predstavljena monografija ´gorgona´ marije gattin
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Monografija ´Gorgona´ autorice Marije Gattin, u izdanju Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), predstavljena je danas u prostorijama ´Gliptoteke´ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
´´Gorgona´ je bila grupa devetorice sjajnih i velikih pojedinaca koji su obilježili hrvatsku povijest svojim umjetničkim djelovanjem´, podsjetila je Marija Gattin.
Oni su, kako je dodala upraviteljica Gliptoteke Arijana Kralj, djelovali u razdoblju od 1959. do 1966., a grupu su sačinjavali slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, zatim kipar Ivan Kožarić i arhitekt Miljenko Horvat, te kritičari i teoretičari umjetnosti Radoslav Putar, Dimitrije Bašičević Mangelos i Matko Meštrović.
Predstavljena monografija sastoji se od dva dijela; ukoričenoga koji na 160 stranica donosi reprodukcije radova umjetnika koji su sačinjavali ´Gorgonu´ i tekstualnoga koji na 70 stranica donosi tekst Marije Gattin ´Protokol dostavljanja misli´, zatim tekst Nene Dimitrijević ´Gorgona - Umjetnost kao način postojanja´ i tekst Jerka Denegrija ´Gorgona i poslije´.
Iako je tekst Nene Dimitrijević objavljen kao predgovor katalogu izložbe ´Gorgona´ iz 1977., odnosno desetak godina nakon što je ´Gorgona´ prestala djelovati, a tekst Jerka Denegrija 1986., oba ta teksta nerazdvojiva su od teksta Marije Gattin, istaknula je kustosica MSU-a Leonida Kovač.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ključnim tekstom za očitavanje ´Gorgone´ Kovač drži tekst Nene Dimitrijević. Napomenula je kako je danas predstavljena monografija nastala na poticaj glavnog direktora Venecijanskog bijenala Germana Celanta 1997., čime je, po ocjeni Leonide Kovač, ´Gorgona´ dobila svoje mjesto u povijesti.
Arijana Kralj rekla je i kako su članovi ´Gorgone´ većinom akademici, a oni koji to nisu bili su nagrađeni nagradama HAZU-a.
Na drugom katu Gliptoteke, uz današnju promociju monografije postavljena je i izložba dokumenata naslovljena ´´Gorgona´ - dokumenti´ (slike, fotografije, pisma) iz fundusa Josipa Vanište i može se pogledati do 1. ožujka.
Predstavljanju monografije bila je nazočna i pomoćnica ministra kulture Branka Šulc.
´´Gorgona´ je bila grupa devetorice sjajnih i velikih pojedinaca koji su obilježili hrvatsku povijest svojim umjetničkim djelovanjem´, podsjetila je Marija Gattin.
Oni su, kako je dodala upraviteljica Gliptoteke Arijana Kralj, djelovali u razdoblju od 1959. do 1966., a grupu su sačinjavali slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, zatim kipar Ivan Kožarić i arhitekt Miljenko Horvat, te kritičari i teoretičari umjetnosti Radoslav Putar, Dimitrije Bašičević Mangelos i Matko Meštrović.
Predstavljena monografija sastoji se od dva dijela; ukoričenoga koji na 160 stranica donosi reprodukcije radova umjetnika koji su sačinjavali ´Gorgonu´ i tekstualnoga koji na 70 stranica donosi tekst Marije Gattin ´Protokol dostavljanja misli´, zatim tekst Nene Dimitrijević ´Gorgona - Umjetnost kao način postojanja´ i tekst Jerka Denegrija ´Gorgona i poslije´.
Iako je tekst Nene Dimitrijević objavljen kao predgovor katalogu izložbe ´Gorgona´ iz 1977., odnosno desetak godina nakon što je ´Gorgona´ prestala djelovati, a tekst Jerka Denegrija 1986., oba ta teksta nerazdvojiva su od teksta Marije Gattin, istaknula je kustosica MSU-a Leonida Kovač.
Arijana Kralj rekla je i kako su članovi ´Gorgone´ većinom akademici, a oni koji to nisu bili su nagrađeni nagradama HAZU-a.
Na drugom katu Gliptoteke, uz današnju promociju monografije postavljena je i izložba dokumenata naslovljena ´´Gorgona´ - dokumenti´ (slike, fotografije, pisma) iz fundusa Josipa Vanište i može se pogledati do 1. ožujka.
Predstavljanju monografije bila je nazočna i pomoćnica ministra kulture Branka Šulc.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati