PRITISNUTA padom osobne popularnosti, lošim prognozama u predizbornim anketama i nedavnim neuspjehom na lokalnim izborima, danska socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen u svom je novogodišnjem obraćanju naciji najavila dva populistička poteza - proračunske dotacije socijalno ugroženima i još više deportacija stranaca.

Danski mediji njezin su govor nazvali početkom predizborne kampanje uoči ovogodišnjih parlamentarnih izbora koji se moraju održati najkasnije 31. listopada. Poteze koje je najavila iz državne rezidencije Marienborg u okolici Kopenhagena treba promatrati ponajprije kroz drastičan pad javne podrške premijerki osobno i njezinim Socijaldemokratima.

Socijaldemokrati izgubili Kopenhagen nakon 87 godina

Nakon parlamentarnih izbora 2022. godine njezina je stranka uživala podršku oko 30 posto birača, a posljednje ankete pokazuju da bi Socijaldemokrati, iako su i dalje vodeći, osvojili jedva 19 posto glasova na parlamentarnim izborima.

Osim toga, vladajuća stranka u studenom je poražena na lokalnim izborima u Danskoj. Posebno je bolan bio neuspjeh u glavnom gradu Kopenhagenu, gdje su Socijaldemokrati izgubili gradonačelničku poziciju nakon 87 godina.

"Ljudima koji su u Dansku došli činiti kaznena djela poručujem da ne bi trebali biti ovdje. Ne želimo vaše ludilo, bezobzirnu vožnju i kulturu dominacije. Uništavate najljepšu zemlju na svijetu. Nitko ne može shvatiti zašto Iračanin koji je osuđen za brutalni napad palicom za golf ne može biti deportiran. Ili zašto se muškarcu s Kosova, koji je već osuđivan za zlostavljanje djece i supruge, može dopustiti boravak ovdje", rekla je Frederiksen i dodala:

"Vlada stoga predlaže da se stranci deportiraju ako počine teška kaznena djela i budu osuđeni na najmanje godinu dana zatvora. Bez obzira na njihovu povezanost s Danskom. Umjesto da čekamo nekoliko godina da ovo zaživi u sudskoj praksi, preuzet ćemo inicijativu i donijeti odgovarajuće propise prije ljeta."

Međutim, prema riječima pravnog stručnjaka za ljudska prava Christoffera Badsea, premijerkino obećanje moglo bi Dansku dovesti u izravan sukob s europskim konvencijama. Badse tvrdi da stroži propisi o deportaciji stranaca ne smiju biti u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Potreban je pristanak svih članica Vijeća Europe

"Da bi se tumačenje ili sadržaj konvencije mijenjao, potreban je pristanak svih 46 članica Vijeća Europe, a ne samo članica Europske unije. Dakle, čak i ako Folketing usvoji zakon, danski sudovi moraju ga srušiti bude li suprotan praksi Europskog suda za ljudska prava", objasnio je Badse za portal BT.

"Ovo je ozbiljno pitanje. Danska se ponosi time da je pravna država koja poštuje temeljna prava pojedinca. Zakon se politički može donijeti, no pitanje je hoće li se doista moći provesti u praksi", tvrdi Badse.

U otvorenom pismu od 22. svibnja ove godine, koje su inicirale Danska i Italija, a u međuvremenu ga je podržalo 27 članica Vijeća Europe, među kojima je bila i Hrvatska, traži se promjena načina primjene Europske konvencije o ljudskim pravima kako bi države imale veći manevarski prostor u migracijskoj i sigurnosnoj politici.

Pismo tvrdi da su se migracijski izazovi bitno promijenili u odnosu na vrijeme stvaranja poslijeratnog europskog poretka te da se neki migranati ni ne pokušavaju integrirati i u određenim slučajevima sudjeluju u kriminalu, što narušava povjerenje europskih građana u institucije.

Potpisnici posebno kritiziraju praksu Europskog suda za ljudska prava, navodeći da je u pojedinim predmetima previše proširila doseg konvencije i ograničila političko odlučivanje demokratskih vlada. Kao ključan primjer navode deportacije: traže više nacionalne diskrecije pri protjerivanju stranih državljana, osobito u slučajevima nasilnih kaznenih djela.

Pokušaj pridobivanja urbanih birača socijalnim mjerama

Frederiksen se u ovom pitanju približila stavovima europske desnice, iako su na lokalnim izborima u Kopenhagenu Socijaldemokrati zapravo zaostali za ljevičarskim strankama. Naime, urbani birači nezadovoljni su rastućim cijenama stanovanja i općenito troškova života u gradovima, kao i padom kvalitete i dostupnosti socijalnih usluga.

Tako je 1. siječnja 2026. gradonačelničku poziciju u Kopenhagenu preuzela Sisse Marie Welling iz Socijalističke narodne stranke, političke organizacije zelene ljevice marksističkih korijena, proizašle iz Komunističke partije Danske.

Spomenutim biračima Frederiksen se namjerava približiti svojim novogodišnjim obećanjem o financijskoj pomoći socijalno ugroženim skupinama i nižoj stopi PDV-a na voće i povrće: "Vlada će predložiti uvođenje bonova za hranu. Između ostalog, za umirovljenike koji nemaju ušteđevinu, za nezaposlene i obitelji s djecom koje nemaju visoka primanja. Bit će to transfer gotovine".

U svome govoru Frederiksen je također priznala da je vlada presporo reagirala na rastuće cijene hrane: "Neke od kritika upućenih meni su opravdane. I uzimam ih k srcu. Brinula sam se da zajedno provedemo Dansku i Europu kroz teško razdoblje, ali vas nisam uvijek kako treba slušala.

"Nismo učinili dovoljno oko cijena hrane"

Nismo učinili dovoljno u vezi s visokim cijenama hrane. Nismo učinili dovoljno po pitanju rastuće nejednakosti. I nismo učinili dovoljno za djecu koja se ne snalaze i pate. Mora biti drugačije. I to je moja odgovornost".

Nema sumnje da će izborna godina biti presudna za politički opstanak Mette Frederiksen. Već šest godina je premijerka, a cijelo desetljeće na čelu danskih Socijaldemokrata, no jedna od najmoćnijih političarki Europe morat će otići ne uspije li formirati vladu i nakon ovogodišnjih izbora.