index.hr index.hr

Prijetnja iz Bruxellesa: Što znači "postupak prekomjernog deficita"?

M.R.
08:42, 08. rujna 2013.

Foto: scx.hu

PAKT o stabilnosti i rastu dogovor je država članica EU vezan za fiskalnu politiku. Odnosi se na treću fazu Ekonomske i monetarne unije (EMU), odnosno na nepovratno fiksiranje tečajeva i uvođenje jedinstvene valute - eura. Počeo se primjenjivati 1. siječnja 1999. godine kako bi se osiguralo da države članice EMU održavaju fiskalnu disciplinu nakon uvođenja jedinstvene valute.

>Mentorstvo ili tutorstvo? Pod nadzor Bruxellesa zbog javnog duga

Države moraju poštovati sljedeće fiskalne kriterije:

  1. Deficit proračuna: udio proračunskog deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) ne smije prelaziti 3% deficita s kraja prethodne financijske godine. Ako to nije moguće, dopušta se da deficit privremeno biti iznad (ali još uvijek blizu) razine od 3%.
  2. Državni dug: udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako to nije slučaj, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati ciljnoj vrijednosti.
Korektivna mjera Pakta o stabilnosti i rastu osigurava da zemlje članice Europske unije usvoje odgovarajuće mjere kojima će smanjiti proračunski deficit putem implementacije "postupka prekomjernog deficita".
 
Zemljama koje su u "postupku prekomjernog deficita", daje se šest mjeseci, da u skladu s preporukama Europske komisije, započnu s mjerama za smanjenje deficita.
 
Nakon što prođe rok od šest mjeseci, Europska komisija i Vijeće Europe procjenjuju poduzete mjere te u skladu s rezultatima procjene, smanjuju ili povećavaju intenzitet mjera.
 
Ukoliko se utvrdi da država članica ne ispunjava zadane mjere Europska unija može zatražiti sljedeće:
  1. Da država članica prije izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira, objavi određene dodatne podatke koje propiše EU
  2. Pozvati Europsku investicijsku banku da preispita svoju kreditnu politiku prema dotičnoj državi
  3. Zahtijevati od države da položi beskamatni depozit u određenom postotku BDP-a (vrijedi za članice eurozone)
  4. Odrediti ostale kazne odgovarajuće veličine.
Kazne za nepridržavanje su visoke, te za države koje su unutar eurozone kazna može iznositi 0,2 posto BDP-a, dok za Hrvatsku, kao novu članicu, vjerojatna kazna bila bi blokiranje sredstava iz Kohezijskog fonda.
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara