AKO NE DOĐE do ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija će kroz sljedeća dva desetljeća krenuti prema putu kolapsa, navodi nova procjena izvješća iz 1970-ih.

U spomenutom izvješću objavljenom 1972. godine grupa znanstvenika s MIT-ja predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše Vice.

Smak civilizacije ili velika prekretnica?

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć. Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski gospodarski rast doseći svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.

Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko desetljeća značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

Za sada se s nama podudaraju dva scenarija

Ekonomistkinja Gaya Herrington pokušala je istražiti kakva je naša pozicija danas, nakon gotovo pola stoljeća od alarmantnog izvješća, odnosno kakva nas budućnost čeka.

Herrington je proširila istraživanje koje je započela kao studentica na Sveučilištu Harvard 2019. godine te ga u studenom 2020. objavila u časopisu Journal of Industrial Ecology.

Ustanovila je da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz 10 različitih varijabli; poput broja stanovništva, stope plodnosti, razine onečišćenja, proizvodnje hrane i industrijske proizvodnje skoro u potpunosti podudara s dva scenarija iz 1972. godine - s Business as Usual (BAU) i Comprehensive Technology (CT), u kojima tehnološki napredak pomaže pri smanjenju onečišćenja i povećanju zaliha hrane, čak i tijekom manjka prirodnih resursa.

Iako CT scenarij predviđa manje problema za globalno stanovništvo i kvalitetu života od BAU-a, nedostatak prirodnih resursa bi ipak trebao dovesti do točke u kojoj gospodarski rast naglo pada. Drugim riječima, do naglog kolapsa industrijskog društva.

Scenarij Stabilized World: Utopija ili stvarnost?

Dobra je vijest kako još uvijek nije kasno za izbjegavanje oba scenarija i korigiranje smjera društva prema najboljoj alternativi – scenariju Stabilized World (SW), navodi Science Alert.

Ovaj scenarij započinje slično kao i BAU i CT; gdje dolazi do istovremenog gospodarskog rasta i zagađenja okoliša, ali i do pada količine prirodnih resursa. No razlika nastupa kada čovječanstvo samo odluči ograničiti ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.

"SW scenarij pretpostavlja da se uz tehnološka rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti", napisala je Herrington.

"Promjena vrijednosti i politika, između ostalog, rezultira manjim brojem djece, mogućnosti kontrole reprodukcije, smanjenjem industrijske proizvodnje i naglasku na zdravstvenim i obrazovnim uslugama", dodala je.

Bez društvenog kolapsa

Na grafikonu SW scenarija ubrzo nakon promjene prioriteta dolazi izjednačavanje industrijskog rasta i rasta globalne populacije. Hrana je i dalje dostupna, dolazi do pada i nestanka zagađenja te smanjenja iscrpljivanja prirodnih resursa. Sve to vodi do potpunog izbjegavanja društvenog kolapsa.

Ovaj scenarij može zvučati kao utopija, pogotovo danas kada imamo rekordne razine emisija stakleničkih plinova, ali studija navodi kako je promjena paradigme i smjera još uvijek moguća.

Herrington je kazala za Vice da je brzi razvoj cjepiva tijekom pandemije covida-19 pokazatelj visoke razine domišljatosti ljudske civilizacije tijekom globalne krize. Sasvim je moguće, smatra Herrington, da imamo sličan odgovor i na klimatsku krizu, ako svjesno napravimo taj izbor.