AMERIČKE pretenzije na Grenland nisu se nimalo promijenile, iako se retorika Washingtona u posljednjih nekoliko tjedana stišala i više se ne spominje vojna intervencija. Danska premijerka Mette Frederiksen potvrdila je to na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošlog vikenda.

Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen naglasili su u Münchenu da je neprihvatljiv pritisak kojem su izloženi stanovnici najvećeg svjetskog otoka. Na pitanje želi li američki predsjednik Donald Trump i dalje zauzeti Grenland, Frederiksen je odgovorila: "Nažalost, mislim da je želja ista."

"Sastanak je bio konstruktivan"

U Münchenu su se Frederiksen i Nielsen sastali s američkim državnim tajnikom, odnosno ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom. U šturoj objavi na X-u, danska premijerka sastanak je nazvala konstruktivnim, što ukazuje da američka strana ne odustaje od svojih ideja te da danska strana ne popušta.

Nešto konkretniji bio je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen koji je za dansku javnu radioteleviziju DR rekao da su se dvije strane složile da se budućnost Grenlanda mora rješavati diplomatskim putem, da se kontinuirano vode pregovori i da nema fiksnog roka za njihovo okončanje.

Prema ministrovim riječima, Amerikancima je jasno ukazano da se svako rješenje mora donijeti uz poštovanje danskog suvereniteta i prava Grenlanda na samoodređenje. I Løkke Rasmussen potvrdio je da nema promjene američkog stava, odnosno da Trump i dalje očekuje američki suverenitet nad Grenlandom.

Grenlandski premijer upozorava na opasne presedane

Jens-Frederik Nielsen je prije dva dana izjavio da je neprihvatljivo posezati za teritorijima drugih zemalja: "Ako počnemo prihvaćati taj način razmišljanja, otvaramo vrata svijetu u kojem velike sile dijele utjecaj među sobom bez poštovanja prema malim narodima i njihovom pravu na samoodređenje. To nije svjetski poredak koji želimo".

Nasuprot američkim tvrdnjama, Nielsen je otvoreno ukazao da upravo SAD stvara nesigurnost na Grenlandu: "Iz naše perspektive, godinama smo živjeli u niskoj napetosti. Nismo se osjećali ugroženima od Rusije ili Kine. Mnogi Grenlanđani prvi put su istinski osjetili nesigurnost kada je saveznik izvršio pritisak na našu zemlju, što je stvorilo sumnje u našu budućnost."

Trump bi mogao rasplamsati sukob u srpnju

Iako je isprva tako zvučalo, Europa i SAD nisu se približili jedna drugom na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, a od temelja NATO-a nije ostalo mnogo, zaključila je Claudia Major, njemačka stručnjakinja za transatlantske odnose i dugogodišnja savjetnica niza europskih i američkih političara.

Major je za DR rekla da se neslaganje između Europe i Amerike retorički stišalo, ali da se ništa suštinski nije riješilo i da Trump samo čeka novu priliku da ponovno rasplamsa sukob: "Europljani se nadaju da je najgore prošlo, ali svjesni su da nema nikakvih jamstava. Postoji bojazan da će Trump opet istaknuti svoje pretenzije uoči 250. obljetnice SAD-a u srpnju".

Major smatra da su preliminarni zaključci s početka Grenlandske krize prilično različiti u Europi i u SAD-u: "U Europi se to smatralo prelaskom crvene linije - temeljnog pitanja povjerenja. Moj je dojam da Amerikanci razmišljaju drugačije. Mnogi američki dužnosnici ne razumiju u potpunosti koliko je snažna bila reakcija u Europi."

Kralj Frederik dolazi u posjet Grenlandu

Istodobno Danska već mjesecima užurbano nastoji pokazati svoj interes i suverenitet nad Grenlandom. Za dva dana u Nuuk dolazi danski kralj Frederik, gotovo neprestano u glavni grad Grenlanda slijeću danski dužnosnici, ministri i vojni zapovjednici, a prošli tjedan na ovom arktičkom otoku osvanuo je i slavni američki glumac danskog podrijetla Viggo Mortensen.

Filmski Aragorn nije želio odgovoriti na pitanje zašto je došao na Grenland, ali se sastao s premijerom Nielsenom, a u siječnju je za danski digitalni tjednik Sjællandske Nyheder rekao da Danska "ne bi trebala SAD-u predati ni četvorni centimetar Grenlanda".