PROŠLO je pet godina otkako se Hrvatska kao 28. članica pridružila Europskoj uniji. Većina političara i stručnjaka smatra da je Hrvatska profitirala od ulaska u EU, uostalom, tu tezu potkrjepljuju i ekonomski pokazatelji poput rasta izvoza ili uvođenja reda u javnim financijama.

>> Juncker se sastao s Plenkovićem i nahvalio hrvatsko članstvo u EU

>> Nije šala, HDZ je konferenciju u Bruxellesu nazvao "Uspješna priča o Hrvatskoj"

O koristima članstva i potencijalima koje Hrvatska (ni)je uspjela iskoristiti, razgovarali smo s Ivanom Koprićem, redovitim profesorom i predstojnikom Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Arianom Velom, stručnjakinjom za EU fondove, i Jakšom Puljizom, ekonomistom koji je bio savjetnik premijera Oreškovića za gospodarstvo, a ranije i zamjenik ministra regionalnog razvoja u Milanovićevoj vladi.

Hrvatska je jako slabo iskoristila članstvo u EU

Naše sugovornike pitali smo je li Hrvatska profitirala od članstva u EU, u kojim područjima te je li mogla bolje iskoristiti članstvo u EU za razvoj zemlje. Koji su pozitivni, i ima li ih, te koji su negativni efekti? Svi se naši sugovornici slažu da ima niz pozitivnih učinaka, ali da je Hrvatska jako slabo iskoristila članstvo za razvoj. 

"Nesumnjive su dvije stvari. Prvo, članstvo u EU je dobro, iz više razloga, i drugo, Hrvatska je jako slabo iskoristila članstvo za razvoj. Niz je pozitivnih učinaka našeg članstva koje možda ne vidimo jer mislimo da bi se to ostvarilo i bez članstva, što je zabluda. Otvorile su se mogućnosti sudjelovanja u nizu programa EU-a, od znanosti i obrazovanja do strukturnih fondova, a osim toga, EU nas je zaštitio od rizika da se sami i bez efikasnog utjecaja sa strane bavimo nekim važnim pitanjima i značajnije padnemo u ambis ultrakonzervativnih i nazadnih ideologija i koncepata. Teško da bi se domaće snage mogle same suprotstaviti ili založiti za pozitivne promjene bez utjecaja iz EU-a. Bojim se da bismo već sada izgledali kao zemlja posrnulih civilizacijskih stečevina da nismo u EU", rekao je Indexu Ivan Koprić. 

Tijekom pregovora za članstvo u Europskoj uniji nijedna vlada, upozorava Ariana Vela, nije jasno iskomunicirala što želi postići pristupanjem, osim toga da žele da Hrvatska postane članica. "Dakle, nije odgovoreno na suštinsko pitanje: koji su ciljevi pristupanja Hrvatske Europskoj uniji?", kazala je Vela. 

Politika je morala na vrijeme definirati ciljeve, ali nije

Zato, smatra Vela, nije moguće jasno i nedvosmisleno odgovoriti na to je li država profitirala od članstva. 

"Činjenica jest da su pozitivne efekte osjetili korisnici EU fondova, pogotovo poduzetnici, da su naši studenti znatno mobilniji i da postoji veća mobilnost radne snage, što možemo navesti kao pozitivne efekte za pojedine kategorije građana. Međutim, budući da ciljevi nisu bili jasno iskomunicirani prilikom pristupanja, naši komentari mogu biti parcijalni i vrlo subjektivni te ne možemo jasno mjeriti postignuća. Neki od nas će biti zadovoljni pristupanjem i smatrat će da alternative nema, dok će drugi pronaći niz argumenata koji kažu suprotno. Da je politika na vrijeme definirala ciljeve i da su oni bili izdignuti iznad razine dnevnopolitičkih prepucavanja, mi bismo danas mogli razgovarati o tome jesmo li ulaskom nešto postigli ili nismo", komentirala je Indexu.

Hrvatska je, smatra Jakša Puljiz, svakako profitirala od članstva u EU, premda ne u onoj mjeri u kojoj se to moglo očekivati da je bila spremnija za ulazak u EU. 

Kao ključne probleme naveo je: 1) niska konkurentnost hrvatskog gospodarstva zbog čega ono nije sposobno osigurati u dovoljnoj mjeri kvalitetna radna mjesta koja će umanjiti potrebu radne snage za odlazak u druge europske zemlje s puno boljim uvjetima rada nego kod nas; 2) loša javna uprava, odnosno cjelokupni sustav upravljanja u javnom sektoru koji nije dorastao standardima koje članstvo u EU podrazumijeva. "Ovo potonje je najviše uočljivo u slabom povlačenju iz EU fondova, ali ima i puno drugih primjera", kazao je.

