PRIMIRJE između Izraela i Libanona stupilo je na snagu u ponoć po lokalnom vremenu, no provedba dogovora već na samom početku pokazuje znakove krhkosti. Borci Hezbolaha nastavili su ispaljivati rakete prema sjeveru Izraela sve do neposredno prije početka primirja, dok je izraelsko granatiranje libanonskih sela, prema dostupnim informacijama, trajalo još oko pola sata nakon toga.

Unatoč napetom početku, međunarodni posrednici polažu nade u ovaj dogovor, koji je iniciran uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kao mogući temelj za širi mirovni sporazum između dviju država koje nemaju uspostavljene diplomatske odnose, prenosi BBC.

Nepomirljive strane

Predsjednik Donald Trump pozvao je čelnike Izraela i Libanona u Bijelu kuću na, kako je naveo, „prve značajne razgovore” između dviju zemalja u više od četrdeset godina.

Ipak, ključna prepreka ostaje pitanje vojne prisutnosti. Izrael inzistira na tome da se njegove snage neće povući iz južnog Libanona, gdje, prema riječima premijera, uspostavlja tzv. „sigurnosnu zonu” u dubini od oko deset kilometara od granice.

S druge strane, Hezbolah je dao do znanja da će se pridržavati primirja, ali istodobno naglašava kako kontinuirana izraelska prisutnost na libanonskom teritoriju daje Libanoncima pravo na otpor. Takav stav mogao bi dodatno zakomplicirati ionako osjetljivu situaciju i dovesti u pitanje dugoročnu održivost primirja.