OBITELJI pripadnika naroda Rohinja zarobljenih na zapadu Mjanmara očajnički pokušavaju stupiti u kontakt s voljenima nakon što su tijekom vikenda podmetnuti požari natjerali na bijeg do 200.000 ljudi i izazvali opsežna razaranja domova.

Rohinje su u ovoj zemlji već dugo meta masovnih zločina i prisilnog raseljavanja koje mnogi, uključujući UN-ove stručnjake, smatraju genocidom, a počinila ga je mjanmarska vojska. Sada su se Rohinje našli između zaraćenih strana u sve okrutnijem sukobu koji je izazvao još više nasilja protiv ove većinski muslimanske zajednice, piše CNN.

Otkako je preuzela vlast državnim udarom u veljači 2021. godine, vojska vodi građanski rat protiv etničkih naoružanih skupina i narodnih snaga otpora diljem Mjanmara.

U zapadnoj saveznoj državi Rakhine Armija Arakana, moćna naoružana skupina etničkih manjina koja se bori protiv mjanmarske vojne hunte, tvrdi da je zauzela grad u blizini granice s Bangladešom koji pretežno naseljavaju Rohinje.

Pojavila su se izvješća aktivista i stanovnika o vojnicima Armije Arakana koji pale i pljačkaju kuće Rohinja u gradu Buthidaungu, sprječavaju ljude da se vrate kući, oduzimaju mobitele i prijete ubojstvom onima koji pokušaju kontaktirati obitelj u inozemstvu.

Nestanak interneta i komunikacija

Nestanak interneta i telekomunikacija u državi koji je nametnula hunta gotovo onemogućuje rođacima da razgovaraju s tamošnjim članovima obitelji, a novinarima, aktivistima i međunarodnim promatračkim skupinama da ustanove što se točno događa.

Pjesnik Farooq, koji živi kao izbjeglica u susjednom Bangladešu, rekao je za CNN da je većina njegove obitelji još uvijek u Buthidaungu, ali on od subote ne može doći do njih.

"Tada mi je moj šogor rekao da je moja obitelj raseljena, a da je moj dom spalila Armija Arakana", rekao je Farooq.

Aktivisti za prava Rohinja i bivši dužnosnici rekli su da je oko 200.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove zbog požara i da su mnogi, uključujući žene i djecu, proveli više noći skrivajući se na otvorenim rižinim poljima bez hrane i lijekova. Postoje i izvješća o nepotvrđenom broju žrtava.

CNN ne može neovisno provjeriti ova izvješća, ali satelitske slike pokazuju da su veliki požari zahvatili centar Buthidaunga u subotu ujutro i nastavili gorjeti tijekom vikenda.

"Cijeli grad gori"

Podaci daljinskog istraživanja koje je prikupio NASA-in Fire Information for Resource Management System, sugeriraju da su se požari proširili u ranim satima, dok satelitske slike koje je prikupila tvrtka za svemirsku tehnologiju Maxar pokazuju razaranje velikih razmjera diljem Buthidaunga toga dana.

"Cijeli grad gori. Malo je kuća ostalo netaknuto, svega nekoliko", rekao je Nay San Lwin, aktivist porijeklom iz Buthidaunga i suosnivač Slobodne koalicije Rohinja.

Ovo nasilje podsjeća na napade na zajednicu Rohinja koja je bez državljanstva ostala 2016. i 2017. godine, kada je mjanmarska vojska pokrenula brutalnu kampanju ubijanja, silovanja i paleža koja je trenutno predmet istrage o genocidu na Međunarodnom sudu pravde.

Procjenjuje se da milijun Rohinja sada živi u najvećem svjetskom izbjegličkom kampu u Bangladešu, nakon što su stotine tisuća pobjegle od vojnih "operacija čišćenja".

Mnogi od onih koji su ostali u Mjanmaru žive u uvjetima sličnim aparthejdu i suočavaju se s teškim ograničenjima kretanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite.

Vojska i vlada u glavnom gradu savezne države Rakhine posljednjih 10 godina drže više od 100.000 Rohinja u kampovima za raseljene. Drugi su krenuli na opasna putovanja brodom u Indoneziju, odlučivši riskirati svoje živote na moru umjesto podnošenja nehumanih uvjeta kod kuće.

Prisilno regrutiranje

Mladi Rohinja muškarci također se suočavaju s prisilnim regrutiranjem koje provode hunta, Armije Arakana i naoružane pobunjeničke skupine Rohinja, kako u Mjanmaru tako i u kampovima u Bangladešu, gdje nasilje bandi eskalira.

Stručnjaci iz Posebnog savjetodavnog vijeća za Mjanmar u nedjelju su upozorili da su Rohinje ponovno u opasnosti od genocida i pozvali Vijeće UN-a za ljudska prava da sazove posebnu sjednicu kako bi se pozabavilo pogoršanjem stanja ljudskih prava u Mjanmaru.

Povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je u izjavi u nedjelju da je "ovo kritično razdoblje, kada je rizik od novih zvjerskih zločina posebno akutan".

Borbe između Armije Arakana i mjanmarske vojske izbile su u studenom nakon prekida klimavog primirja. Armija Arakana je posljednjih mjeseci ostvarila značajne teritorijalne dobitke u saveznoj državi Rakhine, a prošlog je tjedna objavila da je preuzela kontrolu nad svim vojnim bazama hunte oko Buthidaunga, kao i nad samim gradom.

Aung Kyaw Moe, savjetnik za Rohinje u mjanmarskoj vladi nacionalnog jedinstva u sjeni - što je nastavak administracije svrgnute u puču - napisao je u subotu da je Armija Arakana naredila stanovnicima da napuste grad u danima prije napada.