Od 10,6 milijardi eura Hrvatskoj je isplaćeno tek desetak posto

Na pitanje o pozitivnim i negativnim učincima članstva, Vela nam je odgovorila kako su "10,67 milijardi eura financijske omotnice u ovom financijskom razdoblju (2014.-2020.), nešto manje od pola milijarde u prošlom i naznake proračuna za novo programsko razdoblje prilike koje bi svakako trebalo iskoristiti i od kojih može profitirati cijelo društvo, ali za to je potrebno uspostaviti uvjete na razini države i korisnika".

Kao pozitivan, vrlo značajan učinak, uzevši u obzir stanje našeg pravosuđa, istaknula je mogućnost bolje zaštite prava građana pred europskim instancama. Također, pozitivnim ocjenjuje mobilnost studenata, znanstvenika i radne snage. "Pozitivni su efekti za njih osobno jer imaju priliku dokazati se u puno širem okruženju, kao i otvaranje tržišta koje pruža priliku sposobnim tvrtkama da ostvare veće prihode iz izvoza. Negativni efekti očituju se u izuzetno slabom poznavanju regulative EU-a i načina funkcioniranja njegovih tijela, zbog čega često propuštamo brojne prilike koje su nam na raspolaganju i ne pozicioniramo se dovoljno dobro u europskom okruženju", komentirala je.

Na direktno pitanje koji je novac iz EU fondova bio Hrvatskoj na raspolaganju i koliko je uspjela iskoristiti, Vela odgovora kako je ugovoreno tek 40 posto, a isplaćeno tek mizernih 10 posto.

"Ako promatramo ovo financijsko razdoblje (2014.-2020.), ne možemo biti zadovoljni rezultatima. Od ukupne alokacije, ugovorili smo oko 40 %, a isplatili oko 10 %. Drugim riječima, do nas je zasad došlo samo desetak posto sredstava koja su nam na raspolaganju i to su podaci koji su vrlo zabrinjavajući jer Hrvatska tradicionalno ima problem s provedbom projekata koja je nužna za povećanje stope iskorištenosti bespovratnih sredstava. Ako se u tom segmentu ne naprave veći pomaci na razini svih dionika, nećemo iskoristiti pretežiti dio alokacije i to je zaista veliki neuspjeh jer nismo bogata država i svaki euro nam je važan", upozorila je. 

U javnoj upravo nije proveden nijedan projekt financiran iz sredstava EU

Što se tiče iskorištenosti članstva za razvoj, stvar je vrlo jednostavna, kazao je Koprić. U trenutačnom proračunskom razdoblju koje je započelo 2014. i od kojeg je potrošena većina, tj. već četiri i pol godine, Hrvatska je od dostupnih sredstava EU strukturnih i investicijskih fondova koja iznose 10,73 milijarde eura, uspjela dobiti samo 13 %, odnosno 1,37 milijardi eura. 

"U području javne uprave, primjerice, do danas nije proveden nijedan projekt koji bi bio financiran iz sredstava EU-a koja su nam za reformu dostupna po čemu smo – sad već nažalost uobičajeno – na samom začelju EU ljestvice. Svi ovi podaci lako su provjerljivi i dostupni na službenim internetskim stranicama EU-a. Zašto je to tako, drugo je pitanje", rekao je Koprić. 

No ono što je još lošije od tog općeg početnog pokazatelja nesposobnosti trošenja sredstava je nevoljkost da se priđe važnim promjenama i da se provedu reforme koje su nesumnjivo potrebne, istaknuo je profesor Pravnog fakulteta. 

Upozorava da nas EU od 2014., već petu godinu zaredom, u okviru procedure EU semestra traži da provedemo reforme lokalne samouprave, dekoncentrirane državne uprave i javnih agencija kojima bi se riješio problem rascjepkanosti, preklapanja nadležnosti i nejasne odgovornosti za javno upravljanje, ali da niz hrvatskih vlada nema volje te reforme barem koncipirati i pokrenuti. 

Niz vlada nema ni najmanju želju da smanji broj županija ili ukine nepotrebne institucije

"Nego petljaju i izmotavaju se. Nema ni najmanje želje da se smanji broj županija ili da se one ukinu kao nepotrebne birokratske institucije, da se temeljne lokalne jedinice povećaju i osnaže za mogućnost preuzimanja važnih lokalnih poslova i decentralizaciju, da se napokon razdvoji potrebne i važne od nepotrebnih uhljebničkih agencija, da se uspostavi integrirano pružanje javnih usluga za građane (ne samo za poduzetnike) na jednom mjestu, da se napravi iskorak u participativnom demokratskom upravljanju zemljom i sl.

Zato se sredstva koja se uspiju potrošiti iz EU fondova koriste za projekte koji su nesumnjivo dobri i pozitivni, ali nisu usmjereni na rješavanje ključnih, najvažnijih hrvatskih problema. Pritom kultura, znanost, zdravstvo, obrazovanje stoje nisko na listi hrvatskih prioriteta pa pretežu projekti ekonomskog, a zaostaju projekti društvenog i pogotovo kulturnog razvoja", kazao je profesor Koprić. 

