NIZOM komemorativnih skupova, polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenike vojnim i civilnim žrtvama u Srbiji se obilježava Dan sjećanja i 20. obljetnica početka zračnih udara NATO-a na teritorij tadašnje SR Jugoslavije, započetih 24. ožujka, a okončanih 10. lipnja 1999. godine.

Središnja državna ceremonija započet će navečer na gradskom trgu u Nišu u 19,45 sati, simbolično podsjećajući na vrijeme kad su na Jugoslaviju prije dva desetljeća pale prve bombe zapadne vojne alijanse.

Poginulo oko 2500 civila

Tijekom 78 dana bombardiranja poginulo je, prema službenim podacima, oko 2500 civila, ranjeno ih je ili ozlijeđeno više od 12.500, a poginulo je ili nestalo 1008 pripadnika vojske i policije.

Mete udara bile su prometna i telekomunikacijska infrastruktura, vojni i gospodarski objekti, zdravstvene ustanove te medijske kuće - uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara cesta i 595 kilometara pruga, oštećeno je 14 vojnih i civilnih aerodroma, 39 bolnica i domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture te 44 mosta.

Prvi put u novijoj povijesti meta je bila i jedna medijska kuća, kad je u bombardiranju Radio-televizije Beograd stradalo 16 djelatnika RTS-a - novinara, kamermana i tehničkog osoblja, a teško je oštećena i zgrada Radio-televizije Vojvodine u Novom Sadu.

Akciju NATO-a tadašnja Vlada SRJ i brojni pravni stručnjaci nazvali su agresijom, a NATO i međunarodna zajednica su kao povod naveli humanitarnu katastrofu prouzročenu sukobima na Kosovu, optužujući režim Slobodana Miloševića, vojne i policijske snage te paravojne postrojbe za progone i ubojstva kosovskih Albanca.

Vojni udari nakon Miloševićevog terora na Kosovu

Zračni udari NATO-a uslijedili su poslije neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu u Rambouilletu i Parizu, tijekom veljače i ožujka 1999. godine.

Bombardiranje je počelo bez suglasnosti i odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, okončano je 10. lipnja usvajanjem Rezolucije 1244 VS UN-a, koja je omogućila ulazak međunarodnih snaga na Kosovo, a dan prije predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu, u Makedoniji, vojno-tehnički sporazum kojim je prihvaćeno povlačenje snaga VJ-a s Kosova i ulazak međunarodnih vojnih snaga.

Uz povlačenja vojnih i policijskih postrojba SRJ u narednim danima Kosovo je napustilo i oko 230.000 građana, pretežito Srba.

Problem Srbije i Kosova još postoji

Ni dva desetljeća kasnije odnosi Srbije i Kosova nisu riješeni. Vlasti u Prištini su 17. veljače 2008. jednostrano proglasile neovisnost koju Srbija ne priznaje.

Beograd i Priština su pod pokroviteljstvom EU-a u travnju 2013. postigli tzv. Briselski sporazum o normalizaciji odnosa koji nije do kraja proveden.

Međunarodna zajednica, poslije kontinuirane krize u pregovorima, inzistira da dvije strane postignu pravno obvezujući sporazum koji Beograd tumači kao "kompromis", dok Priština inzistira na uzajamnom priznanju koje bi Kosovu omogućilo prijem u UN i međunarodne organizacije.