GOTOVO 20.000 muškaraca pobjeglo je iz Ukrajine od početka rata kako bi izbjegli mobilizaciju, otkrila je velika istraga BBC-ja. Neki su preplivali opasne rijeke kako bi napustili zemlju. Drugi su jednostavno izašli pod okriljem mraka.

Još 21.113 muškaraca pokušalo je pobjeći, ali su ih ukrajinske vlasti uhvatile, potvrdio je Kijev. Nakon ruske invazije, većini muškaraca u dobi od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak. No podaci do kojih je došao BBC otkrivaju da su deseci dnevno uspjeli.

Britanska medijska kuća razgovarala je s nekoliko muškaraca koji su pobjegli kako bi se pridružili obitelji u inozemstvu, studirali ili jednostavno zaradili za život.

"Nije svatko ratnik"

"Što bih trebao raditi u Ukrajini?" rekao je jedan čovjek, Jevgenij. "Nije svatko ratnik... ne trebate držati cijelu zemlju pod ključem. Ne možete sve skupiti kao što su radili u Sovjetskom Savezu."

BBC je utvrdio - tražeći podatke o ilegalnim prelascima granice iz susjedne Rumunjske, Moldavije, Poljske, Mađarske i Slovačke - da je 19.740 muškaraca ilegalno prešlo u te zemlje između veljače 2022. i 31. kolovoza 2023.

Iako se ne zna pouzdano kako su ti ljudi pobjegli, poznato je koje su metode koristili ostalih 21.113 koji su uhvaćeni u pokušaju. Većina - 14.313 - pokušavala je pješačiti ili preplivati granicu, a preostalih 6800 oslanjalo se na lažno dobivenu službenu dokumentaciju u kojoj su navedena lažna izuzeća kao što su izmišljene bolesti, rekle su ukrajinske vlasti.

Oni koji su isključeni iz vojnog roka uključuju muškarce sa zdravstvenim problemima te očeve troje ili više djece.

Zelenski prozivao zbog korupcije zbog koje su se ljudi izvlačili od mobilizacije

U kolovozu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prozvao "korumpirane odluke" koje su donijela medicinska vojna povjerenstva zemlje, za koje je rekao da su rezultirale deseterostrukim povećanjem izuzeća od veljače 2022. Objavio je da će svi regionalni dužnosnici zaduženi za vojnu obvezu biti uklonjeni, a više od 30 osoba je kazneno prijavljeno.

Predsjednikov parlamentarni predstavnik Fedir Venislavskji priznao je za BBC da je problem ozbiljan.

"Ovaj fenomen je široko rasprostranjen" 

"Vlada shvaća da ovaj fenomen nije izoliran i da je široko rasprostranjen. Ali nažalost, naglasio bih da je korupcija vrlo otporna", rekao je dodajući da Ukrajina čini "sve što je moguće kako bi broj slučajeva korupcije svela na minimum ".

Venislavskji je rekao da broj ljudi koji su otišli ili su pokušali otići nije imao nikakav utjecaj na ratne napore. "Uvjeren sam da otpornost i spremnost Ukrajinaca da obrane svoju neovisnost, suverenitet i slobodu iznosi 95-99 posto", rekao je Venislavskyi za BBC.

"Onih koji pokušavaju izbjeći mobilizaciju ima oko 1-5%. Oni definitivno nisu ključni za obranu Ukrajine." Rekao je da se ne planira radikalno povećati broj mobiliziranih.

40.000 pobjeglo ili pokušalo pobjeći. Američke procjene govore o 70.000 ubijenih

Više od 40.000 muškaraca koji su pobjegli ili su pokušali pobjeći moglo bi predstavljati značajan udio muškaraca koje Ukrajina treba za popunjavanje svoje vojske. U kolovozu su američki dužnosnici procijenili da je broj poginulih u ukrajinskoj vojsci do 70.000. Kijev ne želi dati brojku, baš kao što ne želi ni objaviti službene podatke o veličini svoje vojske.

Ipak, novi ministar obrane Rustem Umerov rekao je u rujnu na jednom europskom forumu da u ukrajinskim oružanim snagama ima više od 800.000 vojnika. Neki od bjegova bili su dramatični.

Jedna snimka bijega prikazuje čovjeka koji pliva preko rijeke Dnjestar prema Moldaviji, dok ga moldavski graničari požuruju da prijeđe na sigurno. Druga prikazuje potencijalno kobne posljedice - tijela muškaraca izvučena na obalu, koji su se utopili pokušavajući prijeći rijeku Tisu između Ukrajine i Rumunjske.

"Sve je okrenuto ratu"

Ali Jevgenij, građevinski radnik iz Kijeva, kojeg su novinari BBC-ja sreli u moldavskom imigracijskom centru, rekao je da je jednostavno pješice prešao granicu s tom državom - što je prema podacima britanskih novinara najpopularniji put. Kad prijeđu granicu, relativno je jednostavno zatražiti azil.

Rekao nam je da se osjećao "zarobljenim" u Ukrajini. Na regrutaciju su prvo pozvani mlađi muškarci i oni s vojnim iskustvom. U međuvremenu mu je bilo teško pronaći dobro plaćeni posao, "jer je sve okrenuto ratu", a opet "struja, gorivo - sve je poskupjelo".

Nakon što ga je obradila moldavska policija, podnio je zahtjev za azil - nešto što se mora učiniti unutar 24 sata od ulaska u zemlju kako bi se izbjegla kaznena evidencija.

