PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović prije tri godine na današnji dan, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, odnosno rodno uvjetovanog nasilja, žustro se borila za prava spola i roda kojem pripada.

“Kada postanem predsjednica Republike Hrvatske žestoko ću se boriti za jednakost spolova. Pozivam i na ubrzanje procesa ratifikacije Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno - istanbulske konvencije”, napisala je povodom današnjeg dana prije tri godine u svojoj objavi na Facebooku predsjednica Grabar-Kitarović.

U međuvremenu, kao što je poznato, Grabar-Kitarović nije se više pretjerano osvrtala na Istanbulsku konvenciju, a pogotovo ne onda kad su se ekstremno desne struje u hrvatskom društvu oštro usprotivile njenoj ratifikaciji u saboru. U tjednima koji su uslijedili, tijekom žestoke dezinformacijske kampanje ekstremističkih udruga kao što su U ime obitelji i Vigilare te dijela Katoličke crkve, Grabar-Kitarović je šutjela o temi konvencije – zaštiti žena od nasilja.

Od šutnje do strateškog uzmaka pred ekstremnom desnicom

“Pitam se zašto Hrvatska još nije među tim državama koje su ratificirale Konvenciju, zašto žrtve rodno uvjetovanog nasilja nisu zaštićene prema standardima ove Konvencije i još jednom pozivam sve da se doista uhvatimo ukoštac s tim problemom”, oštro je prije tri godine zahtijevala kandidatkinja za predsjednicu Kolinda Grabar-Kitarović, koja nije prezala ni od toga da koristi omraženi termin “rodno uvjetovanog nasilja”.

No dvije godine kasnije, kao što smo već napomenuli, prilikom ratifikacije Istanbulske konvencije u saboru, Grabar-Kitarović od prvotne šutnje došla je do strateškog uzmicanja pred konzervativnom vojskom desničara.

“Predsjednica RH vjeruje kako će interpretativna izjava vlade ukloniti dvojbe o određenim dijelovima Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) te da će u procesu pripreme ratifikacije biti spremna pružiti sva dodatna objašnjenja, ako ona budu potrebna. Ratificiranje Konvencije, samo po sebi, neće pridonijeti neophodnim promjenama ako ne odlučimo snažno provoditi mjere za sprječavanje i borbu protiv nasilja, a koje su već dijelom hrvatskoga zakonodavstva”, pozdravila je Grabar-Kitarović tada Plenkovićev ustupak ekstremnim konzervativcima u obliku “interpretativne izjave”, a iz svog vokabulara prognala je katoličkim radikalcima omraženi termin “rodni”.

I po pitanju pobačaja predsjednica namiguje desnici

I po pitanju pobačaja, odnosno novog zakona koji bi se trebao donijeti do veljače iduće godine, Grabar-Kitarović počela je namigivati ekstremnoj desnici. I dok je 2016. godine još samo govorila kako nije za zabranu pobačaja, već godinu dana kasnije pomaknula je svoje stavove udesno. Naravno da ne zagovara zabranu, ali koristi vještu retoriku umivenih napora radikalnih desničara koji se zalažu za uvođenje savjetovanja za žene, praksu koja osim što je degradirajuća i omalovažavajuća za osobe koje su zatrudnjele, često za cilj ima uvjeravanje žena da odustanu od svoje odluke da ne postanu majke.

"Moj stav osobni o pobačaju je jasan. Međutim, čvrsto držim da zabrana pobačaja ne rješava ništa. Namjera je omogućiti da se ljudima pruži potpora i pomoć. Ne vidim ništa loše u savjetovanju. Pokušavam zamisliti sebe u toj situaciji. To je strahovito teška odluka. Neke žene boje se obitelji, sredine u kojoj žive. I upravo zato postoji država, da vam pomogne savjetom", rekla je Grabar-Kitarović prošle godine u intervjuu povodom Dana žena.

Dodvoravanje regresivnim snagama nauštrb žena

Kako bi se dodvorila regresivnim snagama, a ponovo nauštrb žena, Grabar-Kitarović nije stala na tome. Mediji su saznali kako se uoči referendumskih inicijativa u svibnju ove godine, jedne za smanjenje prava nacionalnih manjina i druge za osporavanje Istanbulske konvencije, sastala s lidericom konzervativnog pokreta u Hrvatskoj Željkom Markić. 

I nije to bio prvi primjer suradnje hrvatske predsjednice s lidericom ekstremnih tradicionalista u Hrvatskoj. Dvije godine zaredom - 2016. i 2017. - skup pod nazivom “Obitelj i škola: ključ slobode od ovisnosti” u organizaciji udruge U ime obitelji Željke Markić, koji je između ostalog promovirao i jednospolni odgoj te se bavio “rodnom ideologijom”, održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske.

Nije stala ni u obranu žena žrtva nasilnog postupanja u bolnicama

Kao što se ustručavala govoriti o Istanbulskoj konvenciji, Grabar-Kitarović nije se odmah oglasila ni o aferi koju je pokrenula saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić u svom govoru, po mnogima jednom od najvažnijih od proglašenja neovisnosti. Nakon ispovijedi o neljudskom tretmanu u bolnici prilikom spontanog pobačaja i lavine javnih priznanja stotina žena o sličnim iskustvima, hrvatska predsjednica čekala je dvadeset dana. Umjesto na stranu ženskih reproduktivnih prava i zdravlja, stala je u obranu sustava.

“Ne želim svoje osobno iskustvo koristiti za napad na sustav, već se zalažem za poboljšanje sustava u suradnji s pacijentima. Radije želim poticati one koji dobro rade, koji humaniziraju prostore za rodilišta, za bebe, odnos majke i djeteta, sudjelovanje i pomoć rodilji od strane obitelji ili prijatelja u vrijeme kad joj je to najpotrebnije, tako da se rodilišta više otvore, da budu slobodnija, vedrija, da se ženama dopusti izbor, da se više uključe i da ih se više sluša, jer mislim da je temeljni problem našeg zdravstvenog sustava to što kod nas još prevladava okruženje da je pacijent objekt, a ne subjekt zdravstvene zaštite… Ali isto tako, ne želim da ova tema rezultira općom kampanjom protiv liječnika jer i među njima ima ogromnih razlika. Svjesna sam da su naši liječnici potplaćeni, premoreni, često i podcijenjeni, stoga moramo zaštititi dignitet njihove struke, ali i nastaviti unaprjeđivati sustav”, rekla je Grabar-Kitarović.

Hrvatske udruge za prava žena u predsjednici ne vide ni žrtvu, ni saveznicu

Iako se Kolindu Grabar-Kitarović, kao i druge žene u politici, nerijetko omalovažava, hrvatske ženske udruge u predsjednici ne vide ni žrtvu, ali ni saveznicu. Kada se 2016. godine u pismu Miloradu Pupovcu potužila kako je svakodnevno diskriminiraju, Biserka Momčilović iz Ženske mreže Hrvatske je izjavila: “Kolinda Grabar-Kitarović zloupotrebljava činjenicu što je žena i poseže, kao i mnoge političarke dosad, za spolom onda kad joj to ide u prilog, a s druge strane ne čini ništa da promijeni položaj žena u Hrvatskoj."

Na kanalima društvenih mreža predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o pravima žena i njihovoj zaštiti na današnji Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama godine 2018. nema nijedne objave.