Pred haškim sudom počelo suđenje Hadžihasanoviću i Kuburi

PRED Haškim sudom u utorak je započelo suđenje generalu Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću i pukovniku Amiru Kuburi za zločine koje su njihovi podčinjeni počinili nad Hrvatima srednje Bosne u razdoblju od siječnja 1993. do siječnja 1994. godine.

"To je prvi predmet koji se bavi isključivo zapovjednom odgovornošću... optuženi su propustili spriječiti i kazniti podređene koji su počinili zločine", kazao je tužitelj Ekkehard Withopf u uvodnoj riječi, ističući da su obojici optuženika, kao bivšim pripadnicima JNA, bila dobro poznata sva pravila koja su ih obvezivala na takvo postupanje.

Hadžihasanović (53) i Kubura (39) optuženi su 2001. godine, zajedno s generalom Mehmedom Alagićem, po zapovjednoj odgovornosti za povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija. Alagić je u ožujku ove godine umro od srčanog udara.

Oni su dosad najviše rangirani Bošnjaci kojima se sudi u Haagu.

Sva trojica bila su uhićena u kolovozu 2001. na temelju tada tajne optužnice, podignute u srpnju iste godine.

Po dolasku u Haag izjasnili su se kako se ne osjećaju krivima.

"Glavna krivična djela, njih više od 20, čine ubojstva, okrutna postupanja, bezobzirna razaranja gradova i sela, pljačka, razaranje i namjerno oštećenje sakralnih objekata", kazali su tužitelji, ističući da su žrtve najvećim dijelom bili bosanski Hrvati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hadžihasanović je bio zapovjednik 3. korpusa Armije BiH koji je pokrivao srednju Bosnu. Kubura je bio zapovjednik Sedme muslimanske brigade u čijem su sastavu bili mudžahedini. Po optužnici najteže i najokrutnije zločine počinili su upravo oni.

Tužitelji su u uvodnoj riječi opisali kako su među zvjerstvima koje su počinili mudžahedini bila i rezanje grkljana i odrubljivanje glava zatočenicima, a potom su drugi zatočenici prisiljavani da ljube odrubljene glave.

Zločini za koje se bivši zapovjednici terete uključuju pogubljenja i masakre koji su slijedili nakon napada na sela i gradove srednje Bosne te zločine nad zatočenicima, uključivši njihovo ubijanje, zlostavljanje, korištenje za kopanje rovova i kao živi štit.

Najmanje je 200 civila, najvećim dijelom bosanskih Hrvata ubijeno, a mnogo više ranjeno, kaže optužnica, a uz stradanja civila, pripadnici Armije BiH ubijali su i zarobljene vojnike HVO-a.

Optužnica navodi da su stanovništvo i zarobljeni vojnici ubijeni u selima Dusina, Miletići, Maline i Bikoši. U Dusinama je ubijeno sedam civila i pripadnika HVO-a u siječnju 1993., u selu Miletići četiri pripadnika HVO-a u travnju 1993.; u Malinama i Bikošima 30-ak civila i pripadnika HVO-a u lipnju 1993. godine.

(Hina) ps nab

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara