 8000 kuna primaju 12.842 korisnika.

Tu su i pripadnici “Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine”. Takvih mirovina ima 4799, a prosječna mirovina iznosi 2416,16 kuna.

Povlaštene mirovine, naravno, imaju i zastupnici u saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda te glavni državni revizor. Njih je u mirovini trenutno 668, a prosječna mirovina iznosi 9774,42 kune.

Hrvatska isplaćuje mirovine i pripadnicima HVO-a kojih je 6761, a njihova prosječna mirovina iznosi 3064,75 kuna.

Nitko se nije usudio taknuti u povlaštene mirovine

Ako država želi nekom dati financijsku povlasticu, onda se to ne bi smjelo maskirati kroz solidaran mirovinski sustav jer dolazimo u bizarne situacije da netko s 15 godina staža ima veću mirovinu nego netko s 40 godina staža. 

Iako je svim vladama jasno da mirovinski sustav ovakav kakav je sada ne može dugoročno funkcionirati jer su ga uništile političke odluke kojima se razne skupine ljudi kroz njega pokušavalo zbrinuti, još uvijek se nitko nije usudio taknuti u povlaštene mirovine, odnosno revidirati ih te sve povlastice koje se ne temelje na radu - izbaciti iz sustava. Sve dok se to ne napravi, mirovinski sustav bit će katastrofalan, a ako se ovakva praksa nastavi, u budućnosti neće biti mirovina ni za koga.