Preminuo bivši američki predsjednik Gerald Ford
BETTY FORD, bivša prva dama SAD, kratkom izjavom američku i svjetsku javnost je izvijestila da je u 94. godini života preminuo njezin suprug Gerald Rudolph Ford, bivši predsjednik SAD koji je tu dužnost vršio od 1974. do 1977. godine.
O uzrocima Fordove smrti i mjestu gdje je preminuo ne zna se ništa, ali se pretpostavlja da je riječ o zdravstvenim problemima zbog kojih je Ford, koji je prije mjesec dana postao najdugovječniji američki državni poglavar u povijest, morao biti hospitaliziran prije godinu dana.
Ford, 38. predsjednik u američki povijesti, je već prije toga ušao u povijesne knjige zahvaljujući tome što je postao jedini američki predsjednik koji na svoju dužnost nije došao neposrednom voljom birača.
Rođen 1913. godine u Nebraski kao Leslie King, mladi Gerald je preuzeo prezime svog očuha i kasnije postao zvijezda fakultetskog "football" tima. Ponude za profesionalnu sportsku karijeru je odbio kako bi se posvetio studijima, a kasnije i politici. Za vrijeme drugog svjetskog rata je služio u mornarici na pacifičkom ratištu, i zbog tih je iskustava promijenio svoje političke stavove - predratni izolacionist je postao zagovornik aktivnog učešća SAD u svjetskim zbivanjima.
Gerald Ford je 1948. oženio balerinu Elizabeth Boomer, s kojom je imao tri sina i kći. Iste je godine po prvi put kao kandidat Republikanske stranke izabran u Kongres, gdje je slijedećih godina stekao reputaciju kao jedan od najumjerenijih i stranačkim kriterijima najmanje opterećenih članova. 1960-ih je zbog toga bio članom kontroverzne Warrenove komisije, koja je ubojstvo predsjednika Kennedyja pripisala isključivo Lee Harveyu Oswaldu.
Za Fordov dolazak na vlast je zaslužna afera "Watergate". Tijekom nje je 1973. godine tadašnji potpredsjednik Spirro Agnew prisiljen na ostavku, pa je predsjednik Nixon kao njegovog nasljednika odabrao upravo Forda. Kada je godinu dana kasnije sam Nixon prisiljen na ostavku, Ford je po slovu Ustava postao predsjednik.
Već na početku predsjednikovanja Ford je izazvao kontroverze odlukom da Nixonu i drugim sudionicima afere "Watergate" udijeli predsjedničku amnestiju. Iako je u istom paketu amnestirao dezertere koji su bježali od vijetnamskog rata, američka javnost - pogotovo njen liberalni i lijevo nastrojeni dio - mu to nije oprostio, i iste je godine Republikanska stranka na izborima za Kongres kažnjena s najtežim porazom u 20. stoljeću.
Demokratska dvotrećinska većina je bila u stanju spriječiti predsjednički veto, te je tako Ford bio jedan od najslabijih predsjednika. Mandat mu je obilježio konačni poraz SAD u vijetnamskom ratu, kao i nastavak ekonomske krize izazvane naftnim šokom.
Fordova vanjska politika je bila usmjerena prema detantu, pa je u tu svrhu potpisan i sporazum iz Helsinkija, koji je, pak, kasnije poslužio kao temelj političkog poretka današnje Europe. Ford je također proveo profesionalizaciju američke vojske, pri čemu se tada istakao njegov mladi tajnik za obranu Donald Rumsfeld.
Tijekom svog mandata preživio je dva atentata. Usprkos nepopularnosti i toga što su već bio "otpisan", iskazao se kao neočekivano snažan predsjednički kandidat na izborima 1976. godine. Na stranačkim izborima je uspio poraziti budućeg predsjednika Ronalda Regaana, a usprkos početnog zaostatka od 30 posto, od demokratskog kandidata Jimmyja Cartera je prilično tijesno poražen.
Nakon izlaska iz Bijele kuće Ford se postupno povlačio iz politike, a bio je i prilično rijetko viđan u javnosti. U međuvremenu je njegova reputacija - usprkos kontroverzi vezanih za mandat - rasla te je tako anketa iz 2002. godine pokazala da većina Amerikanaca podržava njegovu odluku da pomiluje Nixona.
Fordovoj reputaciji su, između ostalog, pomogle usporedbe s njegovim nasljednicima - Carterom, čoji je mandat bio obilježen još gorom ekonomskom krizom, te Reaganom, zbog čijeg je desničarenja Ford postao oličenje umjerenosti.
Fordovoj reputaciji je bitno pridonijela i njegova supruga Elizabeth, kako zbog svog šarma, liberalnih stavova o društvenim pitanjima, tako i hrabrosti s kojom je javnost suočila sa svojom ovisnošću o drogi i alkoholu. Nakon odlaska iz Bijele kuće Fordova je osnovala poznatu Kliniku Betty Ford za pacijente koji se bore protiv ovisnosti od alkohola.
D.A.