U istom azilantskom i imigracijskom centru novinari BBC-ja susreli su Erika, 26-godišnjeg glazbenika iz Harkiva, koji kaže da je prešao u Moldaviju hodajući po ravnicama moldavske odcijepljene regije Transnistrije, a zatim plivajući preko rijeke.

Lakše do lažnih izuzeća nego prave papirologije

Iako je moguće doći do lažnih izuzeća, Erikovo iskustvo sugerira da je možda teže doći do prave papirologije.

Nakon složene operacije trbušne šupljine zbog peritonitisa kad je bio mlađi, Erik kaže da mora biti na posebnoj dijeti koja mu onemogućuje služenje vojnog roka. Ali kaže da se pokazalo da je nemoguće dobiti potvrdu o medicinskom izuzeću kada je izbio rat.

"Prebacuju odgovornost s jednog odjela na drugi: 'Idi ovamo, idi tamo.' Proveo sam pola godine pokušavajući dobiti potvrdu kako bih dokazao da sam nesposoban, unatoč tome što sam imao sve testove u rukama. Na kraju mi je nestalo strpljenja", rekao je. Erik je naposljetku stigao u SAD, gdje se ponovno susreo sa suprugom i četverogodišnjom kćeri.

Dobio valjano izuzeće, ali nije uspio napustiti zemlju

Drugi čovjek, koji je želio ostati anoniman pa ga novinari BBC-ja zovu Vlad, uspio je dobiti valjano izuzeće - ali kaže da tada nije mogao natjerati graničare da to shvate ozbiljno. Kaže da je bio uzbuđen što je primljen na studij stranog sveučilišta i što mu je izdana studentska dozvola da napusti Ukrajinu, ali je ubrzo shvatio da to neće biti dovoljno.

"Mislio sam da nije uspjelo jer sam pokušao prijeći na prijelazu na kojem su jako komplicirali. Otišao sam na još jednu, pa na još jednu. Smijali su mi se i poslali me kući. Shvatio sam da je taj komad papira - ta 'dozvola' - besmislena za graničara. Njih uopće nije briga", ispričao je.

Umjesto toga, Vlad je napustio zemlju plivajući preko rijeke Tise u Rumunjsku. Vlad je uz pomoć prijatelja stigao do ukrajinske strane granice, no drugi bjegunac, kojeg novinari zovu Danilo, kaže da je preko Telegrama kontaktirao s nekim tko je organizirao prelazak Tise.

Šverceri ljudi operiraju preko Telegrama

Aplikacija za razmjenu poruka popularna je platforma na kojoj krijumčari reklamiraju svoje usluge, utvrdio je BBC. Prikriveni novinar koji je radio na BBC-jevoj istrazi, kodnog imena Andrej, proveo je mjesec dana dopisujući se s krijumčarima, predstavljajući se kao Ukrajinac koji želi napustiti zemlju.

Otkrio je najmanje šest Telegram grupa - s članstvom od 100 do nekoliko tisuća ljudi. Kaže da su ponudili niz usluga, od dodavanja lažne djece njegovoj obitelji, do najskuplje opcije - potvrde o medicinskom izuzeću, poznate kao "bijela karta" koja bi mu omogućila da ode i vrati se u Ukrajinu kad god poželi.

Rečeno mu je da će izrada trajati do tjedan dana i koštat će ga oko 4300 dolara. U cijenu je uključen i mito službeniku koji je izradio kartu.

Predsjednikov predstavnik u parlamentu Venislavskji rekao nam je da bi problemi s lažnom dokumentacijom, ali i poteškoće s dobivanjem prave papirologije, koju će graničari shvatiti ozbiljno, trebale biti iskorijenjene u sljedećih godinu ili dvije novim digitaliziranim sustavom.

Kazne idu do 8 godina zatvora

Svi oni s kojima je BBC razgovarao bili su uspješni u svojim pokušajima da napuste zemlju, ali oni koje ukrajinske vlasti uhvate riskiraju kaznu od 92 do 230 dolara i zatvorsku kaznu do osam godina.

Nije jasno mogu li se oni koji pobjegnu i odluče se vratiti u Ukrajinu u budućnosti također suočiti s retrospektivnom kaznom, ali Venislavskji je rekao da ne vjeruje da bi to bilo u nacionalnom interesu.

"Vjerujem da moja uloga nije na bojnom polju"

Danilo je tvrdio da Ukrajincima treba dopustiti da sami donose odluke.

"Jer i dalje vjerujem da svatko bira svoju životnu svrhu. Nekima je smisao u obrani svojih teritorija, drugima je u zaštiti sebe i svoje obitelji. Neki žele stvarati, graditi biznise, pridonositi ekonomiji države. To je ono što želimo učiniti", rekao je.

“Vjerujem da bez obzira na sve, moja uloga nije na bojnom polju", zaključuje. 

Rekao je kako se nada da će ukrajinske vlasti ohrabriti one koji su otišli da se vrate kada rat završi, umjesto da ih kažnjavaju: "Bez ljudi - štoviše bez pametnih ljudi koji dobro zarađuju i dobro uplaćuju u proračun, država će teže opstajati."

Kako se ratu s Rusijom ne nazire kraj, nije jasno kada će to pitanje postati aktualno. U međuvremenu, dok se sukob pretvara u rat iscrpljivanja, Ukrajina treba sve vojnike koje može dobiti.