Predstavljena marka "Plašt hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U PRIGODI današnjeg blagdana sv. Ladislava u sakristiji zagrebačke katedrale predstavljena je prigodna poštanska marka u bloku "Plašt hrvatskougarskog kralja Ladislava, XI. stoljeće".
Prigodni blok zajedničko je izdanje hrvatske i madžarske pošte, a o značenju tog projekta osim pomoćnog biskupa zagrebačkog Josipa Mrzljaka govorili su predstavnici hrvatske i madžarske pošte.
Dizajner hrvatske marke je grafičar Boris Ljubičić, a madžarske Peter Nagy.
Marke su puštene u optjecaj 13. lipnja, a tiskane su u čakovečkoj tiskari "Zrinski". Tiskano je 100 tisuća blokova u kojima su otisnute prigodne marke, jedna u hrvatskoj i druga u madžarskoj inačici.
Ladislavov plašt koji se čuva u sakristiji zagrebačke katedrale jedan je od najstarijih i najvrjednijih predmeta od tkanine što se čuvaju u katedralnoj riznici. Plašt je zagrebačkom biskupu blaženom Augustinu Kažotiću darovao hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. u početku XIV. stoljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odmah nakon toga nastaje prva preinaka plašta u kazulu ili misnicu. Prvi dokumentarni spomen Ladislavova plašta nalazi se u inventaru riznice iz 1394., 1425. i 1602. Nakon toga gubi mu se trag u ispravama, a 1873. u oltaru sv. Ladislava pronašao ga je Ivan Krstitelj Tkalčić. On navodi da je plašt ondje bio sklonjen zbog straha od turskih pustošenja. Loša pohrana u oltaru uzrok je što su do današnjeg vremena ostali samo fragmenti originalnog plašta, ali dostatni za utvrđivanje njegova nastanka i podrijetla.
Na plaštu su prikazani likovi kralja Ladislava i nepoznate kraljice. Po jednom od tumačenja toga prizora riječ je o predaji hrvatske krune koju kralju Ladislavu uručuje njegova sestra, kraljica Jelena, žena zadnjega hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira.
Plašt je izrađen od svilenog lampasa satkan u XI. stoljeću u Bizantu, plave je boje, sav je protkan šesterobridnim, s dvjema vrstama naizmjence poredanim stiliziranim cvijetnim ukrasima s palmetom i četirima srcima u središtu.
Kolika je god bila vrijednost i značenje Ladislavova plašta za hrvatsku povijest i umjetnost kao dokument jednog od ključnih trenutaka hrvatske povijesti toliko je njegovo značenje i za europsku povijest, istaknuo je autor teksta o Ladislavovu plaštu povjesničar umjetnosti Miroslav Gašparović.
Prigodni blok zajedničko je izdanje hrvatske i madžarske pošte, a o značenju tog projekta osim pomoćnog biskupa zagrebačkog Josipa Mrzljaka govorili su predstavnici hrvatske i madžarske pošte.
Dizajner hrvatske marke je grafičar Boris Ljubičić, a madžarske Peter Nagy.
Marke su puštene u optjecaj 13. lipnja, a tiskane su u čakovečkoj tiskari "Zrinski". Tiskano je 100 tisuća blokova u kojima su otisnute prigodne marke, jedna u hrvatskoj i druga u madžarskoj inačici.
Ladislavov plašt koji se čuva u sakristiji zagrebačke katedrale jedan je od najstarijih i najvrjednijih predmeta od tkanine što se čuvaju u katedralnoj riznici. Plašt je zagrebačkom biskupu blaženom Augustinu Kažotiću darovao hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. u početku XIV. stoljeća.
Na plaštu su prikazani likovi kralja Ladislava i nepoznate kraljice. Po jednom od tumačenja toga prizora riječ je o predaji hrvatske krune koju kralju Ladislavu uručuje njegova sestra, kraljica Jelena, žena zadnjega hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira.
Plašt je izrađen od svilenog lampasa satkan u XI. stoljeću u Bizantu, plave je boje, sav je protkan šesterobridnim, s dvjema vrstama naizmjence poredanim stiliziranim cvijetnim ukrasima s palmetom i četirima srcima u središtu.
Kolika je god bila vrijednost i značenje Ladislavova plašta za hrvatsku povijest i umjetnost kao dokument jednog od ključnih trenutaka hrvatske povijesti toliko je njegovo značenje i za europsku povijest, istaknuo je autor teksta o Ladislavovu plaštu povjesničar umjetnosti Miroslav Gašparović.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati