MINISTAR financija Marko Primorac u RTL-u Danas komentirao je trezorske zapise, rasterećenja plaća i poskupljenja u turističkoj sezoni.

Od sutra trezorske zapise uplaćuju institucionalni ulagači, jeste li očekivali da će građani uplatiti svih 900 milijuna eura?

"Da budem iskren, nismo očekivali. To je ciljani iznos izdanja, bilo je planirano do 900 milijuna eura za građane i institucionalne investitore. Prema zadnjim dostupnim informacijama, nešto više od 32 tisuće građana upisalo je 885 milijuna eura, a uplaćeno je 802 milijuna eura. Očekujemo da taj iznos bude veći od ovog iznosa, ali može biti i manji od 885 milijuna eura. Nije puno ostalo, radi se o još jednom vrlo uspješnom izdanju. Ovom bi prilikom zahvalio građanima koji su prepoznali ovu ponudu i upisali trezorske zapise", rekao je Primorac pa nastavio:

"To je vrlo atraktivan prinos za naše građane u odnosu na alternativne mogućnosti. Što se tiče strukture ulagača, oko osam tisuća ulagača uložilo je u kratkoročni zapis roka dospijeća 91 dan, a oko 24 tisuće u zapis roka dospijeća 364 dana. U smislu odnosu onih koji su upisivali na šalterima, odnosno putem e-platforme, građani koji su upisivali trezorske zapise od tri mjeseca, oni su dominantnije uplaćivali putem e-riznice, a oni koji su upisivali zapise roka dospijeća godine dana, oni su u većoj mjeri fizički upisivali u poslovnicama Fine".

Nekako se građanima svidjelo ovo, uložiti u državu, i dobiti više kamate nego kod banaka. Od srpnja idu narodne obveznice. Kako će se to kasnije odvijati, na koliko godina?

"To je u skladu s našim planom zaduživanjima, nama u srpnju dospijeva jedna obveznica koju moramo refinancirati. Mi ćemo u skladu s tim, kako smo i najavili, također ponuditi jedno izdanje narodnih obveznica za naše građane. One će biti duljeg roka dospijeća u odnosu na postojeće aktivno izdanje. Njima će vjerojatno rok dospijeća biti tri godine", rekao je Primorac.

Dodao je i da će izdati desetogodišnju obveznicu. "Ona će dominantno biti namijenjena institucionalnim investitorima, što ne znači da ako ne bude izravno ponuđena građana, građani neće moći uložiti u nju, ali ako budu željeli uložiti u nju, mogu se savjetovati s investicijskim savjetnicima i putem brokera će moći uložiti u državne vrijednosnice. Ipak se radi o jednom izdanju duljega roka dospijeća, građani se doista moraju informirati o tome. S obzirom na to da građani koji budu željeli prodavati tu dugoročnu obveznicu, ionako bi morali otvoriti investicijski račun i tu transakciju obaviti putem brokera, tako da je dobro da se prethodno informiraju o tome."

Koliki je okvirni iznos prinosnica?

"Nismo ga definirali. To utvrđujemo nekoliko dana prije samog izdanja u skladu s tržišnim okolnostima. Pratimo kakvi su prinosi na ostale obveznice sličnih rokova dospijeća. Ukoliko nema ništa što održava trenutni rok dospijeća koji planiramo izdati, utoliko se radi takozvana interpolacija između dva postojeća, poznata prinosa. Tako ćemo to raditi i prilikom sljedećeg izdanja, dakle prinos će biti tržišan", komentirao je Primorac.

Kada je riječ o državnom proračunu, kako tamo ide prinos?

"Zadovoljni smo, rekao bih da je sve u skladu s očekivanjima. Prihodi se pune predviđenom dinamikom. Građane vjerojatno najviše zanimaju prihodi od PDV-a, to je često u fokusu. Ti prihodi od početka godine pa do sada, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rastu 15-ak posto. To je u skladu s očekivanjima i našim planovima. Rastu i prihodi u doprinosima. Imamo značajno veći broj zaposlenih, nego što smo imali prošle godine. Radi se oko milijun i 722 tisuće zaposlenih, nikada manji broj nezaposlenih, oko 88 tisuća"

Rastu, rekao je i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "Međutim rastu i državni rashodi. Povećane su plaće u javnom sektoru, sve u skladu s našim planovima. Povećane su i mirovine od siječnja, siječanjskom indeksacijom, a još nas jedna očekuje u drugoj polovici godine. Imali smo, u odnosu na prethodnu godinu, povećane rashode zbog potrebe sanacije štete nastale uslijed potresa i rekonstrukcije, obnove građevina u javnom sektoru i infrastrukturnih projekata."

Hoće li biti dodatnog rasterećenja na plaće, hoće li plaće i dalje rasti?

"Plaće bi svakako trebale rasti zbog tržišta rada koje vapi za novim radnicima. Poslodavci pokušavaju privući nove djelatnike povećanjem plaća. U smislu rasterećenja, o tome možemo govoriti početkom sljedeće godine, neće biti nikakvih intervencija do kraja godine. Radimo na različitim simulacijama, otprilike početkom godine uvijek stupaju na snagu i porezne izmjene, to je dobro. Krajem godine, od jeseni prezentiramo što smo naumili učiniti, obavljamo konzultacije sa svim dionicima. Što se tiče povećanja, svakako možemo očekivati povećanje minimalne plaće od 1. siječnja."

Očekuju li nas iznenađenja i nova poskupljenja u turističkoj sezoni - koliko bi trebala stajati famozna kuglica sladoleda?

"Povećani su priljevi i oni ne idu izravno u državni proračun, dakle netko ostvaruje prihode i od najma apartmana i ostalih objekata u turističkom smještaju, netko prodaje i usluge, proizvode", rekao je Primorac i za kuglicu sladoleda dodaje "nemojte me to više pitati, više to ne komentiram, reći ću vam da za kupca košta previše, a za proizvođača premalo i uvijek je tako."