"Dva dana prije nego što je pozvala starješine na sastanak kako bi što prije napustili kuće, Armija Arakana je zauzela centar grada", napisao je Moe na X-u, dodajući: "Rohinje su rekli da neće otići jer nemaju kamo."

Posljednjih tjedana stanovništvo Buthidaunga se povećalo jer su stanovnici okolnih sela bježali od borbi.

Nay San Lwin iz Slobodne koalicije Rohinja - koji je uspio razgovarati s nekoliko stanovnika Buthidaunga - rekao je da su u 21:30 po lokalnom vremenu17. svibnja vojnici Armije Arakana ušli u grad i ubrzo nakon toga počeli paliti kuće. Izvještaji također sugeriraju da su zračni napadi i topništvo hunte pogodili Buthidaung istog dana.

"Pitao sam ih tko predvodi spaljivanje. Rekli su da su pripadnici Armije Arakana došli u grad i počeli pucati u zrak i upozoravati ljude da izađu iz svojih kuća ili će živi izgorjeti", rekao je Lwin.

John Quinley, ravnatelj skupine za ljudska prava Fortify Rights, rekao je da se radi o očiglednom uništenju civilne infrastrukture, uključujući domove civila.
"U Buthidaungu tijekom posljednjih nekoliko dana hunta provodi topničko granatiranje i zračne napade, a Armija Arakana provodi palež tijekom vikenda", rekao je Quinley.

Glasnogovornik Armije Arakana Khaing Thu Kha napisao je na Telegramu u petak navečer da naoružana skupina "evakuira muslimanske zajednice u Buthidaungu i osigurava hranu, sklonište i medicinsku skrb za njih, uključujući djecu, žene i starije osobe".

Armija Arakana je zanijekala da je zapalila grad, napisavši u izjavi od 20. svibnja da se pridržava svojih načela borbe prema vojnom kodeksu ponašanja i nikada ne gađa objekte koji nisu vojni. Optužila je mjanmarsku vojsku, zajedno sa savezničkim militantnim skupinama Rohinja - koje naziva "bengalskim teroristima" - za uništavanje Buthidaunga.

Armija tvrdi da je 17. svibnja mjanmarska vojska pokrenula produženi zračni napad na naselje Buthidaung do ponoći. Prethodno priopćenje Armije Arakana od kraja travnja navodi da su domovi nemuslimana koji žive u Buthidaungu spaljeni u napadima "bengalskih muslimanskih terorističkih skupina koje podržava hunta i drugih muslimanskih militanata koje je nedavno naoružala i obučila hunta".

Farooq, čija je obitelj bila prisiljena pobjeći od požara, kaže da je Armija Arakana zapalila sela i domove Rohinja. U to vrijeme nije bilo aktivnih borbi s vojskom. "Kada je moj obiteljski dom zapaljen, a moja mama morala napustiti selo, nije bilo nikakve borbe u Buthidaungu. Tamo više nema vojske, nema baze, nema hunte", rekao je Farooq.

Rekao je da su vojnici Armije Arakana upozorili tamošnje stanovnike da ne kontaktiraju ljude koji žive u inozemstvu i da će svatko tko bude uhvaćen s bangladeškom SIM karticom biti pogubljen. Nay San Lwin tvrdi kako je čuo izvještaje da su vojnici Armije Arakana uzimali novac i mobilne telefone Rohinjama koji su bježali: "Boje se da imaju snimke kako pale njihove kuće.

Posljednjih tjedana stanovnici Buthidaunga bili su izloženi sve većem nasilju huntinih snaga, objavile su skupine za ljudska prava. Satelitske slike tvrtke Planet Labs, koje je dobio CNN, pokazuju da su zapadne četvrti bile pogođene požarom sredinom travnja, a most Pan Zinn Chaung - ključna arterija na istočnom rubu grada - bio je uništen prije podmetanja požara u petak.

Stanovnici nemaju pristup hrani ili čistoj vodi

Humanitarni uredi Liječnika bez granica u gradu spaljeni su 15. travnja. "Dobivamo izvješća o više od 200 domova koji su spaljeni i svjedočimo tisućama ljudi koji su raseljeni zbog nasilja, tražeći utočište u području točno preko puta našeg ureda", objavili su tada Liječnici bez granica.
Tako je nastala humanitarna kriza u saveznoj državi Rakhine, gdje izbjegli stanovnici nemaju pristup hrani ili čistoj vodi.

"Nevladinih udruga uopće nema, tko će im dijeliti hranu? Mjanmarska vojska je blokirala svaki pristup. Oni također zatvaraju ljude u ta sela. Nije im dopušteno otići", rekao je Nay San Lwin.

Nasilje je izazvalo niz osuda skupina za ljudska prava i međunarodne zajednice, koje pozivaju na prekid borbi, zaštitu civila i dostavu humanitarne pomoći u Rakhine.

Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller rekao je da je SAD duboko uznemiren izvještajima o povećanom nasilju u saveznoj državi Rakhine i upozorio da postoje rizici od novih zločina.

"Prethodne genocidske akcije i drugi zločini protiv čovječnosti nad Rohinjama, uz povijest raspirivanja napetosti među zajednicama u saveznoj državi Rakhine i drugdje diljem zemlje, naglašavaju ozbiljne opasnosti za civile", rekao je Miller

Vlada nacionalnog jedinstva Mjanmara priopćila je u utorak kako je priznala da su sramotni postupci i neuspjesi u Mjanmaru omogućili počinjenje užasnih zločina nad manjinskim zajednicama, uključujući Rohinje: "Pobrinut ćemo se da se ti zločini nikada ne ponove."