predstavljena knjiga fra. emanuela hoška "Josip Pavišević - svjedok jozefinizma u slavoniji i Podunavlju"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Knjiga "Josip Pavišević svjedok jozefinizma u Slavoniji i Podunavlju" autora fra Franje Emanuela Hoška, u izdanju "Kršćanske sadašnjosti", predstavljena je večeras u dvorani "Vijenac" Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa.
Kako su istaknuli recenzenti knjige akademik Franjo Šanjek i znanstveni savjetnik Trpimir Macan, riječ je o znanstvenom djelu koje je nastalo kao plod dugogodišnjih istraživanja koje je pater Hoško provodio u inozemnim i domaćim crkvenim arhivima.
Pod imenom jozefinizam najčešće se misli na crkvene promjene u duhu prosvjetiteljstva za cara Josipa II. (1741.-1790.) koji je s punom radikalnošću provodio upravo taj dio zacrtanog programa državnih reformi. Nakon što je 1781. proglasio "placetum regium" i sebi prisvojio prava koja su po crkvenom zakonodavstvu pripadala papi i mjesnim biskupima, država je počela ugrađivati svećenstvo u svoje upravno ustrojstvo s nakanom da učini Katoličku crkvu državnom crkvom Podunavske carevine kojoj je pripadala i Banska Hrvatska.
U tom razdoblju krutog jozefinizma za cara Josipa II. i nekoliko godina u desetljeću nakon njegove smrti vodio je slavonske i podunavske franjevce Provincije sv. Ivana Kapistranskog Josip Pavišević (1734.-1803.). U vrijeme kad su jozefinistički zakoni grubo mijenjali franjevački život i djelovanje, bio je jedanaest godina njihov starješina (1783.-1791. i 1797.-1800.).
Josip Pavišević je znan u hrvatskoj povijesti kulture kao začetnik slavonske ratne književnosti i latinski pisac koji je svoje misli izražavao proznim i poetskim tekstovima; manje je poznat kao povjesničar i ljetopisac, filozof i teolog, zapisao je u predgovoru knjige Franjo Emanuel Hoško.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Trpimir Macan najavio je kako će krajem ovog mjeseca u Osijeku pod pokroviteljstvom tamošnjeg Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera biti održan dvodnevni seminar o životu i djelu Josipa Paviševića budući da se ove godine obilježava dvije stotine godina od njegove smrti.
U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa "Nostalgija", a predstavljanju knjige bio je nazočan i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.
(Hina) sdju mć
Kako su istaknuli recenzenti knjige akademik Franjo Šanjek i znanstveni savjetnik Trpimir Macan, riječ je o znanstvenom djelu koje je nastalo kao plod dugogodišnjih istraživanja koje je pater Hoško provodio u inozemnim i domaćim crkvenim arhivima.
Pod imenom jozefinizam najčešće se misli na crkvene promjene u duhu prosvjetiteljstva za cara Josipa II. (1741.-1790.) koji je s punom radikalnošću provodio upravo taj dio zacrtanog programa državnih reformi. Nakon što je 1781. proglasio "placetum regium" i sebi prisvojio prava koja su po crkvenom zakonodavstvu pripadala papi i mjesnim biskupima, država je počela ugrađivati svećenstvo u svoje upravno ustrojstvo s nakanom da učini Katoličku crkvu državnom crkvom Podunavske carevine kojoj je pripadala i Banska Hrvatska.
U tom razdoblju krutog jozefinizma za cara Josipa II. i nekoliko godina u desetljeću nakon njegove smrti vodio je slavonske i podunavske franjevce Provincije sv. Ivana Kapistranskog Josip Pavišević (1734.-1803.). U vrijeme kad su jozefinistički zakoni grubo mijenjali franjevački život i djelovanje, bio je jedanaest godina njihov starješina (1783.-1791. i 1797.-1800.).
Josip Pavišević je znan u hrvatskoj povijesti kulture kao začetnik slavonske ratne književnosti i latinski pisac koji je svoje misli izražavao proznim i poetskim tekstovima; manje je poznat kao povjesničar i ljetopisac, filozof i teolog, zapisao je u predgovoru knjige Franjo Emanuel Hoško.
Trpimir Macan najavio je kako će krajem ovog mjeseca u Osijeku pod pokroviteljstvom tamošnjeg Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera biti održan dvodnevni seminar o životu i djelu Josipa Paviševića budući da se ove godine obilježava dvije stotine godina od njegove smrti.
U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa "Nostalgija", a predstavljanju knjige bio je nazočan i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.
(Hina) sdju mć
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati