DOK NA BURZI rada zbrajaju nove nezaposlene, one kojima je koronakriza ugasila radna mjesta, poduzetnici upozoravaju da nas pravi val otpuštanja tek čeka.

Hrvatska bi, kažu poduzetnici, kraj godine mogla dočekati s 300.000 nezaposlenih. Bit će to posljedica završetka kakve-takve turističke sezone, ali i daljnje redukcije vladinih mjera za očuvanje zaposlenosti, budući da za neku veliku pomoć tvrtkama država više nema novaca. Stoga Dražen Oreščanin, suosnivač udruge Glas poduzetnika, od nove vlade Andreja Plenkovića očekuje da hitno krene u reforme i tako olakša poslovanje tvrtkama, a time posredno očuva i zaposlenost. 

Dražen Oreščanin: Država treba srezati proračunske rashode i tako olakšati rad poduzetnicima

"Država bi trebala razmisliti o smanjenju proračunskih troškova. Očekujemo da se nova vlada uhvati u koštac s time", kaže Oreščanin za Index, dodajući kako alternativu rezanju proračunskih rashoda predstavlja velik rast zaduženja, što nikome ne bi trebalo biti u interesu. 

Njegova je procjena da ćemo kraj godine dočekati s oko 300.000 nezaposlenih. Sada ih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 151.000. Tijekom prva tri mjeseca koronakrize bez posla je ostalo oko 50.000 ljudi, no kako se dio nezaposlenih i u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa uspio zaposliti, ukupne brojke koje objavljuje službena statistika ipak ne izgledaju baš tako strašno. 

Zabrinjavajuće usporedbe stanja na tržištu rada danas i prije godinu dana

Ipak, usporedba kraja lipnja ove godine s krajem lipnja prošle godine, kojom se u statusu na svom Facebook profilu pozabavio i Oreščanin, potvrđuje negativne trendove na hrvatskom tržištu rada. Ovdje valja reći kako se ti podaci - dijelom konačni, a dijelom još samo privremeni - odnose na razdoblje od godinu dana, što znači da obuhvaćaju i drugu polovicu prošle godine, kada se još nismo suočavali s koronakrizom i dok je još trajao proces snažnog iseljavanja iz Hrvatske. No i takve brojke dosta govore o trendovima. 

Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je krajem lipnja ove godine bilo nešto više od 1,66 milijuna radno aktivnih stanovnika, odnosno onih koji su radili ili tražili posao. To je gotovo 35.000 manje ljudi u radnoj snazi nego krajem lipnja prošle godine, kada je u kategoriju radno aktivnih spadalo gotovo 1,7 milijuna građana. 

Zaposlenost pala, nezaposlenost snažno porasla

Ukupna zaposlenost u istom se razdoblju smanjila za oko 73.000, ili za 4,6 posto. Naime, krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj je bilo nešto više od 1,51 milijuna zaposlenih, dok ih je potkraj lipnja prošle godine radilo nešto manje od 1,59 milijuna. 

Za razliku od broja zaposlenih koji se u posljednjih godinu dana, kako pokazuju podaci državne statistike, znatno smanjio, broj nezaposlenih je prilično porastao. Posljednjeg dana lipnja ove godine na burzi rada je bilo prijavljeno nešto više od 150.000 ljudi, a godinu ranije oko 112.000. To znači da se ukupan broj prijavljenih na burzi rada u 12 mjeseci povećao za više od 38.000, ili za čak 34 posto. Ovdje treba naglasiti da ta brojka ne predstavlja i stvaran broj novonezaposlenih, budući da je dio nezaposlenih u zadnjih godinu dana, pa čak i zadnjih mjeseci, uspio naći posao, dok su se istodobno na burzu rada slijevali novi nezaposleni. 

Predrag Bejaković: Treba spriječiti pad u dugotrajnu nezaposlenost

Osim toga, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, ima nezaposlenih koji se ni ne prijavljuju na burzu rada. Razloga za to je više, a najčešće se svode na to da ne ostvaruju pravo na naknadu ili neka druga prava iz nezaposlenosti ili da jednostavno ne očekuju da će na burzi rada naći novi posao. 

No pravi problem je što dolazak na burzu rada za mnoge, pa i većinu, znači i ulazak u dugotrajnu nezaposlenost, onu koja traje duže od godinu dana. Dugotrajna nezaposlenost i inače je jedan od glavnih problema na hrvatskom tržištu rada, s obzirom na to da je većina prijavljenih na burzi rada dugotrajno nezaposlena. Stoga Bejaković smatra da bi vlast trebala posebnu pozornost posvetiti aktiviranju dugotrajno nezaposlenih, na čemu se, uostalom, proteklih godina dosta i radilo. 

"Dugotrajna nezaposlenost je najveći problem. Ako je netko nezaposlen mjesec ili dva, onda je to podnošljivo, ali ako je netko nezaposlen jednu, dvije ili više godina, onda je njegov problem s pronalaženjem posla puno teže riješiti", upozorava Bejaković za Index. 

Korona-udar na hrvatsko gospodarstvo pokosit će brojna radna mjesta

I on strahuje da će korona-udar na hrvatsko gospodarstvo generirati nove nezaposlene. O konkretnim brojkama ne želi govoriti, no kaže da ga ne bi čudilo da kraj godine dočekamo s 200.000 nezaposlenih. Sve će, kaže, ovisiti o koronakrizi, ali i o tome hoće li iz Hrvatske otići još stranih ulagača i tako ugasiti ovdašnja radna mjesta. 

Očito, novu vladu čeka težak posao u kojem će morati naći načina kako da zaustavi sve brži rast nezaposlenosti, ali i padanje novih nezaposlenih u stanje dugotrajne potrage za poslom i siromaštvo. Dio rješenja za to leži u reformama, ako ih nova Plenkovićeva vlada pokrene, jer će one tvrtkama omogućiti jeftinije poslovanje, a time i otvaranje novih radnih mjesta. Ipak, nekom zamjetnijem valu zapošljavanja, kažu ekonomisti, ne treba se nadati prije nego što krene oporavak od koronakrize, a to se očekuje tek u sljedećoj godini.