Lakše je izvoziti, ali "izvozimo" i ljude

Jakša Puljiz kao ključni pozitivni učinak ističe – olakšani izvoz, ali ne zaboravlja ni neke negativne posljedice kao što su iseljavanje ili strahovit rast uvoza prehrambenih proizvoda u Hrvatsku.

Najopipljivije koristi su, nabrojio je Puljiz, kao prvo u olakšanom izvozu u druge zemlje članice što se, uostalom, odrazilo i na statistiku izvoza. Druga važna korist su financijske pomoći iz EU proračuna, koje već sada predstavljaju vrlo značajan dio proračunskih prihoda (oko 8 % ukupnih prihoda), a ono što je još važnije, predstavljaju ključni izvor javnih investicija te sve važniji pokretač privatnih investicija. "Pored pojačanog investiranja, za očekivati je da će javne investicije sufinancirane iz EU fondova imati i veći stupanj efikasnosti od investicija financiranih isključivo iz domaćih proračunskih izvora, (zbog ugrađenih mehanizama kontrole koje smanjuju rizik od korupcije te boljeg sustava odabira projekata), što daje dodatnu korist od EU financiranja", komentirao je.

Kao treći, manje vidljiv dio, navodi javne politike. Hrvatska je članstvom u EU zapravo prisiljena usklađivati se s temeljnim ciljevima EU-a, kao što su fiskalna stabilnost i odgovornost, poticanje digitalne ekonomije, dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj, jačanje tržišnog natjecanja, održivi razvoj, itd., koji donose niz pozitivnih promjena u hrvatskom društvu i gospodarstvu.

Koristan pritisak Europske komisije na Hrvatsku

"Veliko je pitanje kako bi izgledale hrvatske javne politike bez ovog nužnog usklađivanja sa širim, europskim okvirom. Bez pritiska EK, veliko je pitanje bi li se i fiskalna konsolidacija dogodila u mjeri i brzinom kao što je to sada slučaj. Ovdje treba dodati i korist od kontinuiranog uspoređivanja položaja RH u različitim domenama javnih politika u odnosu na druge zemlje, što pomaže u boljem shvaćanju naših vlastitih slabosti i kreiranju odgovarajućih odgovora (drugo je pitanje u kojoj mjeri smo mi ovu priliku iskoristili)", upozorio je.

Četvrti dio od koristi su različiti oblici sudjelovanja u zajedničkim programima EU-a, što je omogućilo niz koristi vezanih za stjecanje i razmjenu znanja i iskustava. Radi se programima poput Erasmusa, ali i niza drugih koji uz to omogućuju i konkretne financijske koristi, poput Obzora 2020, programa LIFE, COSME, itd.

Pojačan pritisak uvoza, ljudi se iseljavaju iz zaostalih država

Kao još jedan učinak, koji može biti pozitivan i negativan, istaknuo je pojačan pritisak uvozne konkurencije na domaćem tržištu. To se može posebno dobro vidjeti na primjeru uvoza prehrambenih proizvoda koji je strahovito narastao nakon ulaska u EU. 

"Pritisak može imati i pozitivne učinke jer potiče domaće proizvođače da podižu razinu konkurentnosti svojih proizvoda, međutim, u nekim situacijama, kao npr. u trgovini, imate situaciju da domaći proizvođači teško nalaze put do polica stranih trgovačkih lanaca, a ulazak u EU je omogućio vrlo jednostavan uvoz stranih proizvoda, što trgovci naravno maksimalno koriste", komentirao je Puljiz.

Kao ključni negativni efekt Puljiz navodi pojačanu migraciju, odnosno iseljavanje. "S druge strane, veća sloboda kretanja ljudi u EU je zorno pokazala da članstvo u situaciji kada značajno zaostajete za većinom drugih zemalja članica, može imati i očite negativne efekte u vidu pojačane migracije i posljedično gubitka znatnog dijela potencijala budućeg razvoja Hrvatske, i to je trenutno najveći negativni efekt članstva", smatra. 

Ulazak u EU nas je prisilio na bar djelomično uvođenje reda

Od ostalih negativnih učinaka spomenuo je smanjenu slobodu u kreiranju određenih nacionalnih politika i mjera zbog potrebe usklađivanja sa zajedničkim europskim politikama/principima. 

"Međutim, to je više hipotetska, da ne kažem teorijska tvrdnja u našem slučaju, budući da su naša vlastita rješenja u puno slučajeva bila vrlo loša i tu nas je ulazak u EU prisilio da te loše prakse barem donekle dovedemo u red", zaključio je.

Što vi mislite? Je li Hrvatska profitirala ili izgubila ulaskom u EU? Recite nam u anketi!