Preko 230 medicinskih časopisa poslalo apel: Ne možemo čekati da pandemija prođe
KLIMATSKA kriza već ugrožava ljudsko zdravlje, a posljedice bi mogle postati katastrofalne i nepovratne ako nacionalne vlade ne učine mnogo više na rješavanju pitanja globalnog zatopljenja, naglasili su urednici više od 230 medicinskih časopisa u zajedničkom uvodniku u ponedjeljak.
"Zdravlju već štete globalna povećanja temperature"
Uredništva ukazuju na poveznice između klimatske krize i niza štetnih utjecaja na zdravlje u posljednjih 20 godina. Među njima su porast broja smrtnih slučajeva zbog vrućine, dehidracija i gubitak funkcije bubrega, rak kože, tropske infekcije, problemi mentalnog zdravlja, komplikacije u trudnoći, alergije i bolesti srca i pluća te s njima povezani smrtni slučajevi, piše CNN.
"Zdravlju već štete globalna povećanja temperature i uništavanje prirodnog svijeta, na što zdravstveni radnici desetljećima skreću pozornost", stoji u uvodniku.
Upozoreno je da povećanje globalnih prosječnih temperatura od 1.5 stupnja Celzijevih iznad predindustrijske razine i gubitak biološke raznolikosti nose rizik od "katastrofalne štete po zdravlje koju će biti nemoguće preokrenuti". Nacionalne vlade diljem svijeta planiraju pokušati ograničiti globalno zagrijavanje na 1.5 stupnjeva kako bi spriječile pogoršanje utjecaja klimatskih promjena. No, u tome se nije otišlo dovoljno daleko da bi se zaštitilo javno zdravlje. Zagrijavanje je već na oko 1.2 stupnja.
"Ne možemo čekati da pandemija prođe"
"Unatoč svjetskoj zaokupljenosti covidom-19, ne možemo čekati da pandemija prođe kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova", napisali su autori, pozivajući vlade da na klimatsku krizu odgovore pristupom "financiranja bez presedana", kao i na pandemiju.
BMJ sa sjedištem u Velikoj Britaniji, jedan od časopisa koji je objavio izvješće, piše da se nikad prije toliko zdravstvenih publikacija nije okupilo u širenju iste poruke, "odražavajući ozbiljnost klimatskih promjena s kojima se svijet danas suočava".
Autori su također upozorili da se cilj postizanja neto nule - situacije u kojoj svijet ne ispušta više stakleničkih plinova nego što ih uklanja iz atmosfere - oslanja na neprovjerenu tehnologiju za uklanjanje plinova poput ugljikova dioksida iz atmosfere. Dodali su kako je vjerojatnije da će globalno zagrijavanje premašiti dva stupnja Celzija, prag za koji klimatski znanstvenici kažu da bi donio katastrofalne ekstremne vremenske događaje, pored ostalih posljedice po život ljudi, životinja i biljaka.
"Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izbore nije dovoljno"
Jednostavno pozivanje svjetske i energetske industrije na prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore nije dovoljno za suočavanje s izazovom klimatske krize, naglasili su urednici.
Uvodnik je objavljen kao poziv na akciju uoči nekoliko sastanaka globalnih čelnika radi rasprave i pregovora o klimatskoj krizi, uključujući Opću skupštinu UN-a sljedeći tjedan, konferenciju o bioraznolikosti u Kunmingu u Kini u listopadu i ključne klimatske razgovore u studenom u škotskom gradu Glasgowu.
"Nužne su hitne promjene u cijelom društvu"
Među ključnim klimatskim pitanjima, koja će se, očekuje se, rješavati na ovim događajima su prag od 1.5 stupnjeva, određivanje datuma prestanka uporabe ugljena i zaštita biološke raznolikosti, kako na kopnu tako i na moru.
"Najveća prijetnja globalnom javnom zdravlju je stalni neuspjeh svjetskih čelnika da zadrže globalni porast temperature ispod 1.5 stupnjeva i obnove prirodu. Nužne su hitne promjene u cijelom društvu koje će dovesti do pravednijeg i zdravijeg svijeta. Mi, kao urednici zdravstvenih časopisa, pozivamo vlade i druge čelnike da djeluju, obilježavajući 2021. godinu kao godinu u kojoj svijet konačno mijenja smjer", napisali su urednici. Više od 230 časopisa upozorava da bi globalno zagrijavanje za 1.5°C moglo biti katastrofalno za zdravlje
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati