RAZORNI šumski požari proširili su se dijelovima južne Europe. Pogotovo haraju u Španjolskoj, Grčkoj i Italiji. Na talijanskom otoku Sardiniji je zbog vatrene stihije svoje domove moralo napustiti oko 1000 ljudi.

Sardinijske lokalne vlasti proglasile su u nedjelju izvanredno stanje zbog "neviđene katastrofe".

"Još uvijek nije moguće procijeniti štetu koju su uzrokovali požari i dalje aktivni na području Oristano. Vegetacija je uništena, tvrtke i domovi spaljeni, a životinje ubijene", rekao je u ponedjeljak Christian Solinas, predsjednik regije Sardinija.

Regionalni glasnogovornik Ignazio Artissu rekao je danas za CNN kako je prema trenutnoj procjeni spaljeno oko 20.000 hektara površine, ali dužnosnici još uvijek procjenjuju štetu. Dodao je kako je većina požara sada ugašena.

Solinas je pozvao talijanskog premijera Maria Draghija da pošalje ekonomsku pomoć pogođenim područjima. Draghi je rekao da njegova vlada pomno prati situaciju i izrazio "punu solidarnost sa stanovništvom koje bez prestanka sudjeluje u intervencijama spašavanja".

Toplotni val u Grčkoj

S požarima potaknutim neprekinutim vrućinama bore se i Grčka i Španjolska. U Grčkoj je između nedjelje i ponedjeljka planulo mnoštvo šumskih požara. Vlasti su na teren rasporedile više od 700 vatrogasaca koji su pokušali staviti situaciju pod kontrolu.

Grčka se uz to priprema na ekstremni toplotni val s temperaturama koje bi trebale rasti do 44 stupnjeva Celzijusa u narednim danima. Državna meteorološka služba i Nacionalna civilna zaštita izdale su u ponedjeljak upozorenje, a očekuje se da će vrućine potrajati do 8. kolovoza, što je neobično dugačak period.

Grčka je već u prošlosti patila od ekstremnih toplotnih valova, no očekuje se da vremenski uvjeti u nadolazećim danima premaše prethodne razine. 1987. godine 4000 ljudi umrlo je od sličnog toplotnog vala, kad klimatizacijski sustavi još nisu bili uobičajeni. Osobito su stradali stariji ljudi u gradovima.

"Želim naglasiti da će kolovoz biti težak"

Premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je u ponedjeljak da su se vatrogasci tijekom posljednja 24 sata borili s oko 50 požara nastalih diljem zemlje. Upozorio je da bi moglo doći i do novih jer meteorolozi upozoravaju kako će se vrućine i dalje nastaviti.

"Želim naglasiti da će kolovoz biti težak. Meteorolozi nas upozoravaju da nas od kraja sljedećeg tjedna vjerojatno čeka još jedan toplinski val. Zbog toga je važno da budemo pripravni sve dok službeno ne završi razdoblje gašenja požara", zaključio je Mitsotakis.

Na jugu Europe suše su sve češće i oštrije, a vlasti upozoravaju da je ova regija u najvećoj opasnosti od utjecaja klimatskih promjena.

Prošli je tjedan Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije, za CNN rekao da će "nestabilni vremenski obrasci biti nova norma."

"Ako nešto hitno ne poduzmemo, a pod 'hitno' mislim 'sada', tada će klimatska kriza potpuno izmaći kontroli", rekao je.

Požari u Španjolskoj

Ni Pirenejski poluotok nije bio pošteđen požara. Više od 1700 hektara izgorjelo je u katalonskim regijama Conca de Barbera i Anoia. U Lietoru u regiji Castilla-La Mancha tijekom vikenda je izgorjelo više od 2500 hektara.

Mada u Portugalu posljednjih desetak dana nije bilo novih požara, radi se o državi koja je najviše pogođena šumskim požarima u Europi. Organizacija za zaštitu okoliša Associacao Natureza Portugal (ANP) tvrdi da se od 2010. u Portugalu na godišnjoj razini bilježi više od 18.000 požara.

"Portugal je očito najviše pogođen požarima u Europi. Prosječno godišnje izgori 136.000 hektara. To je 31% više nego u Španjolskoj, unatoč tome što Portugal ima 80% manje šumske površine", navodi ANP.

Novi toplinski val u Hrvatskoj

U danima pred nama stiže vrhunac novog toplinskog vala, četvrtog ove godine. Temperature će se u Hrvatskoj nekoliko sljedećih dana kretati oko 35 stupnjeva, a ponegdje i više od toga. I noći će biti tople i neugodne. Najgori bi trebao biti četvrtak, kada će najveći dio zemlje biti pod vrlo visokim temperaturama. 

Meteorologinja RTL-a Željka Pogačić najavila je još jednu nepogodu - pojavu saharskog pijeska. Kazala je da će atmosfera zbog prirodne pojave saharskog pijeska biti zamućena. Pijesak će sljedećih dana stizati s jugozapadnom strujom sa sjevera Afrike. Nebo će biti žućkaste, moguće i narančaste boje.

Vrućine koje nam slijede nazvala je nepodnošljivima, a kao najveći problem navela je iscrpljujuću dugotrajnost, kako zbog visokih dnevnih temperatura tako i niza toplih noći, u kojima se temperatura noću ni na kontinentu neće spustiti ispod 20 stupnjeva.

O toplinskom valu na našem području piše i Severe Weather te navodi da će trajati do kraja srpnja, odnosno do početka kolovoza na jugoistoku Europe.

Piše kako će temperature na području Mediterana i Balkanskog poluotoka vrlo vjerojatno biti iznad prosjeka za ovo razdoblje. Dnevne temperature mogle bi u mnogim mjestima doseći 40°C, posebno u dolinama i ravnicama gdje obično dolazi do zagrijavanja zračne mase. U dijelovima Srbije, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Bugarske, Albanije i Grčke bi popodnevne temperature mogle biti između 40 i 45 stupnjeva Celzijusa.

Analize pokazuju da bi značajne vrućine mogle potrajati i u prvom tjednu kolovoza.

Oblak saharske prašine

Ogroman saharski oblak prašine širi se Mediteranom u srednju Europu. Utjecat će na kvalitetu zraka iznad Sredozemlja, Balkanskog poluotoka, istočne Europe i južne Skandinavije.

Oblak prašine dolazi iz pustinje Sahara. Kad vjetrovi u gornjem dijelu naše atmosfere uglavnom pušu od jugo-jugozapada prema sjevero-sjeveroistoku, mogu u srednju Europu odnijeti čestice prašine. Saharski pijesak vjetrovi mogu ponekad dovesti i do istočne, zapadne ili sjeverne Europe.

Stvaranje masivnog oblaka prašine često je povezano s grmljavinskom aktivnošću u blizini ili iznad pustinjskih područja na sjeveru Afrike.