Sudovi su lani riješili 5,1 posto više predmeta nego li godinu dana ranije ali su predsjednici viših sudova na sastanku s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem izrazili zabrinutost što zbog istodobnog većeg priljeva predmeta za 5,3 posto u prošloj godini rastu i zaostaci.

Iz Ureda predsjednika Vrhovnog suda priopćeno je da se o tome razgovaralo na današnjem sastanku koji je Ivica Crnić održao u Cavtatu s predsjednicima svih županijskih sudova Upravnog, Visokog prekršajnog i Visokog trgovačkog suda.

Predsjednici sudova izrazili su zabrinutost što je u sudove lani primljeno više od milijun i 300 tisuća novih predmeta ili 5,3 posto više nego 2002. a da je broj zaostataka u porastu, iako je prošle godine riješeno gotovo milijun i 200 tisuća predmeta ili 5,1 posto više nego li godinu dana ranije.

Uključujući i prekršajne sudove, sudovi u Hrvatskoj bilježe povećan priljev novih predmeta u 2003. za čak 6,6 posto. Prekršajni sudovi imali su prošle godine u radu gotovo 430 tisuća predmeta, odnosno svi sudovi u Hrvatskoj te godine imali su u radu gotovo 3 milijuna predmeta, stoji u priopćenju.

Prema njihovoj ocjeni pojava da građani i pravne osobe sve više zahtjevaju zaštitu sudova upućuje da nema drugih učinkovitih društvenih mehanizam koji bi omogućili da se sporovi rješavaju izvan državnih sudova.

Razmatrana je primjena novog Zakona o prekršajima kojim je u te sudove uveden kompliciraniji postupak što utječe na duljinu postupka.

Predsjednik Vrhovnog suda zahtijevao je da se na sudovima da prednost rješavanju predmeta u kojima postupak traje dulje od pet godina, a odluke u njima još nisu donesene.

Prednost u rješavanju imaju i predmeti u kojima je Ustavni sud naložio sudovima rješavanje u određenom roku jer su postupci trajali nerazumno dugo. Prema izvješćima sudova riječ je o ukupno 67 takvih predmeta koji imaju prvenstvo u rješavanju.

Najviše zaostalih predmeta kao i predmeta koji su pali u zastaru je na sudovima s područja Zagreba i Splita na kojim su sudovi i inače opterećeni s najvećim brojem predmeta, a u kojima godinama nedostaje dovoljan broj sudaca. Samo ih u Zagrebu nedostaje pedestak, što utječe na duljinu postupka, smatraju predsjednici sudova.

Ocijenjeno je da su razlozi zastare u kaznenim i prekršajnim postupcima objektivne prirode zbog velikog opterećenja sudaca, odnosno nedovoljnog broja sudaca. Kao i zbog slučajeva kasnog podnošenja optužnih akata, izbjegavanja okrivljenika da dođu pred sud, te problema u dostavi poziva i drugih sudskih akata.

Zastare kaznenog progona na općinskim i županijskim sudovima nastupile su prošle godine u 1025 slučajeva ili 1,05 posto od ukupno nešto više od 145 tisuća predmeta.

U sudovima na području Bjelovara, Čakovca, Koprivnice, Osijeka, Požege, Varaždina i Virovitice koji imaju dovoljan broj sudaca relativno je povoljna situacija s predmetima koji dulje traju, primijećeno je na sastanku predsjednika viših sudova.

Posebno je ukazano je na poteškoće u provedbi pravomoćnih sudskih odluka. Prošle godine sudovi su imali u radu gotovo 700 tisuća ili 21,5 posto više ovršnih predmeta nego godinu dan ranije. Istaknuta je stoga potreba izmjene Ovršnog zakona kako bi vjerovnici mogli učinkovito ostvariti svoja prava.

(Hina) xggrb yaz