Prije točno 28 godina počela je srpsko-crnogorska agresija na Dubrovnik

Prije točno 28 godina počela je srpsko-crnogorska agresija na Dubrovnik
Foto: EPA

PRIGODNIM tradicionalnim programom "Da se ne zaboravi" Dubrovčani danas obilježavaju 28 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na grad Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991. godine.

Program počinje u 9 sati polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega slijedi prigodan školski program u franjevačkoj crkvi Male braće, a u podne polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ.

U 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci s broda Tirena u znak sjećanja na hrvatske branitelje poginule na moru, a svečana sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu bit će služena u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće.

Program obilježavanja završava otvaranjem multimedijalne izložbe "Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. - 2000." u kompleksu Lazareta.

Najteži dani u povijesti Dubrovnika

Prvog dana listopada 1991. godine točno u 6 sati više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napalo je područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim agresorskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog vojnog korpusa i pripadnici 9. Vojno-pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.

Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga Zbora narodne garde (ZNG), policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade srpski i crnogorski agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova Jugoslavenske vojske (JNA) i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.

Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 hrvatskih branitelja i civila s dubrovačkog područja.

Već 5. listopada agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu Dubrovniku u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća stanovnika. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbo-crnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.

Dubrovnik je u studenom i prosincu 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti.

U jakim napadima od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Poginulo 276 osoba

Tijekom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.

Na području od Stona do Konavala agresori su spalili 2127 kuća, kao i zaštićen, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno srpski i crnogorski agresori su opljačkali.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara